Kristijan Šmit neće nametnuti zakon o državnoj imovini. Tako kaže. Ali, baš kao po običaju, odlučio je da nametne smjernice. Pardon, da ih ponudi.

Jer, kako kaže, vrijeme ističe. A rješenje ima, ko drugi, nego on! Naravno, ne da uspori vrijeme (valjda), nego da pomogne ovdašnjim vlastima, s kojima, kako je rekao, planira da sjedne za sto. Jedan od načina, koji bi im poslužio, jeste da “BiH ostane vlasnik imovine, a da je niži nivoi dobiju na korištenje uz saglasnost države”.

Kaže i da se “razmišlja da se imovina rasporedi na osnovu potreba”, ali i da “mora biti jasno da, sav novac, koji se zaradi od državne imovine, mora ići na račun države”. Ono što, ipak, kako sam reče, ne može osigurati, jeste politička volja, ali bi volio da “svi shvate, a posebno onih koji nemaju dovoljno novca, da neće biti moguće nikakve investicije, ako se ovo pitanje ne riješi”. Nemoguć je, kako je ocijenio, i evropski put.

Da li su ove smjernice, zaista, usmjeravajuće ili ih je neophodno usmjeriti u nepoznatom pravcu?

-Povodom izjava Kristijana Šmita, podsjećam na Ženevska načela, kojima su uređeni i priroda i status i raspodjela imovine, u smislu da entiteti nastavljaju svoje dotadašnje postojanje, na teritoriji koju su kasnije unijeli u Dejtonski mirovni sporazum, koji ih je i verifikovao kao državne dijelove BiH. U Ustavu BiH nije sadržana norma, niti su entiteti prenijeli svoju nadležnost, već su oni jedini titulari prava na imovinu, što znači da imaju autohtono pravo, da svojim zakonodavstvom, na svojoj teritoriji, samostalno regulišu ovaj, izuzetno važan dio, ustavne materije – naglasio je profesor Ustavnog prava, Mile Dmičić.

Ističe i da sama kategorija “državna imovina”, ne postoji u ustavnoj, niti u zakonodavnoj materiji na nivou zajedničkih organa i institucija BiH.

–Posebno ističem da Ustav BiH ne sadrži odredbu koja se odnosi na državnu imovinu; njen pojam, status, sastav. Takođe, ne postoji ni ustavna norma kojom se nabraja katalog nadležnosti institucija BiH. Zato, naglasimo da Kristijan Šmit, a ni Ustavni sud BiH, u svom odlučivanju, o dobrima od opšteg interesa, ne mogu naći ustavno-pravno uporište na nivou BiH. Ustavni sud BiH, niti u Ustavu, niti u aktima niže pravne snage, nema utvrđenu nadležnost da utvrđuje kome imovina pripada u BiH, pogotovo ne da vrši raspodjelu imovine. On jedino može i mora da štiti i tumači Ustav, nema pravo da stvara ustavne i zakonske norme, već može da bude samo korektivni faktor u funkcionisanju ustavnog, pravnog i političkog sistema BiH – rekao je on.

Protektorat

Smatra i da, samim tim, ovo o čemu Šmit sada govori, najdirektnije ugrožava, ne samo ustavni i pravni sistem, nego i pravnu sigurnost entitetskog zakonodavstva.

– Razgraničenje je onda zaustavilo rat, a ako se ovakvi procesi nastave, onda će to biti novi uslov miru u BiH – smatra Dmičić.

Ako hoćemo da budemo član evropske porodice, naglašava Dmičić, i ako hoćemo da imamo iole bitne elemente modernih, demokratskih naroda, onda je važno da se, kako kaže, oslobodimo protektorskog i vazalnog odnosa BiH naspram međunarodne zajednice.

-Imamo kao podlogu osnovna, izvorna Dejtonska rješenja, osnovne akte Ujedinjenih nacija, i naravno, samo na tim osnovama, možemo da budemo i normativna i stvarna i suverena i samostalna i nezavisna država – zaključio je on.

Bojan Šolaja, iz Centra za međunarodne i bezbjednosne studije Banjaluka, kaže da ne vidi način kako da BiH raspolaže bilo čim, ako je nadležnost na entitetima.

-Ako bismo i govorili o tome ko može da raspolaže nekim resursom BiH, to bi prevashodno trebalo da bude dogovor entiteta, a ne da se ide na neke smjernice, prema nekim rješenjima, koja bi zadovoljila interese nekih, a ne svih – smatra on.

Šolaja ne vidi ni razlog zašto bi se neko tim uporno bavio.

-Ako govorimo o tome da postoje dva entiteta BiH, ako znamo da je sve dio jedne zajedničke cjeline, koju zovemo BiH, ja stvarno ne vidim zašto je bitno ko upravlja nečim. Izvršna vlast je u rukama entiteta, tj. kantona i mislim da se treba nastaviti razmišljati u tom pravcu, da se te stvari stave ad acta i definišu na način, da se zna da su entiteti, što je i Ustavom predviđeno, titulari onoga što im je dato u nadležnost. BiH nigdje, ni u jednom trenutku, od Dejtonskog mriovnog sporazuma, nije predstavljena kao neko ko raspolaže imovinom na taj način. Mislim da bi to trebalo da bude osnovna smjernica, a ne smjernice visokog predstavnika kako nešto modelirati – kategoričan je on.

Kada je riječ o putu ka Evropskoj uniji, Šolaja podsjeća da BiH vodi pregovore direktno, a ne preko Kristijana Šmita.

-Mislim da će sva sporna i otvorena pitanja između BiH i EU biti rješavana direktnim dijalogom, bez uplitanja sa strane. Kristijan Šmit nije potvrđeni visoki predstavnik za BiH, a ne predstavlja ni EU, tako da on samo može da tumači neke stvari na svoj način – zaključio je on.