Connect with us

Svijet

OKREĆE SE KOLO SREĆE… Ko je Fridrih Merc, novi kancelar Njemačke: Merkelova ga izbacila iz CDU, sad je najmoćniji

Lider koalicije CDU/CSU Fridrih Merc je novi kancelar Nemačke. On je izabran u drugom krugu, nakon što je u prvom doživeo debakl. Evropskoj javnosti je poznat kao političar kog je Angela Merkel izbacila iz vrha stranke, a sad se vraća na političku, ali ga čekaju teški zadaci.

Fridrih Merc (69) je tako postao najstariji kancelar u trenutku preuzimanja dužnosti od vremena Konrada Adenauera, koji je 1949. godine, kao prvi kancelar nove Savezne Republike Nemačke, preuzeo ovu funkciju sa 73 godine.

I Olaf Šolc i Merc su pravnici, ali potpuno su različiti tipovi. Visoki političar CDU odmah upada u oči kada uđe u prostoriju ili izađe na binu. U direktnom kontaktu deluje pristupačno i čak duhovito. Međutim, kada se, što često radi, previše okomi na sagovornike, to ne ostavlja uvek povoljan utisak.

Dva politička života
Merc je, u suštini, imao dva politička života – jedan pre Angele Merkel i jedan posle nje. Kada je Merkelova 2002. preuzela vlast u demohrišćanskom poslaničkom klubu, a potom 2005. postala kancelarka, znatno konzervativniji Merc se povukao. Godinama je bio daleko od politike.

Još 2001. godine sam je sebe u razgovorima istakao kao kandidata za kancelara na izborima 2002. godine. Međutim, demohrišćani su se tada odlučili za bavarskog političara Edmunda Štojbera, koji se suprotstavio socijaldemokratskom kancelaru Gerhardu Šrederu i izgubio. Merc se postepeno udaljio od političke scene i ponovo radio kao pravnik. Od 2009. nije se više kandidovao za Bundestag.

Merc je iz brdskog područja Vestfalije na zapadu Nemačke. Katolik je i pravnik, kao i njegov otac. Do danas živi nedaleko od mesta gde je rođen. Sa 33 godine, on je 1989. godine ušao u Evropski parlament kao poslanik CDU, gde je ostao pet godina. Potom je prešao u Bundestag, gde je brzo stekao reputaciju dobrog i oštrog govornika. Njegove reči u poslaničkom klubu CDU/CSU imale su težinu.

Mercov izlazak iz politike bio je odskočna daska u poslovnom svetu. Od 2005. do 2021. radio je u jednoj međunarodnoj advokatskoj kancelariji i preuzimao vodeće pozicije u nadzornim i upravnim odborima. Od 2016. do 2020. bio je predsednik Nadzornog odbora nemačkog ogranka najveće svetske kompanije za upravljanje imovinom – “Blekrok”.

Nakon što je Merkel najavila svoje povlačenje iz politike 2021. godine, Merc se vratio i postepeno napredovao. Tek u trećem pokušaju, demohrišćani su ga 2022. izabrali za predsednika stranke. Do tada je izgradio reputaciju ekonomsko-liberalnog predstavnika konzervativnog krila CDU-a.

“Problemi sa strancima” i “male paše”
Još devedesetih se Merc u Bundestagu izjašnjavao protiv liberalizacije zakona o pobačaju i protiv preimplantacione dijagnostike. Kada je parlament 1997. godine odlučio da se silovanje u braku zakonski tretira kao i svako drugo silovanje, Merc je glasao protiv te mere.

Kao poslanik CDU, uvek je bio za korišćenje nuklearne energije. Zalagao se za liberalniju ekonomsku politiku i smanjenje birokratije. Još pre 25 godina kritikovao je nemačku migracionu politiku, govoreći o “problemima sa strancima” i insistirajući na konceptu “vodeće kulture”.

Neke od tih tema sada ponovo pokreće, u izmenjenim političkim i društvenim okolnostima. Početkom 2023. godine govorio je o nedostatku integracije stranaca u Nemačkoj. U emisiji Markus Lanc na Drugom programu nemačke televizije (ZDF) rekao je:

“Postoje ljudi koji u Nemačkoj zapravo nemaju šta da traže, koje već duže vreme tolerišemo, koje ne vraćamo i ne deportujemo, a onda se čudimo što dolazi do ovakvih ekscesa”.

Takođe je tvrdio da očevi oduzimaju nastavnicima i profesorima, naročito profesorkama, svaki autoritet nad njihovom decom, koja su zapravo “male paše”.

Koketiranje sa desnicom
Nemački parlament je u januaru uprkos oštrom protivljenju aktuelnog kancelara Olafa Šolca, usvojio restriktivan predlog opozicionih demohrišćana o migraciji i azilu.

Predlog je usvojen uz pomoć glasova desničarske Alternative za Nemačku, sa 348 poslanika koji su glasali za, 345 protiv i 10 uzdržanih.

Merc je zbog ovog bio na meti kritika mnogih, uključujući i nekadašnju kancelarku Angelu Merkel, prenosi DW.

Svijet

RAT JE ZAVRŠEN: Tramp potpisao Memorandum o razumijevanju SAD i Irana

Američki predsjednik Donald Tramp potpisao je Memorandum o razumijevanju Sjedinjenih Američkih Država i Irana za okončanje rata sa Iranom, rekao je zvaničnik Bijele kuće za Rojters

Tekst sporazuma između SAD i Irana zvanično su potpisali predsjednici obje strane, javili su iranski državni mediji, pozivajući se na portparola Ministarstva spoljnih poslova Irana Esmaila Bageija.

Prethodno je novinar američkog portala Aksios Barak Ravid objavio na platformi X, pozivajući se na dva visoka američka zvaničnika, da su Sjedinjene Američke Države i Iran večeras elektronski potpisali Memorandum o razumijevanju za okončanje rata i da je on stupio na snagu.

Oni su rekli da je potpisivanje bilo “na daljinu” i da je Memorandum o razumijevanju već stupio na snagu.

Aksios je prethodno javio da SAD, Iran i posrednici razgovaraju o tome da se potpisivanje Memoranduma obavi danas do kraja dana preko video linka, umjesto u petak u Švajcarskoj.

Neimenovani diplomata iz jedne od zemalja posrednika naveo je da su razgovori o ubrzavanju procesa potpisivanja imali za cilj otvaranje Ormuskog moreuza prije petka, uz saglasnost obje strane.

Јoš jedan razlog bi mogao da bude smanjenje političkog pritiska na Bijelu kuću da objavi tekst Memoranduma o razumijevanju, međutim neimenovani izvor upoznat sa diskusijama tvrdi da je Iran zahtijevao da se tekst ne objavljuje do formalnog potpisivanja i negirao je da Bijela kuća reaguje na politički pritisak.

Ipak, čak i ako se vrijeme potpisivanja promijeni, sastanak između delegacija SAD i Irana, na čelu sa potpredsjednikom Vensom i predsjednikom iranskog parlamenta Mohamedom Bagerom Galibafom, održaće se u petak u Švajcarskoj, kako je i planirano, tvrde izvori Axiosa navodeći da se očekuje da će se razgovarati o pokretanju pregovora o iranskom nuklearnom programu.

Nastavi čitati

Svijet

TRAMP OPET PRIJETI BOMBARDOVANJEM IRANA! “Imate tačno 60 dana ili kreće pakao!”

– Američki predsednik Donald Tramp ponovo je zaprijetio  da će Sjedinjene Američke Države bombardovati Iran, ukoliko se konačni dogovor sa Teheranom ne postigne u roku od 60 dana od potpisivanja Memoranduma između SAD i Irana.

Tramp je rekao, na konferenciji za novinare pre nego što će napustiti samit G7 u Evijanu u Francuskoj, da će podeliti kopije Memoranduma o razumevanju između SAD i Irana koji bi trebalo da bude potpisan u petak u Švajcarskoj, preneo je Skaj njuz.

Tramp je istakao da ne želi da SAD ponovo napadnu Iran, ali da će to morati da urade, ako se Teheran ne bude pridržavao sporazuma zbog toga što, kako je naveo, nikada neće dozvoliti da Teheran ima nuklearno oružje.

Američki predsednik je rekao da se Iran Memorandumom obavezao da neće imati nuklearno oružje i da se to jasno vidi u tom dokumentu.

Tramp je ocenio da bi se u Iranu dogodila “ekonomska katastrofa” da su SAD nastavile napade.

“Nisam želeo da vidim ekonomsku katastrofu”, naveo je Tramp.

Prema njegovim rečima, nova grupa iranskih lidera je “veoma pametna” i “daleko manje radikalizovana”.

Tramp je naveo da se sporazumom postignutim sa Iranom postiže sve što su SAD nameravale da postign, “čak i mnogo više” jer se memorandumom, kako je istakao, predviđa okončanje trenutnog sukoba, ponovo se otvara Ormuski moreuz i sprečava Iran da dobije nuklearno oružje.

(Tanjug)

Nastavi čitati

Svijet

RUTE UVJERAVA EVROPLJANE “Nijedna NATO članica nije sama”

Generalni sekretar NATO-a, Mark Rute, sastao se u Briselu sa premijerom Letonije Andrisom Kulbergsom, a glavne teme razgovora bile su predstojeći samit Alijanse u Ankari, jačanje odbrane i bezbjednosti na istočnom krilu NATO-a.

Rute je podsjetio da su francuski borbeni avioni, angažovani u misiji NATO Baltičkog vazdušnog nadzora, ovog mjeseca presreli i oborili dron koji je ušao u vazdušni prostor Letonije, ocijenivši da takvi incidenti pokazuju “opasno i neodgovorno ponašanje Rusije”.

Istovremeno je poručio da NATO ostaje spreman da zaštiti svaku članicu, naglasivši da “nijedan saveznik nije sam u NATO-u”.
Pohvale za ulaganja u odbranu

Rute je pohvalio Letoniju zbog snažne podrške Ukrajini, uključujući učešće u Međunarodnoj koaliciji za razvoj bespilotnih sistema, kao i zbog značajnih ulaganja u odbranu.

Prema njegovim riječima, Letonija će ove godine za odbranu izdvajati gotovo pet odsto bruto domaćeg proizvoda, što je među najvećim izdvajanjima u Alijansi i primjer ostalim članicama uoči samita NATO-a zakazanog za naredni mjesec u Ankari, navodi NATO.

Nastavi čitati

Aktuelno