Connect with us

Politika

OSAM PARTIJA iz BiH zaradilo više od 15 miliona KM

Najveće partije u BiH, tri iz Republike Srpske i pet iz FBiH, a koje na neki način participiraju u vlasti, da li na lokalu, entitetskom ili zajedničkom nivou, tokom prošle godine imale su, zbirno gledajući, budžet oko 15,4 miliona maraka.

Do ovog broja se dođe kada se pročešljaju finansijski izvještaji ovih stranaka, koje novac koriste kako za finansiranje svojih političkih aktivnosti i plate zaposlenih, tako i predizborne kampanje, što postaje ponovo aktuelno pred predstojeće lokalne izbore u BiH.

Najveći dio ovog novca – 12,4 miliona maraka one su dobile iz budžeta, dok ostatak predstavljaju članarina, prilozi fizičkih lica, ali i prihodi od imovine kojom raspolažu. Rekorder je SDA, na koju se odnosi gotovo jedna četvrtina pomenute svote novca – oko četiri miliona maraka. Iz budžeta je ovoj stranci uplaćeno tri miliona, a ono što je karakteristično za ovu partiju, koja je na posljednjim opštim izborima ispala iz igre za pravljenje vlasti na nivou BiH, jeste što je ona imala i značajne prihode od članarine – 376.000. Značajna svota novca obezbijeđena je i putem novčanih priloga od strane fizičkih lica. Oni su tokom prošle godine iznosili 360.000.

Na drugom mjestu ove liste, rangirane po količini novca kojim su partije raspolagale tokom prošle godine, nalazi se SDP BiH. Njihovi ukupni prihodi iznosili su 2,7 miliona, od čega se na budžet odnosi 1,9 miliona, a na prihode od imovine 452.000 maraka. Treća stavka – članarina. Od nje je inkasirano ukupno 244.500. Radi se uglavnom o licima koja u ime SDP-a participiraju na nekoj od funkcija.

Nekako rame uz rame, na trećem i četvrtom mjestu su SNSD i HDZ BiH. Najveća partija u Republici Srpskoj, koju predvodi Milorad Dodik, imala je za 155.000 manje prihode od SDP-a. Od 2,5 miliona, oko 80 odsto ovog novca je došlo iz budžetske kase. Sudeći prema finansijskim podacima o poslovanju, a koji se dostavljaju na provjeru Centralnoj izbornoj komisiji BiH – SNSD ima najvjernije i najorganizovanije partijske vojnike, jer je na ime članarine inkasirao pola miliona maraka.

Za razliku od svojih koalicionih partnera, HDZ uglavnom “preživljava” na budžetskim jaslama sa kojih je ovoj stranci prebačeno 2,25 miliona. Nešto “sitno” je inkasirano i od članarine – ukupno 148.000. Sve ostale stavke su zanemarive, pa čak i prilozi fizičkih lica.

Druga po jačini stranka u Republici Srpskoj, a peta na ovom neformalnom spisku je SDS. On je tokom prošle godine imao na raspolaganju 1,1 milion maraka, od čega se 80 odsto odnosi na novac iz zajedničke kase. Ostatak se uglavnom odnosi na članarinu – 157.000 maraka, te jedan mali dio na priloge – 9.700 maraka, što je, primjera radi, 40 puta manje nego u slučaju SDA.

Nekim bajnim prilozima fizičkih lica, ali ni članarinom, ne može se pohvaliti ni PDP, šesti na ovoj listi. Ukupni prihodi iznosili su milion maraka. Ono što je zanimljivo za ovu partiju – nakon SDP-a imali su daleko najveće prihode od imovine. Kada se podvuče crta, ukupno 348.000.

Na začelju ovog spiska su Demokratski front Željka Komšića i Narod i pravda Elmedina Konakovića. Prihodi ove dvije partije iznosili su 927.000, odnosno 785.000 maraka. Značajan dio ovog novca obezbijeđen je od priloga fizičkih lica. Procentualno gledajući, oko osam odsto.

Kampanja
Na posljednjim lokalnim izborima održanim 2020. godine političke partije su na predizbornu kampanju potrošile 5,52 miliona, što je bilo skoro duplo manje u odnosu na opšte izbore koji su održani 2018. Pojedini analitičari smatraju da se politički subjekti u BiH sve više okreću jeftinijim, a mnogo efikasnijim načinima komuniciranja sa potencijalnim glasačima – putem društvenih mreža i drugih internet platformi, a što bi, kako smatraju, moglo obilježiti i predstojeće lokalne izbore u oktobru ove godine.

Politika

Velika Britanija šalje vojsku u BiH, EVO ZBOG ČEGA!

Velika Britanija rasporedila je 1. bataljon pukovnije Duke of Lancaster u Bosnu i Hercegovinu s ciljem jačanja sigurnosti i stabilnosti na zapadnom Balkanu.

Ovu odluku potvrdio je britanski ministar odbrane John Healey tokom sastanka odbrambenih lidera grupe E5 u Berlinu, u kojoj su, uz Ujedinjeno Kraljevstvo, i Francuska, Njemačka, Italija te Poljska.

Healey je istakao da raspoređivanje britanskih vojnika dolazi u vrijeme novih bezbjednosnih izazova u Evropi, te najavio i nastavak podrške belgijskim snagama u oblasti protivdronovske odbrane, nakon porasta prijetnji koje dolaze od bespilotnih letjelica.

Prema njegovim riječima, „nova era prijetnji zahtijeva novu eru u odbrani“, zbog čega London pojačava saradnju s evropskim partnerima.

Britanski vojnici u BiH treniraće zajedno s Oružanim snagama BiH, a fokus vježbi bit će na infanterijskim taktikama, vođstvu, zaštiti od hemijskih, bioloških, radioloških i nuklearnih prijetnji, te unapređenju interoperabilnosti unutar NATO-a. U misiju su uključene sve članice E5 grupe, koje žele ojačati sigurnosnu arhitekturu regiona.

Velika Britanija ima dugu istoriju angažmana na zapadnom Balkanu, posebno tokom ratova 1990-ih, kada je 72 britanskih vojnika izgubilo život u operacijama očuvanja mira. Današnje aktivnosti predstavljaju nastavak britanske politike snažne podrške stabilnosti Balkana.

Istovremeno, britanske oružane snage provode i niz drugih međunarodnih vježbi. Vojnici 12. pukovnije Kraljevske artiljerije poslani su u Finsku na vježbu Mallet Strike, tokom koje se koristi i raketni sistem Starstreak za borbu protiv dronova. Najavljene su i vježbe Gualish s Francuskom, Falcon Strike s Italijom, kao i učešće u NATO operaciji Eastern Sentry koja štiti zračni prostor Poljske.

Sastanak grupe E5, koja okuplja evropske države s najvećim odbrambenim budžetima, potvrdio je namjeru partnera da intenziviraju saradnju i zajednički odgovore na rastuće sigurnosne izazove u Evropi.

(Vijesti.ba)

Nastavi čitati

Politika

KRESOJEVIĆ O NAJAVI NOVOG POREZA! “To je udar na privredu i SIGNAL INVESTITORIMA DA BJEŽE IZ SRPSKE!”

Narodni poslanik Bojan Kresojević žestoko je reagovao na najavu predsjednika Vlade Republike Srpske o uvođenju poreza na dividendu, ocjenjujući da bi takva mjera direktno pogodila privredu i otjerala investitore iz Republike Srpske.

Kako ističe, prijedlog da se oporezuje dobit akcionara “nije ništa drugo do pokušaja da se pokriju rupe u budžetu, nastale godinama neodgovornog trošenja”.

„Kada je Republika Srpska prezadužena, a budžet potrošen, cijenu uvijek plaćaju građani i privreda. Uvođenje poreza na dividendu bio bi direktan udar na kompanije koje stvaraju novu vrijednost, kao i signal da se od ulaganja u Srpsku treba okrenuti ili pobjeći“, poručio je Kresojević, koji je i član Sigurne Srpske.

On upozorava da bi novi porez mogao dovesti do premještanja stranih investitora u Federaciju BiH, gdje je poslovno okruženje trenutno povoljnije, dok bi domaća privreda, kako kaže, bila izložena dodatnom finansijskom pritisku.

„Pozivam Uniju udruženja poslodavaca, Privrednu komoru i cijelu poslovnu zajednicu da se jasno usprotive ovakvom nametu. Privreda više ne može podnijeti teret loših odluka vlasti“, rekao je on.

Kresojević je dodao da se nada da će Vlada ovoga puta odustati od najavljene mjere, „kao što je odustala i od izgradnje termoelektrana i od 100 obećanih referenduma“.

Prema njegovim riječima, uvođenje poreza na dividendu bilo bi „još jedan dokaz da vlast finansijske probleme ne rješava reformama, već nametima koji guše ekonomiju i odbijaju investicije“.

Nastavi čitati

Uncategorized

HERCEGOVINA PUSTA! Svaki šesti čovjek radi u Dubrovniku

„Profesore Blanuša, zamolio bih vas samo jedno kada budete na svojim tribinama u Semberiji, na Romaniji i u Banjoj Luci, a to je da prenesete jednu poruku o tome kako se živi u Hercegovini“, izjavio je Saša Borjan, član Predsjedništva Narodnog fronta na skupu podrške Branku Blanuši, koji je sinoć održan u Trebinju.

Borjan je ispričao da je, kada je jednom upitao graničnog policajca koliko ljudi iz Hercegovine radi u Dubrovniku, dobio odgovor da radi između 8500 i 9000 ljudi, a koji žive između Trebinja i Čajniča.

Dodaje da, uzimajući u obzir da od Trebinja do Foče ima oko 60000 stanovnika, to znači da praktično svaki šesti čovjek u Hercegovini danas radi u Dubrovniku i da je to upravo pokazatelj kako se živi danas u Hercegovini.

„Kada sam ulazio u ovaj Dom kulture, pažljivo sam obratio pažnju ko sjedi na ovoj tribini i vidio sam čestite ljude, domaćine, koji žive od svog rada i od svojih 10 prstiju, vidio sam narod koji želi promjenu režima u Republici Srpskoj. Među vama nisam vidio nijednog ratnog profitera i ratnog dezertera, jer su svi oni na onoj tamo drugoj strani“, rekao je Borjan.

Ističe da nije, među ljudima koji su prisutni na tribini, vidio niti jednu osobu koja je u ratu dobila nadimak Manjerka, a koja sada obavlja odgovornu funkciju u Gradskoj boračkoj organizaciji Grada Trebinja.

Borjan kaže da takođe nije vidio niti jednog inženjera mašinstva, koji je svoju karijeru započeo u HET-u kao rukovodilac javnih nabavki, a onda je nastavio u Elektroprivredi Republike Srspke kao odgovorno lice, čija imovina sada vrijedi destine miliona KM (stanovi, zgrade, kuće, bazeni, hacijende), te izrazio sumnju da drugi inženjeri mašinstva u HET-u imaju toliku imovinu.

„Kad pobijedite, profesore Blanuša, očekujem da počnete trasirati put, korak po korak, govorim institucionalno, da se upravo taj inženjer mašinstva upita odakle mu tolika imovina, kako ju je stekao“, kazao je Borjan dodajući da među prisutnima nije vidio ni nekoga koga zovu trećina, ko je kupio diplomu na fiktivnom fakultetu ili nekog ko je autolimar i ne zna koji je fakultet završio, a obavlja direktorsku funkciju.

„Sve ovo što sam spomenuo pokazuje kako se živi u Hercegovini, moj profesore Blanuša“, naveo je Borjan, poručujući na kraju:

„Profesore Blanuša, podršku Narodnog fronta imate i to bez ikakavog uslovljavanja. Moj lični stav je da niko ne smije da uslovljava profesora Blanušu i SDS, jer ako neko ucjenjuje onda taj nema dobre namjere prema narodu koji želi promjenu režima u Republici Srpskoj.“

(BN)

Nastavi čitati

Aktuelno