Politika
BiH među vodećim državama svijeta: Na 26.000 građana jedna partija

Na opštim izborima u BiH 3.368.666 birača imalo je mogućnost da bira svoje predstavnike od čak 127 ponuđenih političkih subjekata, što praktično znači da na svakih 26.000 građana otpada po jedan politička partija.
Po ovome je, kažu analitičari, BiH među vodećim državama Evrope i svijeta.
Ovakav statistički podatak ne treba da čudi jer je BiH veoma složena država, poručuje za “Nezavisne novine” Nebojša Tojagić, politički analitičar.
“Ovo je država sa čak tri državna predsjednika, sa dva entitetska predsjednika, s entitetskim potpredsjednicima, sa čak 14 vlada i premijera te nevjerovatnih 136 ministarstava. Tačno je da na političkog subjekta koji je izašao na izbore otpada 26.000 građana s pravom glasa, ali je tačno i to da na jednu stranku u prosjeku dolazi samo jedno ministarstvo”, kategoričan je Tojagić, koji dodaje da je BiH po mnogo čemu lošem u svjetskom vrhu.
“Francuzi prije dobiju predsjednika iako se glasovi sabiraju i u prekookeanskim teritorijama nego mi u Republici Srpskoj, koji stanemo u predgrađe Pariza”, jasan je Tojagić.
Đorđe Vuković, profesor na Fakultetu političkih nauka u Banjaluci, kaže da ovi podaci vjerovatno za mnoge djeluju kao da narod u BiH ne radi ništa drugo osim što se bavi politikom.
“A istovremeno se čini da sve vrca od pluralizma ideja i ideologija, da su politička participacija i politička kompetencija razvijenije nego malo gdje na svijetu… Ali to naravno nije istina”, navodi Vuković, koji na pitanje šta je onda zapravo istina poručuje:
“Istina je da i dalje imamo lažne kandidate, pojedince i partije za jednokratnu upotrebu. Da im je cilj ne da razviju demokratiju, već je zakomplikuju i otežaju. Dakle, u pitanju je privid”, kaže Vuković za “Nezavisne novine”.
Politikolozi podsjećaju da je postojanje ovako enormnog broja političkih partija vezano i za trgovinu mjestima u biračkim odborima, ali i da je kompletan politički sistem u BiH pun anomalija.
Filip Matić, politikolog, kao problem dodaje i fragmentaciju u okviru postojećih parlamentarnih stranaka, odnosno da u Narodnoj skupštini RS trenutno postoje stranke koje nisu bile na opštim izborima 2018. godine.
“Samo u prethodne četiri godine imali smo veliki broj takvih primjera. Sve velike političke partije svjesno cijepaju na manje i na taj način upravljaju njima. Ništa to nije slučajno. Tu prije svega mislim na odnose DNS – Demos, pa zatim Socijalistička partija – SPS. Pored toga, imali smo i nekoliko poslanika koji su napuštali svoje stranke, pa pravili nove, što se često dešavalo u opoziciji. Sjetimo se Nenada Stevandića, koji je napustio SDS, a isto je uradio i Darko Banjac, koji je nakon SDS-a izašao i iz DNS-a pa napravio NPS”, kaže Matić za “Nezavisne novine”.
Prema njegovim riječima, potpuno je jasno da BiH treba izmjenu Izbornog zakona, ali, kako kaže, teško je očekivati da će ijedno dosad spomenuto rješenje i zaista biti adekvatna mjera.
“Povećanje cenzusa je jako opasna stvar i to je nešto čega se mi vrlo često dotičemo. Tačno je da imamo male partije koje prelaskom cenzusa dobijaju neka značajna mjesta u institucijama, ali moram napomenuti da u BiH centri moći nisu u državnim institucijama već isključivo u političkim partijama. Daleko od toga da smo mi jedini po tom pitanju. Ali, podizanje cenzusa bi napravilo drugi problem, a to je regionalna zastupljenost. Da kažem prostim riječima, ako bismo cenzus podigli na pet ili sedam odsto, svaka stranka bi išla tamo gdje je najviše glasova, a onda bi se većina građana Srpske dodatno odselila iz manjih sredina”, zaključio je Matić.
Politika
CRNADAK: Počinje borba za oslobođenje Republike Srpske

“Vlast predvođena SNSD-om, iz godine u godinu, napravila je velika oštećenja na društvu u Republici Srpskoj, čineći korupciju normalnom, a najgore ljudske osobine, poput pohlepe, bahatosti i ulizivanja poželjnim.”
Rekao je to šef Kluba poslanika PDP-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske, Igor Crnadak.
Crnadak je istakao da je to dovelo do velikog raseljavanja, prije svega mladih ljudi, koji, kako je rekao, ne odlaze zbog nedostatka posla, nego zbog nedostatka slobode i pravde, zbog nepovjerenja u institucije i zbog opšte neizvjesnosti.
“Osim pojedinih profesora i analitičara, koji danas sramno tvrde da za ovaj društveni kolaps vlast i opozicija dijele odgovornost pola-pola, cijela javnost, ne samo politička, svjesna je da je pred nama borba za oslobođenje institucija Republike Srpske i za potpuni zaokret u poimanju odgovornosti, vršenja vlasti i potrebe da pravda stigne one koji su stotine miliona našeg novca uzeli za sebe”, navodi je Crnadak.
Dodaje da zato danas u Republici Srpskoj politička sredina ne postoji.
“Zato je danas jedini blok ili okupljanje potrebno Republici Srpskoj ono u kojem će sve stranke i pojedinci koji žele stvarne promjene napraviti dogovor i jasno poručiti: nema saradnje sa SNSD i nema saradnje sa najodgovornijim pojedincima iz vrha režima, jer samo tako možemo prekinuti ovaj strašni period iza nas”, jasan je Crnadak.
On smatra da taj blok treba da ima što bolje prolazno vrijeme 23.novembra, a onda da odnese pobjedu sa svoja dva kandidata na izborima 2026.godine.
“Taj blok treba da, kao cjelina, vodi formiranje sledeće Vlade Republike Srpske i zadaje njene prioritete, jer ako tempo budu diktirali pojedinci iz režima neće biti promjena, neće biti vraćanja nade i optimizma našem namučenom narodu”, naveo je Crnadak i poručio:
“Kao u Crnoj Gori, kad su u bloku protiv Mila i DPS bile razne opcije, od Amfilohija do Dritana, tako mora biti i ovdje, a svi van toga biće na drugoj strani!”
Politika
TRI SJEDNICE U JEDNOM DANU: Parlament BiH zakazao politički maraton za 15. oktobar

Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine za 15. oktobar zakazao je čak tri sjednice za isti dan, i to dvije hitne i jednu redovnu.
Jedna od hitnih sjednica koja je zakazana odnosi se na “evropski put BiH” sa fokusom na usvajanje Programa reformi za sprovođenje Plana rasta za zapadni Balkan, međutim taj dokument već je usvojen i poslat u Brisel, tako da nije poznato da li će sjednica uopšte biti i održana i o čemu će poslanici diskutovati.
Druga hitna sjednica odnosi se na Prijedlog zakona o budžetu institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obaveza BiH za ovu godinu. Ovaj budžet već dva puta je bio pred poslanicima, međutim nije bilo podrške za njegovo usvajanje.
Tačnije, o budžetu se nije ni raspravljalo s obzirom na to da je taj dokument koji su preglasavanjem Željke Cvijanović, člana Predsjedništva BiH, usvojili Željko Komšić i Denis Bećirović, takođe članovi Predsjedništva BiH, nesprovodiv.
Iz same rasprave na sjednicama Predstavničkog doma na kojima se govorilo o proceduri po kojoj je budžet došao pred poslanike, moglo se zaključiti da od usvajanja tog dokumenta neće biti ništa, jer budžet ni tehnički ni ekonomski nije izrađen na pravi način.
Nakon završetka hitnih sjednica, ako uopšte i budu održane, uslijediće i redovna sjednica Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, a na čijem dnevnom redu je i Prijedlog zakona o regulatoru, prenosu i tržištu električne energije u BiH po hitnom postupku.
Ovaj zakon prije Predstavničkog doma razmatrao je Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, međutim delegati nisu prihvatili hitnu proceduru i ovo zakonsko rješenje ići će po redovnoj proceduri, što će značajno usporiti njegovo usvajanje.
Osim toga, poslanici će razmatrati i izmjene Zakona o osnovama sigurnosti saobraćaja na putevima u BiH te izmjene Zakona o radu u institucijama Bosne i Hercegovine, a razmatraće se i nekoliko evropskih zakona koji se odnose na žig, patente, zaštitu poslovne tajne i zaštitu topografije poluprovodničkih proizvoda te zastupanja u oblasti prava industrijskog vlasništva
Politika
POKUŠAJ PRAVDANJA Cvijanović pojasnila zašto je SNSD odlučio da ide na izbore

Srpski član Predsjednišva i potpredsjednica SNSD-a Željka Cvijanović pojasnila je tokom rasprave na Iksu zašto je SNSD odlučio da ide na prijevremene izbore za predsjednika Republike Srpske.
Istakla je da je izlazak na izbore nužan zbog Republike Srpske, te navela da parcijalan bojkot nije bojkot.
– Da li je to bio izbor SNSD-a? Nije. Ima li Kristijan Šmit pravo po Dejtonskom sporazumu da donosi zakone? Nema. Da li je Sud presuđivao po zakonima koje su donijele institucije po ustavu ovlaštene za donošenje zakona? Nije. Da li je SNSD tražio izbore? Nije – navela je Cvijanovićeva.
Podsjetila je da je SNSD tražio da sve partije razumiju da je ovo podla igra, ne protiv pojedinca, već protiv institucije predsjednika Republike.
-
Zdravlje6 sati ago
LJEKARI DOŠLI DO SJAJNOG OTKRIĆA! Ovo je najbolji doručak za srčane bolesnike
-
Hronika3 dana ago
IMALI SU FANTOMKE! “Tukli su me nogama i rukama u policiji u Laktašima”
-
Svijet2 dana ago
IZRAELSKE SNAGE OTELE STUDENTA IZ SRBIJE: Ognjen poslao poruku (VIDEO)
-
Politika3 dana ago
HAOS U TUZLI! Sveštenika ćemo preobratiti na islam, a KRST ZAMIJENITI MJESECOM I ZVIJEZDOM (FOTO)
-
Uncategorized3 dana ago
ŠTA PIŠE U REFORMSKOJ AGENDI: Cijene struje u BiH usklađuju sa EU
-
Društvo2 dana ago
BRANKA BRANKOVIĆ, dugogodišnja novinarka iz Banjaluke, PREMINULA JE JUTROS u Univerzitetskom kliničkom centru u Banjaluci
-
Politika2 dana ago
SDA TVRDI DA JE STVARNOST DRUGAČIJA! “Dodik u dva dana dva puta pobijedio “trojku”, OHR i pravosuđe”
-
Zanimljivosti2 dana ago
Minić i Selak “GRADIĆEMO ZATVORE i očistiti Srpsku od kriminala!”