Connect with us

Politika

Neće nametnuti zakon, ali hoće smjernice: Šmit bi da USMJERI domaće političare ka “DRŽAVNOJ IMOVINI”

Kristijan Šmit neće nametnuti zakon o državnoj imovini. Tako kaže. Ali, baš kao po običaju, odlučio je da nametne smjernice. Pardon, da ih ponudi.

Jer, kako kaže, vrijeme ističe. A rješenje ima, ko drugi, nego on! Naravno, ne da uspori vrijeme (valjda), nego da pomogne ovdašnjim vlastima, s kojima, kako je rekao, planira da sjedne za sto. Jedan od načina, koji bi im poslužio, jeste da “BiH ostane vlasnik imovine, a da je niži nivoi dobiju na korištenje uz saglasnost države”.

Kaže i da se “razmišlja da se imovina rasporedi na osnovu potreba”, ali i da “mora biti jasno da, sav novac, koji se zaradi od državne imovine, mora ići na račun države”. Ono što, ipak, kako sam reče, ne može osigurati, jeste politička volja, ali bi volio da “svi shvate, a posebno onih koji nemaju dovoljno novca, da neće biti moguće nikakve investicije, ako se ovo pitanje ne riješi”. Nemoguć je, kako je ocijenio, i evropski put.

Da li su ove smjernice, zaista, usmjeravajuće ili ih je neophodno usmjeriti u nepoznatom pravcu?

-Povodom izjava Kristijana Šmita, podsjećam na Ženevska načela, kojima su uređeni i priroda i status i raspodjela imovine, u smislu da entiteti nastavljaju svoje dotadašnje postojanje, na teritoriji koju su kasnije unijeli u Dejtonski mirovni sporazum, koji ih je i verifikovao kao državne dijelove BiH. U Ustavu BiH nije sadržana norma, niti su entiteti prenijeli svoju nadležnost, već su oni jedini titulari prava na imovinu, što znači da imaju autohtono pravo, da svojim zakonodavstvom, na svojoj teritoriji, samostalno regulišu ovaj, izuzetno važan dio, ustavne materije – naglasio je profesor Ustavnog prava, Mile Dmičić.

Ističe i da sama kategorija “državna imovina”, ne postoji u ustavnoj, niti u zakonodavnoj materiji na nivou zajedničkih organa i institucija BiH.

–Posebno ističem da Ustav BiH ne sadrži odredbu koja se odnosi na državnu imovinu; njen pojam, status, sastav. Takođe, ne postoji ni ustavna norma kojom se nabraja katalog nadležnosti institucija BiH. Zato, naglasimo da Kristijan Šmit, a ni Ustavni sud BiH, u svom odlučivanju, o dobrima od opšteg interesa, ne mogu naći ustavno-pravno uporište na nivou BiH. Ustavni sud BiH, niti u Ustavu, niti u aktima niže pravne snage, nema utvrđenu nadležnost da utvrđuje kome imovina pripada u BiH, pogotovo ne da vrši raspodjelu imovine. On jedino može i mora da štiti i tumači Ustav, nema pravo da stvara ustavne i zakonske norme, već može da bude samo korektivni faktor u funkcionisanju ustavnog, pravnog i političkog sistema BiH – rekao je on.

Protektorat

Smatra i da, samim tim, ovo o čemu Šmit sada govori, najdirektnije ugrožava, ne samo ustavni i pravni sistem, nego i pravnu sigurnost entitetskog zakonodavstva.

– Razgraničenje je onda zaustavilo rat, a ako se ovakvi procesi nastave, onda će to biti novi uslov miru u BiH – smatra Dmičić.

Ako hoćemo da budemo član evropske porodice, naglašava Dmičić, i ako hoćemo da imamo iole bitne elemente modernih, demokratskih naroda, onda je važno da se, kako kaže, oslobodimo protektorskog i vazalnog odnosa BiH naspram međunarodne zajednice.

-Imamo kao podlogu osnovna, izvorna Dejtonska rješenja, osnovne akte Ujedinjenih nacija, i naravno, samo na tim osnovama, možemo da budemo i normativna i stvarna i suverena i samostalna i nezavisna država – zaključio je on.

Bojan Šolaja, iz Centra za međunarodne i bezbjednosne studije Banjaluka, kaže da ne vidi način kako da BiH raspolaže bilo čim, ako je nadležnost na entitetima.

-Ako bismo i govorili o tome ko može da raspolaže nekim resursom BiH, to bi prevashodno trebalo da bude dogovor entiteta, a ne da se ide na neke smjernice, prema nekim rješenjima, koja bi zadovoljila interese nekih, a ne svih – smatra on.

Šolaja ne vidi ni razlog zašto bi se neko tim uporno bavio.

-Ako govorimo o tome da postoje dva entiteta BiH, ako znamo da je sve dio jedne zajedničke cjeline, koju zovemo BiH, ja stvarno ne vidim zašto je bitno ko upravlja nečim. Izvršna vlast je u rukama entiteta, tj. kantona i mislim da se treba nastaviti razmišljati u tom pravcu, da se te stvari stave ad acta i definišu na način, da se zna da su entiteti, što je i Ustavom predviđeno, titulari onoga što im je dato u nadležnost. BiH nigdje, ni u jednom trenutku, od Dejtonskog mriovnog sporazuma, nije predstavljena kao neko ko raspolaže imovinom na taj način. Mislim da bi to trebalo da bude osnovna smjernica, a ne smjernice visokog predstavnika kako nešto modelirati – kategoričan je on.

Kada je riječ o putu ka Evropskoj uniji, Šolaja podsjeća da BiH vodi pregovore direktno, a ne preko Kristijana Šmita.

-Mislim da će sva sporna i otvorena pitanja između BiH i EU biti rješavana direktnim dijalogom, bez uplitanja sa strane. Kristijan Šmit nije potvrđeni visoki predstavnik za BiH, a ne predstavlja ni EU, tako da on samo može da tumači neke stvari na svoj način – zaključio je on.

 

Related Topics:

Politika

PETROVIĆ HOĆE DUEL SA BLANUŠOM “Jedva čekam da se potvrdi termin”

Generalni direktor Elektroprivrede Republike Srpske /ERS/ Luka Petrović izjavio je danas Srni da je spreman da učestvuje u javnom duelu sa Brankom Blanušom iz Odbora za energetiku SDS-a i da razgovara o brojnim temama vezanim za “Elektroprivredu”, ali i o ostalim oblastima.

“Jedva čekam da RTRS potvrdi termin i ja dolazim Banjaluku da uživo govorim o `Elektroprivredi` i volio bih da bude nešto duži termin jer ima dosta tema”, rekao je Petrović nakon što su predstavnici PDP-a i SDS-a zatražili da se u narednih deset dana organizuje javno suočavanje Petrovića i Blanuše, koji je i kandidat SDS-a na predstojećim prijevremenim predsjedničkim izborima.

Što se tiče izjave predstavnika opozicije ispred zgrade RTRS-a u Banjaluci o navodnim planovima za oslobađanje RTRS-a, Petrović je rekao da opozicija uvijek ima pravo da kritikuje i da daje negativne opaske, ali da bi volio da čuje i pozitivne primjere i prijedloge rješenja, a ne samo isticanje tematike kao da se ništa ne radi i kao da ništa ne funkcioniše. “Promašili su temu i svjesni su da nisu potpuni i spremni za vođenje Republike Srpske. To će se pokazati i u narednim nedjeljama kao što se pokazalo i u prethodnih 20 godina”, rekao je Petrović.

Nastavi čitati

Politika

OPOZICIJA ISPRED RTRS-a: „Javni servis nije više u službi građana“

Predstavnici opozicije u Republici Srpskoj danas su održali konferenciju ispred zgrade RTRS u Banjaluci, kritikujući rad javnog servisa i pozivajući na njegovu depolitizaciju i reformu.

Igor Crnadak, šef Kluba poslanika PDP-a u Narodnoj skupštini RS, istakao je da RTRS već godinama širi mržnju, vodi huškačku politiku i dijeli narod. „RTRS pripada svakom čovjeku u društvu i vrijeme je da se to promijeni“, poručio je, dodajući da opozicija želi konkretna rješenja koja bi osigurala objektivno izvještavanje i ravnopravan pristup svim političkim akterima.

Crnadak je posebno naglasio da javni servis uskraćuje prostor političarima poput Jelene Trivić i Nebojše Vukanovića te pozvao na privremeno zajedničko uređivačko rukovodstvo koje bi uključivalo i vlast i opoziciju, uz monitoring programa. Kao primjer dobre prakse naveo je Sjevernu Makedoniju, gdje su reforme medija smanjile tenzije u društvu.

Sličan stav iznijeli su i predstavnici SDS-a na čelu da načelnikom Istočne Ilidže Marinkom Božovićem. Božović je naglasio da RTRS treba omogućiti tematske emisije o ključnim društvenim pitanjima, poput stanja u Elektroprivredi RS, uz učešće direktora koji mogu objasniti nastalo stanje, ali i poslanika iz Parlamenta BiH u drugim relevantnim emisijama. Istakao je da javni servis trenutno radi u interesu jedne političke stranke i pojedinca, umjesto da izvještava objektivno i profesionalno.

Opozicija poručuje da politika više ne smije biti pitanje „života i smrti“ na RTRS-u te da je neophodno hitno osigurati ravnotežu u medijskom prostoru RS, uz profesionalne standarde i slobodu govora za sve novinare.

Nastavi čitati

Politika

PETROVIĆ “SAHRANIO” ERS! Duguju milijardu i 300 miliona KM

Ukupne finansijske obaveze „Elektroprivrede Republike Srpske“ i svih zavisnih preduzeća iz sistema ERS-a premašuju milijardu i 300 miliona maraka, otkriva CAPITAL.

Prema tvrdnjama našeg izvora iz vrha ERS-a, radi se o kreditnim obavezama, obavezama prema dobavljačima, kao i obavezama nastalim u međunarodnim arbitražnim sporovima.

„Postoje tri velika kredita koja zbirno iznose oko 650 miliona KM. To su krediti kineskih banaka u iznosu od 380 miliona KM za izgradnju HE Dabar i 150 miliona KM za HE Bistrica. Treći veliki kredit je onaj za projekat odsumporavanja u RiTE Ugljevik u visini od 80 miliona evra. Njegova otplata je u toku, a ostalo je još oko 60 miliona evra ili 120 miliona KM. To ukupno dođe 650 miliona KM“, objašnjava naš izvor. Kada je riječ o ostalim kreditima, on dodaje da sva zavisna preduzeća zbirno imaju oko 150 miliona KM kreditnih obaveza.

Što se tiče obaveza prema dobavljačima, nastavlja naš izvor, prednjače RiTE Ugljevik i RiTE Gacko koje zajedno imaju oko 85 miliona evra ili oko 165 miliona KM.

„Kada se tome dodaju još samo obaveze po osnovu obnovljivih izvora u iznosu od oko 30 miliona KM, to je već skoro milijarda KM. Međutim, kada se dodaju i obaveze RiTE Ugljevik prema Slovencima po osnovu izgubljenog arbitražnog spora koje premašuju 300 miliona KM, to ukupno dođe oko milijardu i 300 miliona KM“, objašnjava naš izvor.

On dodaje da ERS ima i dugovanja koja ne doživljava kao obavezu kao što su obaveze HE Bočac po osnovu dividendi, ističući da i 120 miliona KM koje su plaćeni slovenačkom „Vijaduktu“ praktično predstavljaju obavezu koju je stvorio HE Bočac.

„Veliko je pitanje koliko još skrivenih obaveza bi pronašla nezavisna dubinska revizija“, kaže naš sagovornik.

Direktor ERS-a Luka Petrović potvrdio je za CAPITAL da su obaveze po osnovu tri velika kredita oko 650 miliona KM.

„Tačno je da su ukupne obaveze po osnovu tri velika kredita oko 650 miliona KM, pri čemu treba istaći da krediti za HE Dabar i HE Bistrica dospijevaju na naplatu kada HE budu na mreži. Kreditne obaveze ostalih zavisnih preduzeća su oko 150 miliona KM“, rekao je Petrović za CAPITAL, ističući da u strukturi ukupnih obaveza treba razlikovati dugovanja i obaveze Matičnog preduzeća i zavisnih preduzeća.

Minić: „Elektroprivreda“ gigant koji je posrnuo
Da je ERS u problemima priznao je i predsjednik Vlade Republike Srpske Savo Minić koji je danas izjavio da je nezadovoljan stanjem u „Elektroprivredi RS“.

„U ovom momentu važno je preduzeti kratkoročne mjere kada je riječ o termoelektranama. To je ozbiljan posao. ‘Elektroprivreda’ je veliki gigant koji je posrnuo“, rekao je Minić novinarima u Banjaluci.

On je rekao da očekuje da će se, nakon padavina, popraviti hidrološka situacija i da će električna energija za građane Srpske biti obezbijeđena u kontinuitetu. Minić je istakao i da će Vlada Srpske održati tematsku sjednicu o ERS-u.

Nastavi čitati

Aktuelno