Svijet
POČETAK DIGITALNE REVOLUCIJE: Prije tačno 56 godina “rodio” se internet
Na današnji dan 1969. svijet je svjedočio događaju koji je, iako u tom trenutku djelovao skromno, promijenio način na koji ljudi komuniciraju, rade i razmišljaju.
Tog 29. oktobra 1969. godine, student Univerziteta Kalifornije u Los Anđelesu (UCLA) Čarli Klajn poslao je prvu elektronsku poruku preko tada novog sistema zvanog ARPANET – mreže koju je finansirala američka agencija za napredna istraživanja u oblasti odbrane (ARPA, današnji DARPA). Poruka je bila namijenjena računaru na Stanforskom istraživačkom institutu i sadržala je samo dvije slova – “LO”.
Ironično, poruka je trebalo da glasi “LOGIN”, ali je sistem pao nakon što su stigla samo prva dva slova. Ipak, taj trenutak se smatra rođenjem Interneta, jer je prvi put u istoriji ostvarena uspješna komunikacija između dva udaljena računara putem elektronske mreže.
Početak mrežnog povezivanja
ARPANET je nastao u doba Hladnog rata, iz potrebe da se napravi sigurna i decentralizovana komunikaciona mreža, koja bi mogla da preživi i eventualni nuklearni napad. Ideja je bila da, ako jedan čvor mreže bude uništen, informacije mogu da se prenesu drugim putem. Ova vizija, koja je tada izgledala gotovo utopijski, postavila je temelje moderne mrežne arhitekture.
Već početkom sedamdesetih, ARPANET je povezao univerzitete i istraživačke centre širom SAD-a. Godine 1971. razvijen je i prvi e-mail sistem, a 1973. mreža je prvi put prešla američke granice, povezavši se sa Norveškom i Velikom Britanijom.
Od ARPANET-a do Interneta
Do kraja sedamdesetih, postalo je jasno da je mrežno povezivanje budućnost komunikacija. Ključni korak dogodio se 1983. godine, kada je uveden TCP/IP protokol – standard koji i danas čini osnovu Interneta. Tada je ARPANET postao osnovna okosnica novog, globalnog sistema koji će kasnije biti nazvan Internet.
ARPANET je zvanično ugašen 1990. godine, ali njegovo nasljeđe živi u svakom mejlu, video pozivu, društvenoj mreži i pretrazi koju danas obavljamo.
Značaj i uticaj
Danas, više od 5 milijardi ljudi širom svijeta svakodnevno koristi Internet, dok se u pozadini svih tih digitalnih aktivnosti i dalje krije jednostavna poruka “LO” – simbol početka ljudske povezanosti u digitalnom dobu. Ono što je počelo kao vojni eksperiment postalo je najveći tehnološki i društveni fenomen u istoriji – platforma koja oblikuje politiku, obrazovanje, zabavu i ekonomiju.
Prva poruka poslata te oktobarske večeri 1969. godine nije bila samo tehnički uspjeh, već i početak novog načina postojanja – svijeta u kojem je informacija postala najvrijednija valuta, a povezanost osnovna ljudska potreba.
Svijet
CIJENA NAFTE PALA ZA DVA ODSTO: “Brent” ispod 84 dolara
Globalne cijene nafte danas su smanjene za više od dva odsto, a cijena barela nafte “brent” je ispod 84 dolara prvi put od sredine mjeseca, pokazali su podaci sa tržišta.
Cijena oktobarskih fjučersa nafte “brent” jutros je smanjena za 2,34 odsto i sada iznosi 83,86 dolara po barelu.
Septembarski fjulersi VTI smanjeni su za 2,28 odsto, na 80,73 dolara po barelu.
Region
PAPRENE KAZNE NA PLAŽAMA: Za ova pravila možete platiti i do 36.000 evra
U toku je sezona godišnjih odmora, a sa njom dolaze i velike gužve na evropskim plažama. Zbog masovnog turizma sve više destinacija uvodi stroga pravila ponašanja, kao i novčane kazne za nepoštovanje istih.
Kako biste izbjegli visoke kazne, donosimo pregled manje poznatih propisa koji ovog ljeta važe na pojedinim evropskim plažama.
Ograničenja za opremu na plaži
Na pojedinim plažama uvedena su ograničenja za korištenje opreme kako bi se zaštitila priroda.
Na Sardiniji je plaža Punta Molentis u mjestu Vilasimijus ograničila upotrebu suncobrana i šatora. Gradonačelnik je prvobitno predložio da ih koriste samo osobe starije od 65 godina i porodice sa djecom mlađom od 10 godina, ali je nakon reakcije javnosti odluka ublažena.
Prema novim pravilima, dozvoljen je jedan suncobran po porodici ili grupi, i to na mjestu koje odrede komunalni redari.
Na drugoj sardinijskoj plaži, Pelosi, peškiri mogu da se koriste isključivo uz posebnu podlogu koja sprečava zadržavanje pijeska. Ove godine kontrole će biti strože, a kazne na licu mjesta mogu da iznose i do 100 evra.
U Grčkoj je na 251 plaži zabranjena bilo kakva gradnja, uključujući postavljanje ležaljki, suncobrana i privremenih objekata za iznajmljivanje.
Kazne za “rezervisanje” mjesta
Španski grad Kalpe, na obali Kosta Blanke, uveo je visoke kazne za ostavljanje stvari na plaži u ranim jutarnjim satima.
Zabranjeno je ostavljati stolice, ležaljke ili suncobrane na pijesku prije 9.30 časova. Za kršenje ovog pravila predviđena je kazna od 250 evra, a policija će ostavljene stvari ukloniti i odložiti u opštinsko skladište.
Oprema koja ostane bez nadzora duže od tri sata takođe može biti uklonjena.
Plaže bez duvanskog dima
Pušenje i korištenje elektronskih cigareta zabranjeno je na više od 600 španskih plaža, uključujući one u Barseloni, San Sebastijanu, kao i na Kanarskim i Balearskim ostrvima.
Francuska je prošle godine zabranila pušenje na svim plažama uz kupališta, a kazna za prekršioce iznosi 135 evra.
Slične zabrane važe i u mnogim primorskim dijelovima Italije, posebno u regionima Veneto, Emilija-Romanja, Sardinija i Pulja.
Pravila oblačenja van plaže
Primorski gradovi sve češće kažnjavaju turiste koji se van plaže kreću u kupaćem kostimu.
U italijanskom Sorentu šetnja gradom u bikiniju ili kupaćim gaćama može da vas košta i do 500 evra.
Slično pravilo važi i u gradu Varena, na jezeru Komo, gdje kazne dostižu 200 evra.
U portugalskom ljetovalištu Albufeira, boravak u kupaćem kostimu van plaže ili hotelske zone kažnjava se sa 300 do 1.500 evra.
Pojedini dijelovi Španije, poput Barselone i Majorke, zabranjuju ulazak u prodavnice i restorane bez majice ili u kupaćem kostimu, a kazne mogu da iznose do 300 evra. U Malagi su postavljeni i znakovi na engleskom jeziku koji turiste upozoravaju na ova pravila.
Slične propise imaju i hrvatski gradovi Split, Dubrovnik i Hvar, gdje se šetnja u kupaćem kostimu ili bez majice kažnjava sa do 150 evra.
U francuskoj Nici kazna za hodanje bez majice iznosi 35 evra, dok je za sunčanje u toplesu na mjestima gdje to nije dozvoljeno predviđena kazna od 38 evra.
Kazne za mokrenje u moru
Španski grad Vigo, u pokrajini Galicija, još od 2022. godine kažnjava obavljanje nužde na plaži ili u moru sa 750 evra.
Isto pravilo uvela je 2024. godine i Marbelja, gdje je mokrenje u more zabranjeno na 25 gradskih plaža.
Ograničenja za glasnu muziku
U Portugalu važe visoke kazne za puštanje preglasne muzike na plažama.
Na osnovu odluke Nacionalne pomorske uprave iz 2023. godine zabranjena je upotreba prenosnih zvučnika koji ometaju druge posjetioce.
Kazne za pojedince kreću se od 200 do 4.000 evra, dok grupe mogu biti kažnjene sa 2.000 do čak 36.000 evra.
Osim novčane kazne, zvučnici mogu biti i oduzeti.
Pravila za životinje na plaži
Pravila o dovođenju životinja razlikuju se širom Evrope.
Tokom glavne turističke sezone psima je zabranjen pristup brojnim plažama u Italiji, Španiji, Francuskoj i Hrvatskoj, posebno onima koje imaju oznaku Plava zastava. Na nekim mjestima psi su dozvoljeni samo u ranim jutarnjim ili kasnim večernjim satima.
Ograničenja za glasnu muziku
U Portugalu važe visoke kazne za puštanje preglasne muzike na plažama.
Na osnovu odluke Nacionalne pomorske uprave iz 2023. godine zabranjena je upotreba prenosnih zvučnika koji ometaju druge posjetioce.
Kazne za pojedince kreću se od 200 do 4.000 evra, dok grupe mogu biti kažnjene sa 2.000 do čak 36.000 evra.
Osim novčane kazne, zvučnici mogu biti i oduzeti.
Pravila za životinje na plaži
Pravila o dovođenju životinja razlikuju se širom Evrope.
Tokom glavne turističke sezone psima je zabranjen pristup brojnim plažama u Italiji, Španiji, Francuskoj i Hrvatskoj, posebno onima koje imaju oznaku Plava zastava. Na nekim mjestima psi su dozvoljeni samo u ranim jutarnjim ili kasnim večernjim satima, piše Indeks.
Svijet
OTKRIVEN UZROK NAJVEĆEG ŠUMSKOG POZARA U ISTORIJI ŠPANIJE: Jedna osoba uhapšena, otkriveni detalji istrage
Najveći šumski požar u istoriji Španije zahvatio je više od 77.000 hektara. Vanredno stanje proglašeno zbog ekstremnog intenziteta požara.
Možda najveći šumski požar u istoriji Španije, koji je zahvatio područja u blizini gradova Avile, Toleda i Madrida, izazvan je neovlašćenom upotrebom teške mehanizacije u šumskom području kod mjesta Burgohondo, izvijestila je novinska agencija EFE, pozivajući se na policijsku istragu.
Požar u provinciji Avila izbio je 22. jula, a policija smatra da ga je izazvala varnica nastala tokom rada teške mašine u području gdje je zbog ekstremne opasnosti od požara takav rad bio zabranjen. Zbog toga je jedna osoba uhapšena, dok je protiv još jedne pokrenuta istraga.
Vanredno stanje
Požar se zbog jakog vjetra, izuzetno visokih temperatura i suve vegetacije veoma brzo proširio i spojio sa požarima iz okoline Madrida i Toleda u jedinstveni vatreni front. Za sada nije poznat uzrok požara u pokrajini Madrid i provinciji Toledo.
Španski ministar unutrašnjih poslova Fernando Grande-Marlaska opisao je objedinjeni požar kao “najveći i najagresivniji u istoriji Španije”, dok je vlada proglasila stanje nacionalne vanredne situacije.
Prema posljednjim podacima, vatra je zahvatila više od 77.000 hektara šuma i rastinja, a obim požarišta dostigao je oko 280 kilometara. Sateliti su u ponedjeljak registrovali više od hiljadu aktivnih žarišta.
Velike evakuacije
Požar je teško pogodio dolinu Alberče, područje Sijera de Gredos, dolinu Tijetar i prirodni rezervat Vale de Iruelas, jedno od najvažnijih evropskih staništa crnog lešinara.
Zbog požara je evakuisano ili je u svojim domovima moralo da ostane više od 90.000 stanovnika centralne Španije, dok je u jugoistočnoj provinciji Kasteljon dodatnih 16.000 ljudi moralo da napusti svoje domove zbog zasebnog velikog požara.
U gašenju učestvuje više od 1.800 pripadnika vatrogasnih i hitnih službi, uključujući špansku Vojnu jedinicu za vanredne situacije (UME), uz pomoć međunarodnih snaga iz Portugala, Italije, Grčke i Turske.
Ekstremni intenzitet
Stručnjaci navode da je riječ o požaru “šeste generacije”, odnosno požaru ekstremnog intenziteta koji zbog ogromne količine oslobođene toplote stvara sopstvene meteorološke uslove. Takvi požari mogu razviti snažne konvekcione stubove, naglo mijenjati smjer širenja i stvarati nova žarišta kilometrima od glavne vatrene linije, što znatno otežava gašenje.
Španija je od početka godine zabilježila više od 211.000 izgorjelih hektara, gotovo osam puta više nego u istom periodu prošle godine, dok meteorolozi za ovu nedjelju najavljuju novi toplotni talas sa temperaturama iznad 40 stepeni Celzijusa u velikom dijelu zemlje.
-
Hronika2 dana agoTEŽAK UDES U BANJALUCI Učestvovala tri vozila i motocikl, petoro povrijeđeno
-
Hronika2 dana agoBORBA ZA GOLI ŽIVOT: Dvojica planinara uspjela stići do kampa, otkriveni novi detalji tragedije na Elbrusu
-
Društvo2 dana agoOKUPILI SE IZ SRPSKE, SRBIJE I CRNE GORE: Stanivuković posjetio Prasićijadu u Tišči (FOTO)
-
Politika2 dana agoDOK GRAĐANI JEDVA PLAĆAJU RAČUNE: Minić najavio razgovore o novom poskupljenju struje
-
Politika1 dan agoVIDEO SA STANIVUKOVIĆEM “TRN U OKU”: Vukanović isprozivao putopisca iz BiH, odgovor stigao ekspresno
-
Hronika3 dana agoUČESTVOVAO PUTNIČKI AUTOBUS IZ BIH: Teška nesreća u Njemačkoj, 15 osoba povrijeđeno
-
Hronika2 dana agoTRAGEDIJA NA ELBRUSU: Pet državljana BiH izgubilo život tokom uspona na najviši vrh Evrope
-
Društvo3 dana agoPRIČE KOJE NE OSTAVLJAJU RAVNODUŠNIM Stanivuković najavio pomoć trinaestogodišnjoj Ivani iz Doboja (FOTO)
