Connect with us

Društvo

Mladi Banjalučanin filmske scene dijelio sa ANICOM DOBROM I MIKIJEM MANOJLOVIĆEM i Mikijem Manojlovićem

U filmu “Džo” Vuka Rađena, diplomca filmske režije na Akademiji umjetnosti u Banjaluci, koji je nedavno snimljen u Gradišci, jednu od glavnih uloga igra dvanaestogodišnji Banjalučanin Nemanja Stanković, učenik Osnovne škole “Branko Radičević” na Starčevici.

Nemanja je član desete generacije polaznika Studija “Jazavac”.

“Ja sam u filmu Džoov mlađi brat koji trpi teške posljedice zbog problema koje on ima. Snimanje je bilo veoma zanimljivo. Od ekipe sam naučio mnogo o filmu i glumi”, ispričao je Nemanja za “Nezavisne”.

On je već stekao zavidno glumačko iskustvo – odigrao je zapažene uloge u filmovima i televizijskim serijama “Oluja”, “Koža”, “Guguto memeto” i “Djeca Kozare/Zlatni rez 42”.

“Uloga u filmu Lordana Zafranovića ‘Djeca Kozare/Zlatni rez 42’, gdje glumim zajedno sa sestrom Milicom, veoma je interesantna”, kaže mladi glumac, za kojeg su reditelji filmova u kojima je igrao kazali da je veoma darovit.

“Snimanje je bilo u Beogradu i Srbiji. Radujem se prvim prikazivanjima. To je za mene veliko iskustvo. Igrao sam i u nekoliko studentskih filmova, što me takođe veseli”, pohvalio se Nemanja, odlučan da nastavi glumačkim stazama, sanjajući o velikim scenama i pozornicama.

Član je Gradskog pozorišta “Jazavac” u Banjaluci.

Pričao nam je i o audiciji za mlade glumce u filmu “Oluja”. Na to su ga podstakli roditelji.

“Saznao sam da traže mlade glumce. Prijavili smo se sestra i ja. Roditelji, mama Snježana i tata Nikola su nam preporučili da odemo. Oni su vjerovali da posjedujemo glumački talenat. Prije ovog filma, postao sam član Pozorišta ‘Jazavac’. Tu sam od svojih mentora Senada Milanovića i Belinde Stijak naučio suštinu glume”, ispričao nam je Nemanja Stanković, osnovac koji plijeni glumačkim darom i hrabro dijeli filmske scene sa poznatim glumcima. Među njima su Anica Dobra, Leon Lučev, Milan Marić, Miki Manojlović.

Nemanja je angažovan i u muzičkim spotovima i video-reklamama. Posebno zapažen je spot “Beogradskog sindikata”.

Nemanjina sestra Milica već je iskusna glumica. Za nju je posebno iskustvo film “Oluja”.

“Igrala sam djevojčicu Sanju, a Nemanja je bio u ulozi dječaka na traktoru, u koloni. Snimanje je bilo u Valjevu. Trudila sam se da povjerenu ulogu odigram najbolje. Uporedo sa snimanjem, mnogo sam naučila o događajima iz rata. Upoznala sam starije glumce, sarađivala sa njima, učila od njih. Do tada sam ih samo gledala na televiziji, a onda, na moju veliku sreću, dobila priliku da budem u istoj sceni i kadru, sa njima”, ispričala nam je Sanja.

Ona redovno prati Nemanju na snimanjima, kao i on nju. Time se obostrano podržavaju i zajednički grade glumački put.

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Oblačno sa padavinama, ali toplije

U Bosni i Hercegovini  se očekuje promjenljivo do potpuno oblačno vrijeme, uz povremene padavine u pojedinim krajevima.

U Krajini i višim predjelima na istoku biće vjetrovito, uz jake udare južnog vjetra, dok se u poslije podnevnim časovima očekuje slaba do umjerena kiša.

U večernjim časovima slabe padavine moguće su i na jugoistoku, dok će u Krajini doći do djelimičnog razvedravanja.

Kasnije uveče i tokom naredne noći očekuje se jače naoblačenje, koje će u Hercegovini donijeti kišu, lokalno intenzivniju, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Jutarnja temperatura vazduha biće od tri do devet, a dnevna od 16 do 21 stepen Celzijusov.

Duvaće slab do umjeren vjetar, na udare pojačan, od jugozapada ka istoku i jak, južnih smjerova.

Nastavi čitati

Društvo

CIJENE RASTU, POTRAŽNJA NE OPADA! Stanovi u Sprskoj planu čim se počne kopati!

Cijene stanova u Srpskoj u konstantnom su porastu, a takav trend može se očekivati i do kraja ove godine.

Kako ističu naši sagovornici, razlog tome je svakako velika potražnja.

Ali uprkos visokim cijenama, pomama za stanovima ne jenjava, te se rasprodaju nakon što se samo počne sa kopanjem za zgradu.

Saša Kondić, investitor iz Banjaluke, kazao je za “Nezavisne novine” da se do kraj godine očekuje rast cijena stanova za pet do sedam odsto.

“Manjak radne snage, ali i usluga izvođenja je poskupjela, tako da će to uticati na rast cijena, pogotovo u ranim fazama gradnje”, kazao je Kondić.

Prema njegovim riječima na rast cijena stanova utiče i to što su od sedmog mjeseca ove godine poskupjele i građevinske dozvole.

“Najvažniji aspekt je to što je potražnja sve veća i veća, pa se i to koristi da dođe do viših cijena”, kazao je Kondić.

Dodaje da je to zakon tržišta.

“Nemoguće je u ponudi naći stanove od 40 i nešto metara kvadratnih, jer zgrada bukvalno i ne izađe iz zemlje, ti stanovi su prodati”, kazao je Kondić.

Ističe da je stanove od 60, ali i više metara kvadratnih još i moguće naći u izgradnji.

Kako je pojasnio, što se tiče kupca, najvećim dijelom su i iz dijaspore.

“Jako puno kupaca ima iz okolnih opština, Prnjavor, Derventa, Doboj”, kazao je Kondić i istakao da je većina tih stanova prazna, ali po njegovim riječima, razlog tome je što ljudi stanove kupuju kao investiciju.

“Rentaju, izdaju kao stan na dan, ali uglavnom to je najbolji vid investiranja”, kazao je Kondić.

I Dragan Milanović, direktor agencije za nekretnine “Remax” iz Banjaluke, slaže se s prognozama o rastu cijena.

“Sve dok postoji velika potražnja, cijene će rasti. To je osnovna ekonomska logika, kada nečega nema dovoljno, cijena raste”, rekao je Milanović.

Istakao je i primjetan i hronični nedostatak radne snage u građevinskom sektoru.

“Mnogo se gradi, a sve manje mladih ljudi se odlučuje da se bavi tim poslom. Zbog toga su investitori prinuđeni da plaćaju radnike više, a onda to utiče na samu cijenu kvadrata”, pojasnio je Milanović.

Dodao je da je potražnja za stanovima posljednjih godina stabilna, dok se kod poslovnih prostora bilježi pad.

“Raste interesovanje za manje stanove, to je trend koji je posebno izražen posljednjih mjeseci”, rekao je Milanović.

Cijene stanova u Banjaluci
Pojasnio je da se cijene stanova u Banjaluci trenutno kreću od 2.800 KM po metru kvadratnom u naselju Šargovac pa sve do 7.000 KM u samom centru grada.

Kod nas je ulaganje u nekretnine i dalje najsigurnija investicija”, zaključio je Milanović.

Dragan Gruban, izvršni direktor Agencije za nekretnine “Agent Enex” Prijedor, u razgovoru za “Nezavisne novine” kaže da se cijena nove gradnje u ovom gradu kreće oko 3.500 KM.

“Kod nas se konkretno ne mogu očekivati više cijene, iako je u pojedinim gradovima, a posebno u Banjaluci, to realno očekivati upravo zbog većeg priliva stanovnika”, kazao je Gruban.

Kako je pojasnio, i u Prijedoru veliki broj ljudi iz dijaspore kupuju stanove kao vid investiranja.

 

Nastavi čitati

Društvo

OKUPIRALE DOMAĆINSTVA! Koliku štetu prave smrdibube na poljoprivrednim usjevima

Smeđe mramoraste stjenice, u narodu poznatije kao smrdibube, proteklih godina na poljoprivrednim usjevima u Republici Srpskoj pričinjavaju štetu koju je teško procijeniti, ali je sigurno da najviše trpe voće i povrće, rečeno je Srni u nadležnim institucijama zaduženim za sprovođenje programa posebnog nadzora štetnih organizama u biljnoj proizvodnji.

On je naveo da su struka i nauka predvidjeli mjere koje se odnose na tretiranje ove štetočine.

Prodekan za naučno-istraživački rad i međunarodnu saradnju Poljoprivrednog fakulteta Univerziteta u Banjaluci Branimir Nježić pojasnio je da efikasna borba protiv stjenica podrazumijeva nadzor, kao i primjenu mehaničkih mjera, kao i prirodnih preparata, hemijskih sredstava i biološke kontrole.

On kaže da je važno pratiti prisustvo stjenice koje se vrši vizuelnim pregledom ili postavljanjem feromonskih klopki.

“U pravilu na insekticide su osjetljiviji niži razvojni stadijumi. Kod nas nema registrovanih insekticida za njihovo suzbijanje, ali određeni efekat može imati primjena sredstva namijenjenih za suzbijanje drugih štetnih insekata”, rekao je Nježić.

Nježić je naveo da su u praksi efikasnost pokazala eterična ulja mente, metvice, ekstrakti bijelog luka, ljuta paprika i cimet.

“Neka sredstva koja su registrovana kao ojačivači biljaka imaju repelentno dejstvo. U ovim slučajevima preporučuje se prethodno pranje biljaka vodom da bi se sprali prirodni feromoni koje su ostavile pojedini insekti, a privlače ostale jedinke iste vrste. Gajenje mahunarki u blizini proizvodnih površina može poslužiti kao atraktant gdje se onda primjenjuju mjere suzbijanja”, dodao je Nježić.

Prema njegovim riječima, najelegantnija mjera suzbijanja stjenica je primjena parazitskih osica, koje polažu jaja u jaja stjenica u kojima se onda razvijaju larve osica, te se tako sprečava razvoj ove štetočine.

“Smeđu mramorastu stjenicu parazitira samurajska osica koja nije dostupna komercijalno, ali istraživačke institucije vrše uzgoj i introdukciju ovih stjenica u prirodnu sredinu, gdje se one šire i smanjuju brojnost štetnih stjenica. Kod nas ove vrste nisu dostupne, jer postoji trenutno i zakonsko ograničenje za uvoz organizma za biološku kontrolu”, rekao je Nježić.

On je naveo da stjenice napadaju više stotina biljnih vrsta, a najveću štetu prave na povrću i voću, ali i na ratarskim kulturama.

“Velika šteta može nastati na kruški, jabuci, trešnji, lješniku, paradajzu, paprici, soji, kukuruzu. Štetu pričinjavaju sisanjem sokova biljaka i ubrizgavanjem enzima u biljno tkivo koji mogu dovesti do deformacija plodova. Obim štete zavisi od klimatskih uslova, faze razvoja biljke i insekata i primjene mjera suzbijanja”, istakao je Nježić.

Na ovim prostorima zelena stjenica je autohtona, dok je smeđa mramorasta stjenica prisutna od 2017. godine i porijeklom je iz Kine.

Povećanje brojnosti ovih vrsta se pripisuje toplijim i vlažnijim zimama, vlažnijim proljećima, malom broju prirodnih neprijatelja, kao i većem prometu robe i putovanjima ljudi.

Stjenice u jesen traže pogodno mjesto za prezimljavanje tako da često ulaze u kuće i stanove, zbog čega se savjetuje zatvaranje svih otvora i postavljanje mrežarnika na prozore.

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske godinama unazad podržava sprovođenje programa posebnog nadzora štetnih organizama, a ta podrška je sa prvobitnih 500.000 KM podignuta na 800.000 KM, da bi posljednje dvije godine iznosila milion KM.

Programi se sprovode od 2010. godine, a jedan od rezultata je bio 2015. godine kada je od EU dobijeno zeleno svjetlo za izvoz krompira na njeno tržište.

Nadležne institucije u Republici Srpskoj prate oko 70 karantinskih štetnih organizama, doneseno je oko 27 programa, a jedan od njih se odnosi na praćenje smeđe mramoraste stjenice.

Nastavi čitati

Aktuelno