Connect with us

Svijet

“Sve su agresivniji, a nama fali 300.000 ljudi”! Evropa se SPREMA ZA RAT

Na Pravnom fakultetu Konstans nije naučila da maršira, prepoznaje radio-signale ili leži na stomaku sa puškom uperenom u imaginarnog neprijatelja. To je nešto što je savladala na svojoj prvoj vojnoj obuci, u jednom puku u Parizu tokom ljetnjeg raspusta. Mislim da je veoma važno da zaštitimo našu zemlju, posebno u ovom veoma komplikovanom kontekstu kroz koji prolazimo. Mislim da je vojska najbolji način da naučimo kako da radimo zajedno – rekla je ona.

Više od dvije decenije nakon što je Francuska ukinula obavezno služenje vojnog roka, desetine hiljada Francuza se sada prijavljuju u rezervne jedinice. Broj operativnih rezervista naglo je porastao u posljednjih deset godina, sa 28.000 u 2014. na više od 46.000 danas. Više od polovine njih je primila kopnena vojska, dok je ostatak podijeljen između mornarice i vazduhoplovstva.

Makron povećava ulaganja u vojskuVlada želi da do 2035. godine taj broj bude više nego dvostruko veći: 105.000 rezervista, odnosno jedan na svaka dva aktivna vojnika i da ponudi nove mogućnosti mladima da volontiraju. Taj cilj je u skladu sa planovima predsjednika Emanuela Makrona da značajno poveća ulaganja u vojsku na 64 milijarde evra u 2027. godini, što je dvostruko više nego 2017, kada je stupio na dužnost. U pozadini tih mjera je zabrinutost zbog sve agresivnije Rusije, kao i sumnja u to da će Sjedinjene Američke Države na čelu sa predsjednikom Donaldom Trampom stati u odbranu Evrope. Nikad naša sloboda nije bila toliko ugrožena. Moramo ubrzati napore da izgradimo rezervu. Moramo mladim ljudima dati novi okvir za služenje – rekao je Makron prošlog mjeseca.

Penzionisani francuski viceadmiral Patrik Ševarlo smatra da je Makronov potez “dobar korak”, iako upozorava da vladin budžet još treba da odobri francuski parlament.

Novi rezervisti se obučavaju u jedinicama kao što je 24. pešadijski puk u Versaju, smješten u prostranom vojnom kvartu na oko četiri kilometra od čuvenog dvorca.

Regruti su starosti između 17 i 57 godina, bude se u šest ujutru i često odlaze na spavanje u ponoć.

U obuci se koristi i živa municija. Evropa jača vojne kapaciteteI drugde u Evropi se jačaju vojske zbog rastućih bezbjednosnih izazova.

Prema izvještaju koji su nedavno objavili trust mozgova Brigel i njemački institut Kil, Evropi bi moglo biti potrebno još 300.000 dodatnih vojnika u kratkom roku da bi se odvratila ruska agresija – bez podrške SAD.

Litvanija, Švedska i Letonija su ponovo uvele obavezno služenje vojnog roka. Poljska je najavila planove da godišnje vojno obučava 100.000 civila. Nemačka takođe vodi kampanju za rezervni sastav. Početni odziv je bio slab, pa ministar odbrane Boris Pistorijus upozorava da bi obavezni vojni rok mogao biti ponovo uveden ako se premalo ljudi prijavi.

Za razliku od Njemačke, u Francuskoj, ankete pokazuju snažnu podršku jačanju vojske.

Još jedan polaznik obuke u Versaju, Betran, otac dvoje dece, prijavio se za pet godina službe u rezervi nakon završetka obuke. U svojim tridesetim, seća se kako se osećao kada je saznao za napade na Svetski trgovinski centar u Njujorku 2001. godine, prenosi Blic.
Srpskainfo

Related Topics:

Svijet

GLOBALNI KONFLIKTI svijet koštaju preko 19 triliona dolara

Prošle godine, ekonomski uticaj nasilja dostigao je 19,1 triliona dolara, ili 717 milijardi dolara više nego prethodne godine. Do toga je došlo dok su smrtni slučajevi u sukobima dostigli najviši nivo u posljednjih 25 godina, a ratovi se nastavili u Ukrajini i Gazi. Kao odgovor na pojačane geopolitičke tenzije, evropske države ubrizgale su milijarde u odbrambenu potrošnju. Čak i Japan planira da udvostruči svoju odbrambenu potrošnju na 2% BDP-a.

Ova grafika prikazuje globalnu cijenu sukoba u 2024. godini, zasnovanu na analizi Instituta za ekonomiju i mir.

U nastavku prikazujemo ekonomski uticaj nasilja širom svijeta, s podacima koji uključuju direktne i indirektne troškove:

Ukupno — 19,1 trilion dolara — 717 milijardi dolara

U 2024. godini, vojna potrošnja porasla je za 540 milijardi dolara i dostigla 9 triliona dolara.

Ukupno, 84 države povećale su potrošnju na vojsku kao udio u BDP-u, pri čemu su Norveška, Danska i Bangladeš zabilježili najveće skokove. Vojna potrošnja SAD iznosila je 949 milijardi dolara, dok je Kina slijedila sa 450 milijardi dolara, u međunarodnim dolarima.

Kao drugi najviši trošak, potrošnja na unutrašnju bezbjednost dostigla je 5,7 triliona dolara. Ovo uključuje troškove povezane s policijskim strukturama i pravosudnim sistemom.

U međuvremenu, gubici BDP-a izazvani sukobima porasli su za 44% u 2024. godini i dostigli 462 milijarde dolara. U poređenju s 2008. godinom, gubici BDP-a više su nego učetvorostručeni, dok je cijena smrtnih slučajeva u sukobima pratila sličan trend.

Pored toga, troškovi izbjeglica i interno raseljenih lica (IDPs) imali su ekonomski teret od 343 milijarde dolara. Danas je 122 miliona ljudi širom svijeta prisilno raseljeno, što je više nego udvostručeno u odnosu na 2008. godinu.

(Bankar.me)

Nastavi čitati

Svijet

Tramp bijesan na Ukrajinu “NISTE NIMALO ZAHVALNI”

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je danas da Ukrajina nije bila nimalo zahvalna za američke napore u vezi sa ratom sa Rusijom, čak i dok američko oružje nastavlja da pristiže.

– Ukrajinsko „rukovodstvo“ je pokazalo nula zahvalnosti za naše napore, a Evropa nastavlja da kupuje naftu od Rusije. SAD nastavljaju da prodaju ogromne količine oružja NATO-u, za distribuciju Ukrajini – rekao je Tramp u objavi na Truth Social, prenosi Rojters.

Tramp je u izjavi optužio Ukrajinu za nezahvalnost u trenutku dok u Ženevi traju sastanci američkih, ukrajinskih i evropskih zvaničnika, koji razgovaraju o nacrtu plana koji je predstavio Vašington za okončanje rata Rusije i Ukrajine.

Prema američkom planu, čiji su dijelovi procurjeli u javnost, od Ukrajine se za postizanje mira traži da se odrekne dijela svoje teritorije i da odustane od članstva u NATO.

Nastavi čitati

Svijet

URSULA BRANI ZELENSKOG! “Granice Ukrajine ne mogu se mijenjati silom”

– Granice Ukrajine ne mogu se mijenjati silom, a Evropska komisija treba da zadrži pravo da upravlja sredstvima za obnovu Ukrajine, poručila je predsjednik Evropske komisije Ursula fon der Lajen uoči pregovora u Ženevi o američkom mirovnom planu.

Ona je navela da se mora spriječiti smanjenje brojnosti Oružanih snaga Ukrajine, jer bi, kako kaže, zemlja ostala ranjiva na napad.

“Svaki kredibilan i održiv mirovni plan bi, prije svega, trebao da zaustavi ubijanje i okonča rat, a ne da sije sjeme za budući sukob”, rekla je Fon der Lajenova.

Ona je navela da Ukrajina mora imati slobodu i suvereno pravo da bira sopstvenu sudbinu.

“Oni su izabrali evropsku sudbinu”, zaključila je predsjednik Evropske komisije.

Nastavi čitati

Aktuelno