Connect with us

Zdravlje

NOVA STUDIJA: Šećer ne treba konzumirati prvih 1.000 dana od začeća

Sezona praznika je pred nama, kada i djeca i odrasli jedu mnogo šećera.

Međutim, nova istraživanja pokazuju da bi bilo korisno smanjiti količinu šećera koju djeca konzumiraju – još prije rođenja.

Studija objavljena u petak u časopisu Sajens (Science) otkrila je da smanjenje šećera u prvih 1.000 dana nakon začeća – tokom trudnoće i prve dvije godine života – može smanjiti rizik od hroničnih bolesti u odraslom dobu, piše CNN.

Istraživači su otkrili da smanjenje potrošnje šećera u ovom periodu smanjuje rizik od dijabetesa tipa dva za oko 35 odsto i rizik od visokog krvnog pritiska za otprilike 20 odsto.

Takođe su otkrili da se ove bolesti mogu odložiti za četiri, odnosno dvije godine.

Istraživački tim je pogledao podatke prije i posle završetka racionisanja šećera u Velikoj Britaniji iz perioda od Drugog svjetskog rata do septembra 1953. godine.

U januaru 1940. Ujedinjeno Kraljevstvo je počelo da racioniše kako bi omogućilo „pravednu podjelu“ hrane tokom ratne nestašice, prema Carskim ratnim muzejima. Pristup hrani poput šećera, masti, slanine, mesa i sira bio je ograničen.

Kada je u septembru 1953. godine okončano racioniranje šećera i slatkiša, prosječna dnevna potrošnja šećera u Velikoj Britaniji skoro se odmah udvostručila, sa oko 40 grama na 80 grama.

Istraživači su pogledali zdravstvene podatke iz Britanske Biobanke, velike biomedicinske baze podataka i istraživačkog resursa koji dugo prati ljude, na otprilike 60.183 učesnika rođenih između oktobra 1951. i marta 1956. godine, prije i nakon završetka racioniranja, kako bi utvrdili efekte tako velikog povećanja potrošnje šećera.

„Racioniranje šećera stvorilo je zanimljiv prirodni eksperiment“, rekla je Tadeja Gracner, vodeći autor studije i viši ekonomista u Centru za ekonomiju i društvena istraživanja na Univerzitetu Južne Kalifornije.

Analiza šestogodišnjeg perioda pokazala je smanjenje rizika od gojaznosti za 30 odsto kod beba koje su začete ili rođene tokom racionalizacije, uz brži porast dijabetesa tipa dva i hipertenzije kod onih nakon prestanka obroka šećera.

Studija je takođe otkrila da ograničavanje potrošnje šećera u materici i u ranom životu može smanjiti „doživotnu preferenciju“ za slatkišima, pri čemu samo in utero racionisanje čini otprilike jednu trećinu smanjenja rizika.

„Stvoreni smo da volimo slatke stvari od trenutka rođenja“, rekao je dr Mark Korkins, šef odjeljenja pedijatrijske gastroenterologije i profesor pedijatrije na Univerzitetu u Tenesiju, koji nije bio uključen u novo istraživanje.

Vjekovima, rekao je, ljudi su se okretali voću da bi zadovoljili svoju želju za slatkim, dok su usput dobijali vitamine i minerale.

Sada je šećer rafinisan i koncentrisan do tako visokog nivoa da većina ljudi više voli komad čokoladne torte od breskve, rekao je on.

Ove visoke stope potrošnje brzo utiču na naša tijela.

„Kada konzumirate više šećera, to mijenja način na koji vaš metabolizam funkcioniše, a vi počinjete da ga deponujete i čuvate. Napravljeni smo da čuvamo hranu za periode gladi. Više nemamo periode gladi, pa ga sada skladištimo kao salo“, rekao je Korkins.

Količina šećera koji se konzumira u SAD je „izuzetno velika“, primijetio je.

Prema saveznim smjernicama za ishranu Amerikanaca 2020-2025, svako od dvije godine ili stariji treba da ograniči dnevni unos dodatog šećera na manje od 10 odsto ukupnih kalorija. Praćenje ovih smjernica može biti teško, rekla je Gracner.

„Šećer je dodat svuda, čak i u hrani za bebe i malu decu, a deca su bombardovana TV reklamama za slatke grickalice. Iako je poboljšanje nutritivne pismenosti među roditeljima i starateljima ključno, takođe bi trebalo da držimo kompanije odgovornim da preformulišu hranu za bebe sa zdravijim opcijama i regulišu marketing i cijene slatke hrane namijenjene djeci“, kazala je Gracner.

Istraživači u novoj studiji kažu da trudnice i dojilje konzumiraju više od tri puta preporučenu količinu dodanog šećera, u prosjeku premašujući 80 grama dnevno.

Američki centri za kontrolu i prevenciju bolesti takođe upozoravaju da mnoga deca uzrasta od jedne do pet godina ne unose dovoljno voća i povrća dnevno, ali redovno konzumiraju slatke napitke, prenosi RTCG.

Zdravlje

TROVANJE ŽIVOM I DALJE IZAZIVA ZABRINUTOST: Evo kako da je uklonite iz tunjevine

Živa je jedna od deset hemikalija koje izazivaju zabrinutost po javno zdravlje, jer može da ošteti rad mozga i bubrega, a povezana je i sa pojedinim vrstama raka.

Sada su naučnici otkrili jednostavan metod za smanjenje nivoa žive u tunjevini za čak 30 odsto.

Prednosti unosa ribe u ishranu su dobro poznate (na primjer, u mediteranskoj ishrani), ali trovanje živom i dalje izaziva zabrinutost. O alarmantnim nivoima žive u konzerviranoj tunjevini koji su otkriveni širom Evrope, svjedoče i nedavna ispitivanja.

Živa je toksičan metal i jak neurotoksin, koji može negativno da utiče na funkciju nervnih ćelija. Izloženost ovom metalu može da ošteti rad bubrega, mozga, a povezana je i sa većim rizikom od bolesti srca i raka.

Rastvor cisteina može da smanji nivo žive u tunjevini
Istraživači tim sa Švedskog univerziteta poljoprivrednih nauka i Tehnološkog univerziteta Čalmers u Getemburgu, eksperimentisao je sa dodavanjem amino kiseline – cisteina u konzervisanu tunjevinu – jednu od vrsta koje mogu da sadrže najviše žive.

Kada se tunjevina potopi u vodu koja sadrži cistein, rastvor cisteina može da ukloni između 25 do 35 odsto žive iz ribe, prema laboratorijskim ispitivanjima. Što je više ribljeg mesa bilo u kontaktu sa rastvorom, to je više žive izvađeno putem rastvora.

Cistein je izabran kao potencijalno rješenje zbog načina na koji se živa snažno vezuje za ovu amino kiselinu – što je način na koji živa može da se akumulira u ribama – a na osnovu prethodne studije o uklanjanju žive koju je sproveo isti istraživački tim.

Kako bi nova metoda mogla da se koristi?
U studiji nije bilo primijetnih promjena u izgledu ili mirisu uzoraka ribe tretiranih cisteinom, a uklanjanje žive je nastavljeno do dvije sedmice. Takođe, nisu bili potrebni dodatni aditivi da bi rastvor djelovao.

“Primjena naših rezultata mogla bi da povećati sigurnosnu marginu za potrošnju ribe. Ne bi bili potrebni nikakvi dodatni proizvodni koraci ako bi se ovakav metod industrijski koristio”, kaže hemičar Femislav Strahovski sa Tehnološkog univerziteta Čalmers.

Kako živa utiče na zdravlje ljudi?
Izloženost ljudi metil-živi može da dovede do oštećenja bubrega, vezivnog tkiva i nerava. Konzumacija žive može da izazove neurološke i poremećaje ponašanja kod ljudi.

Takođe, živa može da izazove probleme sa vidom, a posebno zabrinjava to što povećava rizik od kardiovaskularnih bolesti.

Trudnice i djeca u najvećem riziku

Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) svrstava živu među deset hemikalija koje izazivaju zabrinutost po javno zdravlje, i to je, kako kažu iz SZO, supstanca koja se generacijama ispušta u eko sistem, izazivajući veoma teške posljedice po zdravlje.

Prema SZO, trudnice i djeca su posebno osjetljivi na visoke nivoe metil žive.

U veoma visokim dozama, studije su otkrile da su neki oblici žive pokrenuli razvoj nekoliko vrsta tumora kod pacova i miševa.

Istraživanja o uticaju žive na razvoj raka kod ljudi su, za sad, ograničena.

Alternativni pristupi u uklanjanju žive iz tunjevine
U većini slučajeva, zdravstvene koristi od konzumiranja ribe nadmašuju potencijalne zdravstvene rizike. Stručnjaci smatraju da je malo vjerovatno da se konzumiranjem tunjevine unese značajan nivo žive koji bi predstavljao opasnost po zdravlje, iako se preporučuje da trudnice i mala djeca ograničeno unose konzerviranu tunjevinu.

U svakom slučaju, pronalaženje načina da se smanji nivo žive u ribi svakako bi smanjio potencijalne zdravstvene rizike.

Biće potrebno dalje istraživanje da se novootkivena metoda za smanjenje nivoa žive u tunjevini pretvori u praktičnu opciju za skladištenje ribe, ali rani znaci obećavaju, a istraživački tim smatra da bi se navedene metode mogle da se poboljšaju u budućnosti.

“Naša studija pokazuje da postoje alternativni pristupi rješavanju kontaminacije živom u tunjevini, a ne samo ograničavanje potrošnje. Naš cilj je da poboljšamo bezbjednost hrane i doprinesemo poboljšanju zdravlja ljudi, kao i da bolje iskoristimo hranu koja je trenutno pod određenim ograničenjima”, kaže naučnik Mehdi Abdolah sa Tehnološkog univerziteta Čalmers, prenosi b92.

Nastavi čitati

Zdravlje

VJEROVALI ILI NE! Paracetamol može da izazove bizarne promjene ličnosti

Američki naučnici su otkrili da paracetamol, lijek koji se najčešće koristi protiv bolova u cijelom svijetu, ima neočekivane nuspojave, kao što su bizarne promjene ličnosti, odnosno smanjenje straha i sklonost ka rizičnim aktivnostima.

Stručnjaci su otkrili da paracetamol, koji se u Sjedinjenim Američkim Državama prodaje pod nazivom tilenol, izaziva rizično ponašanje kod nekih ljudi, prenio je Dejli mejl.

Paracetamol, koji se izdaje bez recepta, redovno koriste milioni Britanaca svake godine, a naučnici sada upozoravaju da taj lijek može da izazove bizarne promjene ličnosti, kao što je predstavljanje tuđeg rada za svoj ili vožnja automobila bez vezivanja pojasa ili čak sklonost ka veoma rizičnim ponašanjima, kao što su visokorizični seksualni susreti, opasna vožnja, upotreba droga i alkohola i krađe u prodavnicama.
Neurolog sa Univerziteta Ohajo u SAD Boldvin Vej, koji je autor studije, rekao je da izgleda da acetaminofen, koji je ključni sastavni dio paracetamola, utiče na to da ljudi osjećaju neustrašivijim kada razmišljaju o rizičnim aktivnostima.

Britanska zdravstvena služba insistira da je paracetamol bezbjedan za ogromnu većinu pacijenata pod uslovom da se uzima u ispravnoj dozi, prenosi Tanjug.

Nastavi čitati

Zdravlje

STRES DIREKTNO UTIČE NA ZDRAVLJE SRCA! Kardiolog objasnio kako prepoznati opasnost

Ako imate ubrzani puls, a takvo stanje traje duže vrijeme, to nije dobro za srce i kardiovaskularni sistem, objasnila je kardiolog dr Milena Pandrc sa Vojnomedicinske akademije (VMA) u Beogradu u podcastu Zdravo sa Ivanom.

Naime, mnogo je onih koji olako prelaze preko ove činjenice, gdje spada populacija od 35.godine pa naviše, koja ne prihvata bolest. Takođe, pored genetike, gojaznosti, tu je i stres koji je naša svakodnevnica a koji može biti okidač za brojna stanja i bolesti.

Kada se suočavamo sa stresnom situacijom, tijelo automatski reaguje oslobađanjem hormona kao što su adrenalin i kortizol. Ovi hormoni pripremaju tijelo na akciju, ubrzavajući srčani ritam i povećavajući krvni pritisak. U normalnim okolnostima, kada stresna situacija prestane, tijelo se vraća u ravnotežu.
Broj otkucaja nam je direktan prediktor i predviđa koliko ćemo dugo živeti. I ukoliko štedimo naše srce, dakle, ukoliko taj broj otkucaja bude niži, naše srce će duže trajati. Svaki prolongirani period trajanja povišenog broja otkucaja dovodi do oštećenja srčanog mišića, objasnila je kardiolog.

Kako stres utiče na srce

Stres može biti okidač kada su kardiovaskularna oboljenja u pitanju. Ukoliko ste stalno napeti, pod stresom i tenzijom, a imate provocirajući faktor, možete ugroziti svoje zdravlje. Bol u grudima i ubrzan puls znak je stresa, i ne mora da predstavlja uvek opasnost, ali, treba obratiti pažnju kada su neke stvari u pitanju.

Istraživanja pokazuju da dugotrajni stres može biti značajan faktor u razvoju srčanih bolesti. Povišeni krvni pritisak, ubrzan rad srca i povećana proizvodnja upalnih molekula povezani su sa većim rizikom od ateroskleroze. Ovo stanje može dovesti do infarkta miokarda, angine pektoris i drugih ozbiljnih kardiovaskularnih problema. Što se tiče hormona koji se oslobađa u stresu, on se direktno vezuje za neke receptore na srcu i direktno povećava naš krvni pritisak te povećava broj srčanih otkucaja. I mi kažemo da su to ljudi koji imaju jednu vrstu menadžerske bolesti, dakle koji imaju tu simpatičku hiperreaktivnost.

Na taj nivo stresa mi možemo da delujemo na dva načina. Možemo da delujemo lekovima koji smanjuju broj otkucaja, mi ih zovemo beta-blokatori, a možemo da djelujemo i sedativima. Dakle, lijekovima koji indirektno smanjuju tu koncentraciju hormona stresa u cirkulaciji. Tako da je u tom smislu liječenje ovih pacijenata, ili i budućih pacijenata, vrlo o kompleksno i treba da bude šire sagledano od običnog skoka pritiska i skoka broja otkucaja, objasnila je kardiolog u podcastu Zdravo sa Ivanom.

Kardiovaskularne bolesti povezane su sa stresom nisu samo fizički. Stres može izazvati i psihološke poremećaje, kao što su anksioznost i depresija, koji dodatno pogoršavaju zdravlje srca. Redovna kontrola i javljanje ljekaru može spriječiti dalji razvoj bolesti i moguće komplikacije, piše Telegraf.

Nastavi čitati

Aktuelno