Connect with us

Društvo

SPAS ZA ZDRAVSTVO ILI NOVI IZAZOV? Evo koji specijalisti su najtraženiji u Srpskoj!

Javnim zdravstvenim ustanovama u Republici Srpskoj, prema Godišnjem planu specijalizacija i supspecijalizacija za 2025. godinu, odobreno je 471 specijalizacija i 40 supspecijalizacija, dok su privatnim odobrene 33 specijalizacije.

Prema podacima koji su objavljeni u “Službenom glasniku Republike Srpske”, u ranije pomenutom planu navodi se da je dodijeljeno i 10 specijalizacija visokoškolskim ustanovama zdravstvene struke i pravnim licima koja obavljaju zdravstvenu, odnosno farmaceutsku djelatnost, a jedna supspecijalizacija odobrena je Medicinskom fakultetu Foča kao visokoškolskoj ustanovi zdravstvene struke.

Ukupno je, prema podacima iz “Službenog glasnika RS”, dodijeljeno 555 specijalizacija i supspecijalizacija.

Među najviše odobrenih specijalizacija za ovu godinu u Srpskoj nalaze se specijalizacije iz oblasti anesteziologije, reanimatologije i intenzivne terapije, i to njih 36, kao i porodične medicine.

Takođe, dodijeljeno je i 27 specijalizacija za internu medicinu.

Najviše specijalizacija, kao i supspecijalizacija, odobreno je Univerzitetskom kliničkom centru RS, i to 230 specijalizacija i 24 supspecijalizacije.

Među odobrenim specijalizacijama koje su dodijeljene UKC Srpske najviše je iz oblasti anesteziologije, reanimatologije i intenzivne terapije, i to 19, a zatim slijedi interna medicina sa 14 i kardiologija sa 10.

“Univerzitetskom kliničkom centru Republike Srpske odobreno je i po osam specijalizacija za oblasti internističke onkologije, urgentne medicine, radiologije i abdominalne hirurgije”, navodi se, između ostalog, u planu.

Kada je riječ o supspecijalizacijama, najvećoj zdravstvenoj ustanovi u RS su, između ostalog, odobrene supspecijalizacije iz intenzivne medicine i to šest, kao i farmakoterapije, bolesti zavisnosti, dječje fizijatrije, citologije i drugih oblasti.

Od bolnica, najviše specijalizacija, njih 26, dodijeljeno je bolnici “Sveti vračevi” iz Bijeljine, zatim “Dr Mladen Stojanović” iz Prijedora, i to 19, dok je, između ostalog, 18 dodijeljeno trebinjskoj bolnici.

Na listi domova zdravlja, po broju odobrenih specijalizacija, ističu se banjalučki sa 13, kao i laktaški i prijedorski sa po sedam.

Zdravstvenim ustanovama odobrene su i supspecijalizacije iz oblasti balneoklimatologije, kardiologije, dijetoterapije, virusologije i drugih sfera.

Nedeljko Lambeta, direktor Bolnice Trebinje, u razgovoru za “Nezavisne novine” ističe da je u protekle četiri godine, koliko je na čelu ove ustanove, dodijeljena 51 specijalizacija.

“Trenutno smo na broju 90 po pitanju specijalista i specijalizanata, a s obzirom na to da nam se gradi nova bolnica i da bi krajem ove godine trebala do bude završena i da preselimo, plan je da imamo 110 ili 120 doktora. Ovo su ključne specijalizacije koje nam nedostaju da bismo upotpunili kadar”, kaže Lambeta.

On dodaje da trenutno nemaju problema s kadrom, ali ne krije da su prije dva mjeseca, nažalost, ostali bez jednog ortopeda, ali su i taj nedostatak uspjeli nadomjestiti.

“Bilo je najava odlaska medicinskih sestara u Dubrovnik, ali do sada niko još nije tražio niti sporazumni raskid, niti bilo koji drugi vid prekida saradnje”, ističe Lambeta.

Mladen Gajić, direktor bolnice “Sveti apostol Luka” u Doboju, u razgovoru za “Nezavisne novine” ističe da godinama rade na obnavljanju kadra jer su u svojim planovima vidjeli da 40 odsto postojećeg kadra odlazi u penziju u periodu od 2020. do 2030. godine.

“Mi smo krenuli sa zanavljanjem svog ljekarskog kadra i proširenjem odjeljenja za koje smo smatrali da mogu približiti usluge građanima dobojske regije. Trenutno imamo više od 70 specijalizanata i sa još ovih 15 to će biti značajno pojačanje za našu bolnicu. Bićemo kadrovski osposobljeni u svakom pogledu”, navodi Gajić i dodaje da treba imati na umu da školovanje ovih kadrova traje godinama.

On ističe da su i sada kadrovski osposobljeni i da im ne odlaze radnici iz bolnice, ali nastoje da pravovremeno reaguju.

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Pred nama pravi ljetni dan

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH/ će biti sunčano i vrlo toplo, uz malu do umjerenu oblačnost i temperaturu vazduha do 35 stepeni Celzijusovih.

Prolazna kiša biće moguća ponegdje na sjeveru i istoku.

Iz Hidrometeorološkog zavoda Republike Srpske saopšteno je da će nebo biti zamućeno usljed prisustva saharskog pijeska.
Jutarnja temperatura vazduha iznosiće od 14 do 21, na jugu i sjeveru do 23, a dnevna od 29 do 35 stepeni Celzijusovih, saopšteno je iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda.

Vjetar će biti slab do umjeren južni i jugozapadni.

Nastavi čitati

Društvo

POZIV ZA POMOĆ! Upućen apel za pomoć u liječenju Banjalučanke Jelene Karajice

UG Humanitas nakon ličnog obraćanja Jelene Karajice, rođene Banjalučanke koja se danas nalazi u Kanadi, pokreće humanitarnu akciju za prikupljanje sredstava za njeno hitno liječenje. Akcija zvanično počinje 5. juna i traje do 31. jula 2025. godine.
Jelena (1983) je teško oboljela, a iza nje su mjeseci borbe s nizom izuzetno ozbiljnih dijagnoza. Ima primarni sklerozirajući holangitis u kontekstu moguće Kronove bolesti, cirozu jetre, uznapredovalo hronično oboljenje bubrega sa potvrđenom nefrokalcinozom, dijalizu tri puta sedmično, osteoporozu sa višestrukim patološkim prelomima, animalnu anemiju, umbilikalnu herniju i niz drugih komplikacija. Zbog progresivnog pogoršanja njenog stanja, jedina nada za nastavak života jeste hitna transplantacija bubrega.

U nastavku prenosimo njeno pismo, koje ne ostavlja nikoga ravnodušnim:

Poštovani,

Moje ime je Jelena Karajica. Rođena sam 02.06.1983. godine u Banjaluci, gdje sam i živjela do svoje 19. godine. Zatim sam, vođena poslednjom željom svoje majke, koja je na žalost preminula od karcinoma, otišla u Kanadu da nastavim studije.

U februaru 2024. godine suočila sam se sa za mene do sada najtežom dijagnozom – hronično otkazivanje bubrega. Obavljena biopsija bubrežnog tkiva pokazala je da su od 32 uzorka tkiva, 28 uzoraka trajno oštećeni. Jedine opcije da nastavim svoj život su odlazak na dijalizu tri puta sedmično, po četiri sata, i transplantacija bubrega. Zbog pridruženih bolesti, a to su težak oblik Kronove bolesti, sindrom iritabilnog crijeva, ciroza jetre i aplastična anemija te gubitak mišićne mase, u potpunosti mi je onemogućeno kretanje. Zbog izuzetno niskog pritiska koji je sklon oscilacijama, dijalizu podnosim mnogo lošije od očekivanja ljekara.

Naposljetku, moj život je zaista ugrožen i jedina nada mi je transplantacija bubrega. U Kanadi se na transplantaciju bubrega čeka minimum šest godina, i svega 20% oboljelih dobiju tu priliku. Nažalost, prema mišljenju nefrologa u Otavi, ja nemam ni blizu toliko vremena na raspolaganju, i moja jedina šansa za život je hitna transplantacija bubrega. Prema predračunu bolnice u Turskoj, za operaciju i rehabilitaciju potrebno je 175 000 evra.

U Banjaluci, gdje su mi bliski i dragi prijatelji i porodica, organizovane su humanitarne akcije, utakmice, kao i platforme za prikupljanje novca. Uz svu dobru volju mojih divnih Banjalučana, skupljen je novčani iznos od 32 000 KM. Beskrajno sam zahvalna za njihovo dobročinstvo, ali na žalost, potrebna su mi dodatna sredstva, tačnije, 150 000 evra.

Budući da mi se zdravlje svakim danom sve više pogoršava i da mi je jedina šansa za nastavak života hitna transplantacija bubrega, a da dosad prikupljena novčana pomoć za istu nije dovoljna, obraćam se i Vama, sa velikom nadom u Vašu humanost i solidarnost. Bila bih Vam veoma zahvalna ukoliko biste skratili moj strah i neizvjesnost te podržali moju svakodnevnu i dugotrajnu borbu, koja se sada pretvorila praktično u bitku za život. Razumijem da se radi o ogromnoj sumi novca, samim tim, svaka pomoć je dobrodošla.

Kako pomoći Jeleni:

Svi koji žele pomoći Jeleni Karajici u njenoj borbi za život, mogu to učiniti na sljedeće načine:

Uplatom sredstava na račun Udruženja građana „Humanitas“:
Broj računa: 5551000062303262 – Nova banka a.d. Banja Luka
Putem PayPal aplikacije:
paypal@humanitas.ba
Pozivom na humanitarni broj telefona 17069
(dostupan korisnicima Mtel, BH Telecom i HT Eronet – cijena poziva 2 KM)

Nastavi čitati

Društvo

KATASTROFALNA GODINA ZA ERS: Izgubili preko 140 miliona KM

Preduzeće “MH Elektroprivreda Republike Srpske” (ERS) bilježi drastičan pad dobiti u 2024. godini u odnosu na prethodnu, piše Akta.ba.

Nakon što je u 2023. ostvarilo impozantnu dobit od 144.856.730 KM i zauzelo drugo mjesto na listi najprofitabilnijih kompanija u Republici Srpskoj, u ovoj godini ERS više nije ni među top 20 firmi po dobiti. Prema najnovijim podacima, dobit je svedena na svega 3.250.022 KM.

Osim značajnog pada profita, smanjen je i ukupan prihod. U 2023. godini prihod ERS iznosio je 1.151.994.463 KM, dok je u 2024. taj iznos opao na 1.006.874.879 KM, što dodatno potvrđuje finansijski pad ove energetske kompanije.

Elektroprivreda Republike Srpske se u 2024. godini suočava s ozbiljnim izazovima – od naglog pada dobiti i prihoda, preko sve izvjesnijih međunarodnih arbitražnih tužbi, pa do strateške promjene IT infrastrukture.

Arbitražni spor s Elektrogospodarstvom Slovenije prijeti milionskim gubicima

Na lošu finansijsku sliku kompanije dodatno utiču i međunarodni arbitražni sporovi. Najveći među njima je postupak koji je Elektrogospodarstvo Slovenije pokrenulo pred Međunarodnim centrom za rješavanje investicionih sporova u Washingtonu (ICSID) zbog ulaganja u RiTE Ugljevik.

Slovenačka kompanija potražuje čak 695,2 miliona evra (više od 1,3 milijarde KM), dok se dodatno potražuje i 67 miliona evra zateznih kamata za neisporučenu električnu energiju.

Premda je spor privremeno zamrznut, dogovorom BiH i Elektrogospodarstva Slovenije predloženo je novo odlaganje nastavka arbitraže do 31. jula 2025. godine.

Pitanje odgovornosti za arbitražne sporove, uključujući i slučaj “Viadukt” vrijedan 110 miliona KM zbog propalog projekta HE Vrbas, ostaje bez odgovora.

Pravobranilaštvo BiH upozorava da bi posljedice mogle biti katastrofalne, a istovremeno izostaje institucionalna reakcija odgovornih.

Ulaganja od 40 miliona KM nepovratno izgubljena?

Podsjetimo takođe, da je ERS dodatno uzdrmala odluka o napuštanju SAP ERP sistema, u koji je uloženo 40 miliona KM. Sistem se koristio od 2015. godine, a glavni izvođač radova bila je kompanija “Prointer”, koja je ostvarivala višemilionske prihode.

Međutim, nakon što je njemačka SAP kompanija prekinula saradnju s “Prointerom” 2023. godine i obustavila podršku za ERP 6.0 verziju, ERS je odlučio krenuti putem razvoja vlastitog softverskog rješenja.

Iz ERS tvrde da će novi softver razviti i održavati interni tim stručnjaka, čime žele zadržati sredstva unutar Republike Srpske i steći vlasništvo nad izvorom softverskog koda.

Kao dodatno opravdanje, navode i primjere globalnih kompanija poput Lidla, Nikea i Avona, koje su nakon ogromnih ulaganja obustavile svoje SAP projekte zbog neusaglašenosti sa internim procesima.

Dok javnost i dalje čeka odgovore o odgovornosti za višemilionske štete i potencijalno ugroženu energetsku stabilnost, ERS ulazi u nesigurnu fazu poslovanja, čije posljedice tek treba procijeniti.

Nastavi čitati

Aktuelno