Svijet
Sve više Ukrajinaca za pregovore s Rusijom
Građani Ukrajine žele pregovore s Rusijom, ali u isto vrijeme žele osloboditi svoju teritoriju – i ne vide problem s odbijanjem vojne službe. Paradoksalni stavovi izraz su frustracije, smatraju stručnjaci.
U Ukrajini se sve više govori o mirovnim pregovorima s Rusijom, piše “Deutsche Welle”. Predsjednik Volodimir Zelenski u prošlosti je odbijao razgovore s aktuelnim ruskim vođstvom te je čak izdao dekret prema kojem su razgovori s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom potpuno isključeni. Ali očito se situacija mijenja. Zelenski sada vjeruje da bi ruski predstavnici trebali biti prisutni na drugom “mirovnom samitu” koji Ukrajina planira održati u novembru.
Da li je vrijeme za pregovore?
Istovremeno, 44 odsto Ukrajinaca u područjima iza linije fronta smatra da je vrijeme za početak službenih pregovora između Kijeva i Moskve, 35 odsto ih je protiv, a 21 odsto je neodlučno. To su rezultati ankete koju je sproveo ukrajinski Istraživački centar Razumkov po narudžbi internet portala “ZN.UA” od 20. do 28. juna 2024. godine.
Ali prema tom ispitivanju javnog mnijenja Ukrajinci su kategorički protiv toga da Kijev ispuni nedavne Putinove uslove za okončanje sukoba. Gotovo 83 odsto ispitanika odbacuje povlačenje ukrajinskih jedinica iz dijelova regija Donjecka, Luganska, Hersona i Zaporožja koji nisu pod kontrolom Moskve. Oko 84 odsto ispitanika je protiv ustupanja ovih teritorija Rusiji. Osim toga, 77 odsto je protiv ukidanja svih zapadnih sankcija Rusiji.
Na pitanje koji je minimalni uslov za sklapanje mirovnog sporazuma s Rusijom, više od 51 odsto je reklo da Ukrajina mora biti oslobođena od ruskih okupacionih snaga u granicama iz 1991. Iako većina Ukrajinaca želi povratak u te granice, svaki drugi Ukrajinac (46 odsto) smatra da nije sramota odbiti vojnu službu. Samo 29 odsto ih o tome ima suprotno mišljenje, a 25 odsto je neodlučno.
Šta zbunjuje ukrajinsko društvo
“To pokazuje frustraciju stanovništva. Ljudi ne znaju kakve perspektive oni i sama zemlja imaju u uslovima rata. Upravo to signalizuju takvi paradoksalni odgovori društva”, rekao je za “DW” Oleh Sakjan, politolog i koosnivač Nacionalne platforme za stabilnost i koheziju.
Velika spremnost na pregovore o miru, smatra on, pokazuje da su dosadašnji napori u mobilizaciji stanovništva i stvaranju jedinstva iscrpljeni jer su bili usmjereni na kratki rat: “Upali smo u dugi rat, a ni vlasti ni elite nisu ljudima ponudile viziju kako bi trebali živjeti u Ukrajini u uslovima stalnog rata ili u opasnosti od rata.”
Prema njegovom mišljenju, sve što je odgođeno “za vrijeme poslije rata”, poput borbe protiv korupcije, nepotizma i neučinkovite administracije, počinje zabrinjavati Ukrajince. Jer, kaže, ljudima je postalo jasno da će rat još dugo trajati.
“Mobilizacija, zloupotreba ovlasti, energetska i ekonomska pitanja, fortifikacije na frontu i odbrana – sve je to trenutno izuzetno aktuelno za društvo jer rat traje i ti problemi su neriješeni. Istovremeno, društvo želi pobjedu, ali nije jasno kako se to može postići”, objašnjava Sakjan.
Ihor Rejterović sa Univerzitetu Taras Ševčenko u Kijevu napominje da ukrajinski predsjednik već nekoliko mjeseci praktično ne spominje granice iz 1991. kao preduslov za mir s Rusijom, ali ne govori ni o novima.
To zbunjuje ukrajinsko društvo, kaže stručnjak i naglašava u razgovoru za “DW”: “To znači da s jedne strane većina želi sve teritorije nazad, a s druge strane polovina kaže da odbijanje vojne službe nije problem. Odgovori su ambivalentni. Zato se s tim morate pozabaviti i razmišljati o rješenju koje može ujediniti ukrajinsko društvo i s kojim ono može živjeti.”
Kako živjeti u ratnim uslovima?
Kako bi pridobila podršku Ukrajinaca za svoje inicijative, vlada bi, prema njegovom mišljenju, trebala započeti otvoreni dijalog s društvom o budućnosti i razviti viziju kako nastaviti živjeti u ratnim uslovima. Prema mišljenju stručnjaka, u proces donošenja odluka treba uključiti što više ljudi.
Pritom napominju da su ambivalentne reakcije na složene probleme normalna pojava za društva koje se nalazi u potpunoj neizvjesnosti. “Stalno se mora pratiti raspoloženje u javnosti i prepoznati dinamika kako bi se mogli pažljivo pripremiti za izazove”, objašnjava Mihajlo Miščenko iz Istraživačkog centra Razumkov.
Stručnjaci s kojima je razgovarao “DW” su jedinstveni u tome da su ovakve ankete trenutno potrebne kako bi ukrajinsko vođstvo moglo jasno formulisati opcije budućeg razvoja i u skladu s tim pripremiti drugi “mirovni samit”. Prema njihovom mišljenju, te ankete bi uz to ukrajinskom vođstvu dale jake argumente za pregovore o mirovnom planu, prenosi “Index”.
EU na Kosovu žali zbog jučerašnjeg rušenja kuća na jezeru Gazivode, koje je sprovedeno dok su pogođeni stanovnici već pokrenuli sudske postupke u roku od 15 dana, roku predviđenom u obavještenjima javnog preduzeća Ibar-Lepenac o napuštanju i raščišćavanju zemljišta.
Podsjetimo, na obali jezera Gazivode juče, 21. jula, počelo je rušenje 11 vikendica u vlasništvu Srba. Na terenu su bile raspoređene jake snage Kosovske policije, uključujući pripadnike s dugim cijevima i blindirana vozila, a prisutni su bili i vatrogasci, ekipe Hitne pomoći, kao i britanski tim iz sastava KFOR-a.
“EU je zabrinuta zbog nedostatka poštovanja pravne procedure u ovom, kao i u nekoliko drugih nedavnih slučajeva na severu Kosova od februara ove godine”, navela je Misija EU na Kosovu.
U saopštenju EU poziva na trenutnu obustavu svih daljih rušenja, prinudnih uklanjanja objekata ili preuzimanja imovine dok se na odgovarajući način ne otklone zabrinutosti u vezi sa poštovanjem pravne procedure, proporcionalnošću, pravom svojine, ljudskim pravima i djelotvornim pravnim sredstvima.
“Vlasti bi bez odlaganja trebalo da stupe u kontakt sa pogođenim stanovnicima i opštinama i razmotre zakonita rješenja. Uloga Policije Kosova u ovakvim operacijama mora ostati strogo u okviru njenog zakonskog mandata, zasnovana na jasnim zahtjevima ili odlukama nadležnih organa i propisno dokumentovana”, navodi se u saopštenju objavljenom na društvenoj mreži Facebook.
U saopštenju se dodaje da nepovratne mjere izvršenja u kontekstu postupaka koji su u toku i spornih imovinskih zahtjeva izazivaju ozbiljnu zabrinutost u pogledu vladavine prava.
“U skladu sa evropskim putem Kosova, EU očekuje da vlasti hitno i transparentno odgovore na ove zabrinutosti i obezbijede da se slične radnje ne ponove”, navodi se u saopštenju.
Takođe, danas se oglasila i Ambasada Njemačke koja je saopštila da dijeli zabrinutost koju je izrazila Evropska unija zbog rušenja kuća na jezeru Gazivode i pozvala na hitnu obustavu ovih aktivnosti, prenosi Kosovo online.
Ambasada Velike Britanije je izrazila zabrinutost zbog rušenja kuća u blizini jezera Gazivode i pozvala kosovske vlasti da se angažuju sa pogođenim zajednicama, transparentno riješe probleme i izbjegnu dalje akcije koje bi mogle da potkopaju povjerenje javnosti ili povjerenje među zajednicama.
Podsjetimo, kompanija Ibar – Lepenac počela je juče (21.jula) sa rušenjem oko desetak vikendica u vlasništvu Srba u mjestu Čečevo na obali jezera Gazivode kod Zubinog Potoka.
U subotu je istekao rok od 15 dana koji je dat vlasnicima objekata da isprazne svoje stvari, dok su vlasnici kuća u međuvremenu pokrenuli pravni postupak za zaštitu imovine.
Komapnija Ibar – Lepenac iz Prištine tvrdi da su vikendice izgrađene na parcelama u vlasništvu kompanije.
Nezavisne
Svijet
RUSKA FREGATA IZVELA BOJEVO GAĐANJE NADOMAK VELIKE BRITANIJE: London govori o provokaciji Moskve
Ruska raketna fregata “Neustrašimi” izvela je bojevo gađanje u međunarodnim vodama oko 75 kilometara južno od Plimuta, dok ju je pratila britanska ratna mornarica, saopštilo je Ministarstvo odbrane Velike Britanije.
Prije početka vježbe posada ruskog broda obavijestila je patrolni brod HMS Tyne da će otvoriti vatru i zatražila da se udalji na bezbjednu razdaljinu, nakon čega je tridesetominutna vježba sprovedena pod nadzorom britanskih snaga.
London: Demonstracija sile i provokacija
Novi britanski ministar odbrane Ves Striting ocijenio je da je riječ o “performativnom i neodgovornom” potezu, naglasivši da ovakve aktivnosti predstavljaju samo dio svakodnevnih bezbjednosnih izazova s kojima se suočavaju Velika Britanija i njeni saveznici.
Britanski mediji navode da se incident dogodio istog dana kada je Endi Bernam preuzeo dužnost premijera, zbog čega pojedini analitičari smatraju da je Moskva željela poslati političku poruku novoj britanskoj vladi.
Rastu tenzije između Londona i Moskve
Bivši načelnik Generalštaba britanske vojske lord Ričard Danat izjavio je da tajming vježbe “nije slučajnost”, ocijenivši da Kremlj na taj način želi pokazati svoju vojnu moć i odlučnost.
Fregata “Neustrašimi”, koja je naoružana protivbrodskim krstarećim raketama i topom kalibra 100 milimetara, posljednjih mjeseci učestvuje u pojačanom prisustvu ruske mornarice u blizini britanskih voda.
Incident dolazi nakon nedavnog presretanja tankera iz takozvane “ruske flote iz sjenke” i upozoravajuće paljbe koju je drugi ruski ratni brod ispalio u blizini jedne britanske jedrilice u Engleskom kanalu, što dodatno pojačava napetosti između dvije zemlje, navodi “PolskieRadio”.
Svijet
IRAN PONOVO NAPAO KLJUČNU INFRASTRUKTURU: Meta postrojenja za struju i vodu
Iran je ponovo pogodio postrojenja za proizvodnju električne energije i desalinizaciju morske vode u Kuvajtu, saopštilo je Ministarstvo za električnu energiju, vodu i obnovljivu energiju.
U saopštenju se navodi da su nakon sinoćnjih napada izbili požari na nekoliko objekata.
Obim štete se još procjenjuje i pripremaju se radovi na sanaciji i obnovi, prenijela je agencija DPA.
Nekoliko blokova isključeno je iz mreže iz predostrožnosti, radi zaštite infrastrukture i održavanja stabilnosti snabdijevanja električnom energijom i vodom.
Kuvajt se, kao i druge zemlje iz regije Persijskog zaliva, uveliko oslanja na desalinizaciju morske vode da bi imao vodu za piće, a postrojenja za desalinizaciju pokrivaju oko 90 odsto potreba za vodom u zemlji.
Kuvajtski zvaničnici rekli su da su objekti nekoliko puta gađani posljednjih dana, tokom nastavka sukoba između SAD i Irana.
Teheran je više puta napadao američke baze u nekoliko zalivskih država od početka sukoba u februaru.
(Srna)
-
Politika2 dana agoKO JE SLJEDEĆI NA DODIKOVOJ LISTI ZA ODSTREL? Unutrašnji obračuni u SNSD-u koji se više ne mogu sakriti.
-
Hronika2 dana agoNATAŠA MILJANOVIĆ ZUBAC IZNIJELA TEŠKE OPTUŽBE! Tvrdi da je dokumentaciju predala tužilaštvu i poručuje: “Čekam hapšenja”
-
Politika3 dana agoBORENOVIĆ OŠTRO OSUDIO NAPAD: Nasilje nad srpskim povratnicima ne smije ostati nekažnjeno
-
Sport2 dana agoSKANDAL IZA KULISA FINALA! Luis de la Fuente jednim potezom ponizio Trampa pred cijelim svijetom!
-
Banjaluka2 dana agoPOHVALE KOJE ODJEKUJU SVIJETOM! Šta je svjetska travel zvijezda poručila o Drašku Stanivukoviću nakon posjete Banjaluci?
-
Politika3 dana agoKO ĆE ODGOVARATI? Vučkovac: Četiri godine čekanja, stotine djece ostale bez mjesta u vrtiću u Prijedoru
-
Banjaluka1 dan agoSTANIVUKOVIĆ U MELINI: Izgradili smo vodovod, podržali parohijski dom i čuvamo zajedništvo
-
Politika2 dana agoVUKOMANOVIĆ: Oko 10.000 penzionera u Srpskoj i dalje plaća dodatni namet za zdravstveno osiguranje
