Svijet
Sve više Ukrajinaca za pregovore s Rusijom

Građani Ukrajine žele pregovore s Rusijom, ali u isto vrijeme žele osloboditi svoju teritoriju – i ne vide problem s odbijanjem vojne službe. Paradoksalni stavovi izraz su frustracije, smatraju stručnjaci.
U Ukrajini se sve više govori o mirovnim pregovorima s Rusijom, piše “Deutsche Welle”. Predsjednik Volodimir Zelenski u prošlosti je odbijao razgovore s aktuelnim ruskim vođstvom te je čak izdao dekret prema kojem su razgovori s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom potpuno isključeni. Ali očito se situacija mijenja. Zelenski sada vjeruje da bi ruski predstavnici trebali biti prisutni na drugom “mirovnom samitu” koji Ukrajina planira održati u novembru.
Da li je vrijeme za pregovore?
Istovremeno, 44 odsto Ukrajinaca u područjima iza linije fronta smatra da je vrijeme za početak službenih pregovora između Kijeva i Moskve, 35 odsto ih je protiv, a 21 odsto je neodlučno. To su rezultati ankete koju je sproveo ukrajinski Istraživački centar Razumkov po narudžbi internet portala “ZN.UA” od 20. do 28. juna 2024. godine.
Ali prema tom ispitivanju javnog mnijenja Ukrajinci su kategorički protiv toga da Kijev ispuni nedavne Putinove uslove za okončanje sukoba. Gotovo 83 odsto ispitanika odbacuje povlačenje ukrajinskih jedinica iz dijelova regija Donjecka, Luganska, Hersona i Zaporožja koji nisu pod kontrolom Moskve. Oko 84 odsto ispitanika je protiv ustupanja ovih teritorija Rusiji. Osim toga, 77 odsto je protiv ukidanja svih zapadnih sankcija Rusiji.
Na pitanje koji je minimalni uslov za sklapanje mirovnog sporazuma s Rusijom, više od 51 odsto je reklo da Ukrajina mora biti oslobođena od ruskih okupacionih snaga u granicama iz 1991. Iako većina Ukrajinaca želi povratak u te granice, svaki drugi Ukrajinac (46 odsto) smatra da nije sramota odbiti vojnu službu. Samo 29 odsto ih o tome ima suprotno mišljenje, a 25 odsto je neodlučno.
Šta zbunjuje ukrajinsko društvo
“To pokazuje frustraciju stanovništva. Ljudi ne znaju kakve perspektive oni i sama zemlja imaju u uslovima rata. Upravo to signalizuju takvi paradoksalni odgovori društva”, rekao je za “DW” Oleh Sakjan, politolog i koosnivač Nacionalne platforme za stabilnost i koheziju.
Velika spremnost na pregovore o miru, smatra on, pokazuje da su dosadašnji napori u mobilizaciji stanovništva i stvaranju jedinstva iscrpljeni jer su bili usmjereni na kratki rat: “Upali smo u dugi rat, a ni vlasti ni elite nisu ljudima ponudile viziju kako bi trebali živjeti u Ukrajini u uslovima stalnog rata ili u opasnosti od rata.”
Prema njegovom mišljenju, sve što je odgođeno “za vrijeme poslije rata”, poput borbe protiv korupcije, nepotizma i neučinkovite administracije, počinje zabrinjavati Ukrajince. Jer, kaže, ljudima je postalo jasno da će rat još dugo trajati.
“Mobilizacija, zloupotreba ovlasti, energetska i ekonomska pitanja, fortifikacije na frontu i odbrana – sve je to trenutno izuzetno aktuelno za društvo jer rat traje i ti problemi su neriješeni. Istovremeno, društvo želi pobjedu, ali nije jasno kako se to može postići”, objašnjava Sakjan.
Ihor Rejterović sa Univerzitetu Taras Ševčenko u Kijevu napominje da ukrajinski predsjednik već nekoliko mjeseci praktično ne spominje granice iz 1991. kao preduslov za mir s Rusijom, ali ne govori ni o novima.
To zbunjuje ukrajinsko društvo, kaže stručnjak i naglašava u razgovoru za “DW”: “To znači da s jedne strane većina želi sve teritorije nazad, a s druge strane polovina kaže da odbijanje vojne službe nije problem. Odgovori su ambivalentni. Zato se s tim morate pozabaviti i razmišljati o rješenju koje može ujediniti ukrajinsko društvo i s kojim ono može živjeti.”
Kako živjeti u ratnim uslovima?
Kako bi pridobila podršku Ukrajinaca za svoje inicijative, vlada bi, prema njegovom mišljenju, trebala započeti otvoreni dijalog s društvom o budućnosti i razviti viziju kako nastaviti živjeti u ratnim uslovima. Prema mišljenju stručnjaka, u proces donošenja odluka treba uključiti što više ljudi.
Pritom napominju da su ambivalentne reakcije na složene probleme normalna pojava za društva koje se nalazi u potpunoj neizvjesnosti. “Stalno se mora pratiti raspoloženje u javnosti i prepoznati dinamika kako bi se mogli pažljivo pripremiti za izazove”, objašnjava Mihajlo Miščenko iz Istraživačkog centra Razumkov.
Stručnjaci s kojima je razgovarao “DW” su jedinstveni u tome da su ovakve ankete trenutno potrebne kako bi ukrajinsko vođstvo moglo jasno formulisati opcije budućeg razvoja i u skladu s tim pripremiti drugi “mirovni samit”. Prema njihovom mišljenju, te ankete bi uz to ukrajinskom vođstvu dale jake argumente za pregovore o mirovnom planu, prenosi “Index”.
Svijet
RUTE “Medved ne mora da govori da je medved, TO SVI VIDE”

Generalni sekretar NATO-a Mark Rute ismejao je jučerašnje poruke iz Moskve, nakon što je Kremlj odgovorio na izjavu američkog predsednika Donalda Trampa da je Rusija “tigar od papira”.
“Ceo dan smo slušali Kremlj kako govori: ‘Ne, mi nismo tigar od papira. Mi smo medved.’ Pa znate, ako ste medved, ne morate naglašavati da ste medved jer će svi to ionako primetiti. To pokazuje mnogo slabosti sa ruske strane. Jasno je da je predsednik Tramp pogodio u živac”, rekao je Rute za Fox News.
Peskov: Rusija je medved, ne postoji medved od papira
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov ranije je reagovao na Trampove reči porukom da je Rusija medved, a ne tigar, dodavši: “Ne postoji medved od papira.”
Komentarisao je i Trampovu tvrdnju da Ukrajina može da vrati sav okupirani teritorij pod svoju kontrolu, rekavši da “ruske snage napreduju na svim frontovima u Ukrajini” i da je “dinamika rata očigledna”.
Govoreći o mogućnosti sastanka Vladimira Putina i Volodimira Zelenskog, Peskov je ocenio da bi “susret njih dvojice bez adekvatne pripreme bio PR predstava unapred osuđena na propast”.
Šta je rekao Tramp?
Američki predsednik Donald Tramp juče je poručio da bi zemlje članice NATO-a trebalo da obaraju ruske avione koji krše njihov vazdušni prostor. Takođe je rekao da veruje da Ukrajina, uz podršku Evropske unije i NATO-a, može da vrati sav teritorij koji je Rusija zauzela od početka invazije, iako je ranije govorio da će se i Kijev i Moskva morati odreći dela teritorija kako bi završili rat.
“Nakon što sam upoznao i potpuno shvatio vojnu i ekonomsku situaciju Ukrajine i Rusije i kada sam video ekonomske probleme koje to stvara Rusiji, mislim da je Ukrajina, uz podršku Evropske unije, u poziciji da se bori i vrati celu Ukrajinu u njenom izvornom obliku. Uz vreme, strpljenje i finansijsku podršku Evrope i posebno NATO-a, izvorne granice odakle je ovaj rat počeo itekako su opcija. Zašto da ne? Rusija već tri i po godine vodi besmislen rat koji bi pravoj vojnoj sili trebalo manje od nedelju dana da dobije. To nije kompliment Rusiji. Zapravo, to ih čini da izgledaju kao ‘tigar od papira’”, napisao je Tramp.
Dodao je da će, kada Rusi shvate šta se događa u ratu – od nestašice goriva i dugih redova na pumpama, do činjenice da država većinu novca troši na borbu protiv Ukrajine – Kijev moći da povrati celu svoju zemlju, “a možda i više od toga”.
“Putin i Rusija su u velikim ekonomskim problemima i sada je trenutak da Ukrajina deluje. U svakom slučaju, želim dobro objema zemljama. Nastavićemo da snabdevamo NATO oružjem da NATO radi šta želi sa tim oružjem. Srećno svima”, poručio je Tramp.
Rubio: Tramp promenio stav zbog ruskog odugovlačenja
Američki državni sekretar Marko Rubio objasnio je da je rusko odugovlačenje sa mirovnim procesom u Ukrajini nateralo Trampa da promeni stav prema Moskvi.
Tramp je pokazao “izvanredno strpljenje” u nadi da će postići diplomatski napredak, rekao je Rubio. No to je rezultiralo stagnacijom i prelaskom u period eskalacije, s obzirom na to da Rusija poslednjih nedelja izvodi jedne od najžešćih napada na Ukrajinu od početka rata.
“Sada još pratimo i upade dronova i aviona u susedni vazdušni prostor”, dodao je Rubio.
Upozorio je Moskvu da Trampovo strpljenje nije beskonačno i naglasio da bi Vašington mogao nastaviti isporuku oružja Kijevu. “Predsednik je veoma strpljiv čovek. Veoma je posvećen miru, ali njegovo strpljenje nije beskonačno”, rekao je američki državni sekretar.
Svijet
RUSI BOMBARDUJU SVE REDOM, A ZAUZIMAJU MALO: To je loše za ugled Rusije (VIDEO)

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je novinarima u Bijeloj kući da spori tempo ruske okupacije Ukrajine, uprkos masovnim bombardovanjima ukrajinskih gradova, šteti ugledu Rusije.
Naglasio je da su postupci ruskog čelnika Vladimira Putina doveli do velikih ljudskih gubitaka i razaranja, ali nisu približili kraj rata.
Tramp je ponovo izrazio razočaranje Putinovim potezima te smatra da Rusija izvodi masovne udare na ukrajinske gradove i civilnu infrastrukturu, ali teritorijalni dobici ostaju minimalni.
“Vrlo sam nezadovoljan onim što Rusija radi i onim što radi predsjednik Putin. Uopšte mi se to ne sviđa. On ubija ljude bez ikakvog razloga. I rade to vrlo loše s obzirom na to da su sve stavili na kocku. Njihova ekonomija propada.”
“Bombarduju sve redom, a zauzimaju vrlo malo, ako uopšte išta”
Tramp je dodao da se rat koji je pokrenuo Kremlj odužio i ušao u svoju četvrtu godinu, a uprkos teškim bombardovanjima, Moskva je zauzela vrlo malo teritorije te ponegdje i pretrpjela gubitke.
“Bombarduju sve redom, a zauzimaju vrlo malo, ako uopšte išta. Štaviše, gube dio teritorije. Mislim da je to veoma loše za ugled Rusije”, rekao je Tramp.
Naglasio je da je “rat trebalo već da bude završen”. Prema njegovom mišljenju, da je to bio rat SAD, on bi ga “završio u sedam dana”.
“Vidite šta su zauzeli sada. Prošli mjesec zauzeli su vrlo malo. A vi ste izvještavali o svim bombardovanjima, o svim dronovima posvuda. Devetsto dronova u jednoj noći prema određenim područjima poput Kijeva. I uz sav taj napor, zauzeli su veoma malo. Dakle, vrlo sam razočaran predsjednikom Putinom.”
Svijet
NEČAJEV TRAŽI PRAVDU: Napad na “Sjeverni tok” ne smije ostati nekažnjen

Šteta od terorističkih napada na gasovode “Sjeverni tok” ogromna je i ne smije ostati nekažnjena, izjavio je ruski ambasador u Njemačkoj Sergej Nečajev.
“Podsjetiću vas da je, osim uništenja gasovoda, čija je izgradnja trajala mnogo godina i ogromnih finansijskih gubitaka nanesenih investitorima, jedan od rezultata terorističkog napada bilo najveće pojedinačno ispuštanje metana u atmosferu u istoriji, što je prouzrokovalo ogromnu štetu po životnu sredinu”, rekao je Nečajev ruskim medijima.
On je dodao da “takve akcije ne smiju i ne mogu ostati nekažnjene, bez obzira na to ko ih je počinio”.
Gasovodi “Sjeverni tok jedan” i “Sjeverni tok dva” pogođeni su eksplozijama u septembru 2022. godine.
NJemačka, Danska i Švedska nisu isključile mogućnost namjerne sabotaže. Kancelarija ruskog državnog tužioca pokrenula je istragu o tome kao o aktu međunarodnog terorizma.
“Rusija je više puta tražila podatke o istragama drugih zemalja o eksplozijama, ali ih nikada nije dobila”, rekao je ranije portparol Kremlja Dmitrij Peskov.
-
Region2 dana ago
Vučić u UN-u “Stranci u BiH UDARAJU na srpske predstavnike”
-
Region1 dan ago
JEZIVO VRŠNJAČKO NASILJE: Djevojčice se iživljavale, drug snimao (VIDEO)
-
Politika10 sati ago
SUDSKI OBRAČUN ZBOG NEPOSTOJEĆE GARAŽE! Marković od UKC-a traži 16 MILIONA KM
-
Banjaluka2 dana ago
JOŠ JEDNA POBJEDA Stanivukovića! SAMO Skupština odlučuje o DNEVNOM REDU
-
Politika1 dan ago
NOVI RAT NA POMOLU! Mijatović: Vukanović je PATOLOŠKI LAŽOV”
-
Banjaluka1 dan ago
Završen projekat za raskrsnicu kod “Audi” servisa, PLANIRANI SU OVI RADOVI
-
Svijet2 dana ago
“ZELENA ENERGIJA NAJVEĆA PREVARA”: Tramp imao oštro izlaganje o globalnom zagrijavanju
-
Politika1 dan ago
OD SRPKINJE DO BOŠNJAKINJE: Nina Bukejlović potpredsjednik NSRS, a nikada se nije javila za riječ