Connect with us

Društvo

MOGUĆA EKONOMSKA KATASTROFA: Nema političke volje u BiH da se ide u dekarbonizaciju

Bosna i Hercegovina bi uskoro mogla biti suočena s ekonomskom katastrofom, ako ne počne sprovoditi reforme za pripremu Mehanizma za karbonsko prilagođavanje na granicama (CBAM), nove evropske šeme koja će početi s punom primjenom 2026. godine.

U sklopu mjera za dekarbonizaciju svoje industrije EU je poskupjela proizvodnju i time svoje proizvode učinila nekonkurentnijim na svjetskom tržištu. S obzirom na to da je suočena s nelojalnom konkurencijom iz zemalja koje koriste jeftinu, ali prljavu tehnologiju, EU je prije nekoliko godina najavila da će zemlje koje žele da izvoze svoje proizvode u EU od 2026. godine morati plaćati jednu vrstu penala ako su proizvedeni kroz procese intenzivnog emitovanja stakleničkih gasova koji doprinose klimatskim promjenama. U prvoj fazi nova šema će se odnositi na proizvode od čelika, cement, aluminijum, gnojivo, električnu energiju i hidrogen.

Iako je manje-više jasno da BiH nije uradila mnogo da se pripremi za novu fazu, sada je eksplicitno Luiđi Soreka, ambasador EU u BiH, rekao da je BiH suočena s ozbiljnim sankcijama u oblasti energetike, a posljedice za građane bi mogle biti ozbiljne.

On je u intervjuu “Nezavisnim” upozorio da bi Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa odmah trebalo da počne da radi na ovom problemu. Ministarstvo, inače, vrlo rijetko odgovara na dopise koje im mediji upućuju.

S obzirom na to da bi ovaj mehanizam ozbiljno mogao pogoditi proizvođače električne energije koji u većoj mjeri koriste prljave i zastarjele termocentrale, a koji izvoze električnu energiju u EU, Soreka je rekao da postoji mogućnost da se primjena mehanizma za ovaj sektor odgodi do 2030, ako se preduzmu neophodne reforme. Jedna od mjera je, kako je kazao, usvajanje sistema trgovine emisijama. Taj sistem bi BiH omogućio da prati trendove štetnih emisija, čime bi sama bila u stanju da prikuplja sredstva prikupljena od penala, te bi taj novac ostao u BiH kada počne naplata, odnosno EU ne bi naplaćivala ono što BiH već naplaćuje. Ukoliko sistema ne bude, osim što će trpjeti bh. privreda, novac će prikupljati EU, a BiH neće ostati ništa.

“Ostali preduslovi da BiH dobije izuzeće za električnu energiju do 2030. su usvajanje zakona o električnoj energiji i prirodnom gasu, postizanje sporazuma s EU o primjeni zakona EU u oblasti električne energije i implementacija osnovnih odredbi EU propisa za tržišta električne energije”, rekao nam je Soreka.

U oblasti električne energije određen napredak je ostvaren jer su počele primjene neke od evropskih odredbi, poput koraka ka odvajanju proizvođača od distributera, uvođenja tržišnih mehanizama za trgovinu električnom energijom i sličnih mjera. Iako je dosta posla još ostalo, najveći kamen spoticanja je zakon o gasu, jer ne postoji saglasnost između entiteta o tome kako bi se ova oblast regulisala.

Mirza Kušljugić, ekspert za energetiku, ocjenjuje za “Nezavisne” da BiH nije spremna za ovaj mehanizam jer nema političke volje da se ide u smjeru dekarbonizacije, te da njenu ekonomiju čeka “sumorni scenario”.

“Realno, mi nemamo šanse da ispunimo uslove ni za izuzeće za električnu energiju do 2030, ni za uvođenje sistema utvrđivanja CO2 ni u obliku taksi ni u obliku sistema trgovanja emisijama. Ako situacija ostane kao do sada i mehanizam počne s primjenom, prvi na udaru će biti izvoznici električne energije”, smatra on i dodaje da su sljedeće na udaru ostale industrije koje su navedene kao predmet ovog mehanizma. Kušljugić ističe da bi u BiH u nekim idealizovanim političkim okolnostima postojala iskrena volja da se krene u proces dekarbonizacije industrije, saobraćaja, grijanja i društva u cjelini.

“Ako idemo u taj proces, to znači donošenje zakona o klimi, koji postaje zakonska obaveza. U okviru zakona bi se razradio mehanizam za naplaćivanje CO2. Svi ti zakoni su pripremljeni, ali nema političke volje da se oni donesu”, ističe Kušljugić.

Inače, EU je u proteklih deset godina pripremila više finansijskih mehanizama, koji uključuju i grantove, kako bi BiH prilagodila svoju industriju novim globalnim trendovima. Tako je, na primjer, 2020. pokrenula Zelenu agendu za zapadni Balkan i Ekonomski i investicioni plan za zapadni Balkan vrijedan devet milijardi evra direktno iz EU i dodatnih 20 milijardi iz javno privatnih partnerstava.

Osim ovih programa, EU ima i Investicioni okvir za zapadni Balkan s milijardama evra na raspolaganju za projekte i za zelenu tranziciju, kao i program Energetske zajednice za zapadni Balkan koji ima direktne mehanizme za pomoć i podršku regionu u oblasti energetike.

Nedavno je u okviru Berlinskog procesa EU stavila na raspolaganje i milijardu evra za energetske projekte, od čega bi polovina bila iskorištena za izgradnju novih energetskih kapaciteta, a polovina za ublažavanje posljedica poskupljenja energenata. Najnoviji program je Plan rasta za zapadni Balkan, ali BiH je zbog unutrašnjih svađa propustila priliku da do sada dobije 70 miliona evra iz prve tranše.

Related Topics:

Društvo

IMA 106 GODINA: Ovaj Banjalučanin PRIMA PENZIJU već četiri i po decenije, a evo koliko je radio

Najstariji penzioneri u Srpskoj, njih petoro, imaju preko 100 godina.

ako su saopštili iz Fonda PIO, troje je rođeno 1920, a dvoje 1922. godine. Dakle, riječ je o penzionerima koji imaju 106, odnosno 104 godine.

Među njima, najduži penzionerski staž, a riječ je o starosnoj penziji, ima jedan Banjalučanin. On je korisnik prava 45 godina, a ostvario je staž od 20 godina.

Iz Fonda PIO odali su priznanje svojim najstarijim korisnicima prava, odnosno, onima koji su navršili više od 100 godina života.

– Ovi penzioneri svjedoče o vremenu velikih izazova, rada, požrtvovanosti i ljubavi prema porodici i zajednici. Želimo im dobro zdravlje, mir, radost i još mnogo lijepih trenutaka – poručili su iz Fonda PIO.

srpskainfo.com

Nastavi čitati

Društvo

ROMANTIKA KOJA JE ODUŠEVILA REGION Na konju stigao pod njen prozor, pa kleknuo i zaprosio je

Djevojka u Novom Sadu doživjela je nesvakidašnju prosidbu koja je ličila na scene iz bajke.

zabranik se ispod njenog prozora pojavio jašući konja i obučen u narodnu nošnju.

Zatim je kleknuo i zaprosio je, a djevojka nije mogla da sakrije oduševljenje.

 

Snimak se ubrzo proširio društvenim mrežama i izazvao oduševljenje mnogih gledalaca, dok su se u komentarima nizale čestitke za ovaj prelijepi par, prenosi nsuzivo.rs.

Nastavi čitati

Društvo

Čeka li Evropu, Balkan i BiH NOVI NAFTNI ŠOK?

Građani BiH proteklih nekoliko mjeseci naftu i naftne derivate plaćaju po značajno višim cijenama usljed rata u Iranu i zatvaranja Ormuskog moreuza.

Analitičari objašnjavaju da na cijenu nafte utiče globalna ponuda i potražnja i, ako s tržišta nestane petina sirove nafte, a potražnja ostane na sličnom nivou, cijene skaču i na tržištima koja ne nabavljaju svoju naftu sa Bliskog istoka.

I zato je situacija u Sjedinjenim Državama posebno važna za Evropu, pa i potrošače u BiH, jer ta zemlja ima zakone koji omogućavaju američkom predsjedniku da usljed nacionalne krizne situacije, poput visoke cijene energenata uvede restrikcije izvoza američke nafte i naftnih derivata na globalna tržišta. S obzirom na to da su SAD trenutno najveći izvoznik nafte na svijetu, ako bi ta mjera bila uvedena, cijene nafte i naftnih derivata u Evropi bi mogle biti značajno veće od sadašnjeg, već visokog nivoa.

Analitičari ističu da trenutna administracija u SAD, uoči važnih parlamentarnih izbora u novembru, ima veliki motiv da snizi cijene nafte i naftnih derivata, jer to već tradicionalno ima ključni uticaj na rezultate izbora.

SAD se nadaju da će uskoro biti moguće postići dogovor s Iranom, u kojem slučaju bi cijene možda ostale više u odnosu na period prije rata, ali ipak razumno niske da ih potrošači ne osjete previše. Međutim, ako do dogovora do izbora ne dođe, SAD bi mogle uvesti ovu mjeru da pokušaju uticati na smanjenje zabrinutosti domaće javnosti.

Zdravko Milovanović, ekspert za energetiku iz Banjaluke, za “Nezavisne” kaže da tržište nafte i naftnih derivata funkcioniše po principu spojenih posuda, i u slučaju bilo kojih vanrednih okolnosti, poput ratnih sukoba ili drugih događaja više sile, posljedice po globalno tržište mogu biti značajne.

“Takvi poremećaji gotovo se odmah odražavaju na globalno tržište i dovode do promjena cijena, koje se uglavnom formiraju na osnovu ponude i potražnje. Pojedine zemlje imaju određeni uticaj na tržište naftnih derivata, ali se cijena sirove nafte prije svega određuje globalnim tržišnim kretanjima”, ističe on.

Na pitanje šta ako SAD, kao najveći svjetski proizvođač nafte, odluče da uvedu restrikcije, on ističe da, iako BiH ne nabavlja naftu direktno iz te zemlje, to bi uticalo i na nju, jer sve zavisi od globalnog tržišta.

“To bi uticalo na globalno tržište i vjerovatno dovelo do rasta svjetskih cijena nafte. Posljedice bi se, posredno, osjetile i na našem tržištu. SAD nastoje da izvoze što više proizvoda sa dodatom vrijednošću, odnosno prerađenih naftnih derivata, jer oni ostvaruju veću ekonomsku vrijednost od izvoza same sirove nafte. Na taj način veći dio vrijednosti ostaje u domaćoj privredi i preradi”, naglašava on.

Poznati američki analitičar Piter Zajen, koji je još za vrijeme administracije Baraka Obame predvidio da će SAD uskoro odustati od održavanja globalnog poretka, navodeći geopolitičke razloge zbog kojih će se to desiti, sada tvrdi da je neizbježno da će Amerika uvesti barem neka ograničenja na izvoz svojih naftnih derivata kako bi zaštitila svoje potrošače.

On ističe da će to imati nesagledive posljedice po globalna tržišta, a posebno za dio Azije i Evropu, koji nemaju značajne domaće proizvodne kapacitete.

Dio energetskih eksperata, poput Mirze Kušljugića, smatra da će ta činjenica natjerati svijet na bržu energetsku tranziciju kako bi se smanjila ovisnost od fosilnih goriva. On, naime, smatra da BiH mora biti usklađena s evropskom energetskom politikom, na čije tržište i standarde se oslanja.

“Zato moramo uskladiti svoju energetsku politiku s evropskom, ali kroz prizmu vlastitog interesa. Do sada nismo postavljali osnovno pitanje za što nam treba energetska tranzicija. Mi to često doživljavamo kao nešto što nam se nameće zbog EU, uz argument da imamo dovoljno uglja. Međutim, sada moramo postaviti ključna pitanja kako ćemo se dalje kretati imajući u vidu globalna kretanja”, ističe on.

Nastavi čitati

Aktuelno