Connect with us

Svijet

ŠOKANTNI PODACI! U Njemačkoj zaposleno VIŠE OD MILION starijih od 67 godina

U Njemačkoj je 2024. redovno bilo zaposleno 1,1 milion osoba starijih od 67 godina.

To je 51.000 više nego godinu dana ranije i ujedno najveći broj zabilježen do sada, podaci su Saveznog zavoda za statistiku.

Prije 20 godina broj zaposlenih među penzionerima gotovo da se učetvorostručio.

Godine 2024. je bilo zaposleno samo 288.000 osoba starijih od 67, iako je ukupan broj penzionera tada iznosio 19,6 miliona, što je tek nešto manje nego danas, kada ih ima 21,4 miliona.

To znači da četvrtinu stanovištva Njemačke čine penzioneri.

Inače, zakonski propisana starosna granica za odlazak u penziju 2004. u Njemačkoj iznosila je 65 godina, prenosi Dojče Vele.

CDU: Povećati broj penzionera koji rade
Generalni sekretar vladajuće Hrišćansko-demokratske unije (CDU) Karsten Lineman izazvao je nedavno polemiku kada je u jednom intervjuu aludirao na to da su građani Njemačke lijenji, a posebno se to, po njemu, odnosi na penzionere.

“Za očuvanje blagostanja potrebno je povećati broj penzionera koji rade, a da bi se to postiglo, treba uvesti podsticaje za zaposlene penzionere”, rekao je Lineman.

Jedna od ideja predviđa da zaposleni penzioneri budu oslobođeni poreza na platu do iznosa od 2.000 evra.

Mnogi penzioneri rade da bi preživjeli
Sara Vagenkneht, predsjednica istoimene stranke Savez Sara Vagenkneht, zamjerila je Linemanu da svojim izjavama vrijeđa penzionere.

Ona je rekla da nisu svi penzioneri koji rade prinuđeni na produženje radnog vijeka iz finansijskih razloga – neki jednostavno uživaju u svom poslu.

Ipak, u razgovoru za nedjeljnik “Stern” naglasila je da su mnogi zaista primorani na dodatnu zaradu kako bi uopšte preživjeli.

“Učetvorostručenje broja zaposlenih penzionera pokazuje da su stotine hiljada njih jednostavno prinuđene da dopune svoje bijedne penzije”, rekla je Vagenknehtova.

Ona odavno zahtijeva promjenu sistema penzijskog osiguranja po uzoru na austrijski model.

Mnogi ne mogu da žive od penzije
Prema podacima Ministarstva rada, 2024. godine prosječna mjesečna neto penzija za one koji su najmanje 45 godina uplaćivali u penzioni fond iznosila je 1.543 evra.

I taj iznos je jedva dovoljan za preživljavanje u većim gradovima, gdje prosečna kirija za dvosoban stan iznosi oko 1.000 evra.

Najugroženija grupa penzionera su oni koji iz raznih razloga veći dio života nisu bili zaposleni ili nisu uplaćivali doprinose, što je čest slučaj kod samohranih majki ili samostalnih preduzetnika.

Svijet

NIŠTA OD RUSKE IMOVINE! Politički udarac za Zelenskog

Odluka Evropske unije da obezbijedi kredit Kijevu umjesto eksproprijacije zamrznute imovine Rusije označila je politički udarac za ukrajinskog predsjednika Vladimira Zelenskog i njegove evropske partnere, piše list “Il fato kvotidijano”.

“Odluka Brisela o novom evropskom kreditu osigurava budžet Ukrajine za 2026. godinu. Sa tehničke tačke gledišta, ovo je olakšanje, a politički je poraz za Zelenskog i njegove evropske saveznike, koji su obećali da će natjerati Moskvu da plati, ali su se u stvarnosti zadovoljili kompromisom”, piše list.

Analizirajući rezultate 2025, list ističe da je ovo bila najgora godina za Ukrajinu nakon kritika u Bijeloj kući koje su, kako se navodi, satjerale Zelenskog u ćošak, te nakon prestanka američke podrške, neuspjeha na frontu i koruptivnog skandala.

EU i zemlje G7 zamrznule su oko 300 milijardi evra ruske imovine. Oko 180 milijardi evra nalazi se u belgijskom depozitaru “Evrokliru”.

Na nedavno održanom samitu EU lideri nisu uspjeli da se dogovore o eksproprijaciji zamrznute imovine Rusije pod maskom takozvanog reparacionog kredita Ukrajini, podsjeća TASS.

Umjesto toga, donesena je odluka da se Kijevu dodijeli 90 milijardi evra tokom naredne dvije godine kroz zajedničko zaduživanje.

Nastavi čitati

Svijet

“FRANCUSKU NAPADAJU MUSLIMANI KOJI KOLJU OVCE” Brižit Bardo je bila poznata i po islamofobiji

Francuska glumica Brižit Bardo preminula je danas u 91. godini, saopštila je njena fondacija. Svjetska ikona pedesetih i šezdesetih godina, poznata po senzualnosti i slobodi koju je donijela na filmsko platno, ostaviće iza sebe naslijeđe ne samo u kinematografiji, već i u borbi za prava životinja, ali i niz kontroverznih izjava koje su je učinile simbolom islamofobije.

Bardo je svjetsku slavu stekla filmom “I Bog stvori ženu” iz 1956. godine, postavši simbol nove epohe u evropskoj kinematografiji. Tokom karijere bila je glumica, pjevačica i jedna od najvećih filmskih zvijezda 20. vijeka. Početkom sedamdesetih godina povukla se iz glume i posvetila se aktivizmu, osnovavši Fondaciju Brižit Bardo, koja se bori za zaštitu životinja.

Međutim, posljednje decenije njenog života obilježene su brojnim kontroverzama zbog oštrih izjava o islamu i muslimanima. Bardo je više puta optuživana za govor mržnje, a kažnjavana je čak šest puta. Posljednja kazna izrečena je krajem 2021. godine, kada je platila 20.000 evra.

Čak je i njen portparol bio kažnjen jer je medijima slao islamofobična saopštenja. Među njenim najpoznatijim izjavama je ona da “Francusku napadaju muslimani koji kolju ovce”. Dosta mi je da budem pod pritiskom ove populacije koja uništava nas i našu državu i nameće nam svoja pravila – rekla je tada Bardo.

Govorila je i o “islamizaciji Francuske”, ističući da su muslimani “svuda” i da Francuska ne bi trebala da podsjeća na Alžir.

Ove izjave izazvale su oštre reakcije javnosti, a mnogi su je optuživali za rasizam i ksenofobiju. Ipak, Bardo je ostala nepopustljiva u svojim stavovima, povezujući ih često sa brigom za životinje, posebno kritikujući ritualno klanje.

Smrt Brižit Bardo izazvala je brojne reakcije širom svijeta – od pohvala za njen doprinos filmu i aktivizmu do podsećanja na tamnu stranu njenog javnog djelovanja, prenosi Avaz.

Nastavi čitati

Svijet

SNJEŽNA OLUJA PARALISALA AMERIKU! Otkazano i odloženo više od 10.000 letova

U SAD je usljed snježnih padavina otkazano ili odloženo više od 10.000 letova, objavljeno je na portalu “Flajtaver”.

Ukupan broj otkazanih letova unutar SAD je 999, dok je 9.010 odloženo.

Agencija AP javlja da je u nekim dijelovima grada Njujorka palo više od 15 centimetara snijega, a ponegdje i do 25 centimetara. Takođe, vremenska upozorenja različitog nivoa pogodila su više od 20 miliona ljudi.
bl-portal

Nastavi čitati

Aktuelno