Connect with us

Društvo

ŠTA SE MOGLO IMATI U ROBNIM REZERVAMA novcem od “Viaducta” i Serdarova

Građane Republike Srpske su kontroverzni slučajevi “Serdarov” i “Viaduct” ukupno koštali nevjerovatna 352 miliona KM, a tim vrtoglavim iznosom su, da postoje robne rezerve, one mogle biti napunjene sa 16 miliona vreća brašna, čak i da su nabavljene po maloprodajnim cijenama.

Koliko je izgubila Republika Srpska?
U šokantnom slučaju “Viaduct” je, podsjetimo, Republika Srpska izgubila 112 miliona maraka, dok je 240 miliona KM isplaćeno Rašidu Serdarovu, vlasniku kompanije “Comsar Energy Group Limited” sa Kipra.

Vreća brašna u maloprodaji trenutno u prosjeku košta 22 marke, dok je, naravno, u veleprodaji znatno jeftinija. Čak i da su robne rezerve “punjene” po maloprodajnim cijenama, moglo se kupiti 16 miliona vreća brašna.

Litar mlijeka u tetrapaku u maloprodaji, prema najnovijim dostupnim statističkim podacima, košta u prosjeku 2,25 KM. Za 352 miliona maraka moglo se kupiti više od 156 miliona litara mlijeka (preciznije: 156.444.444 litara).

Ulje jestivo košta u maloprodaji oko 3,40 KM, što znači da je Republika Srpska “Viaductu” i Serdarovu “dala” 103.529.411 litara ulja.

Kilogram šećera košta 1,61 KM (na vreću je, naravno, jeftiniji, a u veleprodaji dodatno), pa je za 352 miliona moglo biti kupljeno 218.633.540 kg šećera.

Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, u maloprodaji je u januaru kilogram riže koštao 4,06 KM, što znači da se moglo kupiti i 86.699.507 kg ove namirnice, ili, recimo, 53.987.730 kg pasulja po cijeni od 6,52 km/kg.

Krompir je u maloprodaji koštao 1,35 KM, te se za 352 miliona maraka moglo kupiti 260.740.740 kg ovog povrća.

Republika Srpska nema robne rezerve
Ali, ništa od toga Republika Srpska nema u vlastitim robnim rezervama, jer nema ni – robne rezerve. Da će ih Vlada Republike Srpske ugasiti, znalo se još 2018. Od tada do danas, vlast kroz ovaj mehanizam nije mogla intervenisati ni u jednoj krizi, od pandemije virusa korona, preko rata u Ukrajini, do sukoba na Bliskom istoku. U FBiH je situacija drugačija – imaju svoje zalihe.

“Na zalihama imamo robu u vrijednosti oko 40 miliona KM”, rekao je nedavno Tončo Bavrka, direktor Direkcije robnih rezervi FBiH.

Srbija ima Republičku direkciju za robne rezerve
Srbija ima Republičku direkciju za robne rezerve, a uštedjeli su i energente. Ministarka rudarstva i energetike Srbije Dubravka Đedović Handanović izjavila je nedavno da su se oni na vrijeme pripremili i nabavili dodatne količine nafte i gasa i istakla da su skladišta naftnih derivata u cijelosti popunjena.

Šta imaju Hrvatska i Slovenija?
Kada je u pitanju Hrvatska, državni sekretar u Ministarstvu privrede Vedran Špehar rekao je nedavno da oni u robnim zalihama imaju žitarica za cjelokupne potrebe stanovništva za 60 dana.

Prema dostupnim podacima, slovenački rezervoari su puni, sadrže 700 miliona litara naftnih derivata, što je dovoljno za više od tri mjeseca prosječne dnevne potrošnje.

Šta kaže ministar Puhovac?
Sa druge strane, ministar trgovine i turizma Republike Srpske Ned Puhovac izjavio je da se robne rezerve nafte i naftnih derivata Republike Srpske ne mogu staviti u upotrebu na benzinskim pumpama.

“To su rezerve za policiju, vatrogasce i Hitnu pomoć”, rekao je Puhovac.

Aktuelni premijer Republike Srpske Savo Minić je u Vladi od 2022, kada je preuzeo funkciju ministra poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske. Da li je u protekle četiri godine predlagao vraćanje robnih rezervi, prije nekoliko dana nije spominjao, ali je potvrdio – one trebaju Republici Srpskoj.

“Robne rezerve nijedne države nikad nisu bile dovoljne za odgovor na bilo kakvu kriznu situaciju. Slažem se, one treba da postoje, ali one služe da neko ne bude gladan. Niko u Republici Srpskoj nije i neće biti gladan. Mi ćemo obezbijediti sve što treba”, kazao je Minić.

Murisa Marić: Robne rezerve neophodne
Na to Murisa Marić, izvršna direktorica u Udruženju građana DON Prijedor, poručuje da se stalno priča o tome da niko ne treba da bude gladan, a ne priča se o dostojanstvu čovjeka.

“Sve države koje planiraju bolju budućnost za svoje građane, imaju robne rezerve. Neophodne su nam. One služe za to da se odreaguje i da se cijene spuste kada dođe do rasta. Njihova svrha je da se reaguje na sve krize koje mogu da nastupe usljed poremećaja na tržištu”, kaže Marićeva za “Nezavisne novine”.

Šta poručuju ekonomisti
Ekonomisti poručuju Miniću: Ne, robne rezerve ne služe da niko ne bi bio gladan, jer za to postoji, primjera radi, Crveni krst. Robne rezerve, dodaju ekonomisti, služe da bi se smanjila inflacija i spriječila nestašica. Pitaju ga gdje je bio sve ove godine i zašto se robnih rezervi sjetio sada, kada ih treba koristiti, a ne formirati.

“Robne rezerve se formiraju u vremenima kada je ekonomska situacija dobra, kad imamo viškova, kada je sveopšti ekonomski prosperitet. Tad možemo štedjeti. Potrebna su za to ogromna finansijska sredstva. Nije to samo pitanje kupovine određene količine hrane, nafte i slično, nego treba napraviti ozbiljne skladištne kapacitete, ugovore sa skladištarima itd.”, kaže ekonomista Milenko Stanić.

Prema njegovim riječima, rezerve se prave u prosperitetnim vremenima, a troše u kriznim situacijama, kao što je ova sadašnja.

“Suština je da se interveniše u vrijeme poremećaja na tržištu – obično kada nastupni nestašica, ili u uslovima kao što su današnji, kada imamo ozbiljan porast cijena određene robe, kao što je situacija sa naftom i naftnim derivatima. Tada država interveniše robom po nižim cijenama i tako prinudi trgovce da spuste svoje cijene. Jer, ako se dozvoli divljanje cijena, stradaju i građani i privreda”, pojašnjava Stanić u izjavi za “Nezavisne novine”.

Društvo

LAŽNA OBEĆANJA VLASTI KOJA SMO SKUPO PLATILI: Obećali auto-puteve i jeftiniju struju, a dobili makadam i 50% skuplju struju!

Gdje su nestale obećane milijarde maraka? Pred prošle opšte izbore 2022. godine, širom Srpske najavljivani su istorijski projekti, autoputevi i jeftina struja.

Danas, u susret novim izborima, slika na terenu je potpuno drugačija. Probijeni rokovi, loši putevi i drastično veći računi za struju. Kako izgleda surova realnost kada utihnu predizborna obećanja?

Autoputevi. Brze ceste. Nove hidroelektrane. Tuneli. Gondole. Aerodromi. I struja koja – neće da poskupi. Pljuštala su Dodikova obećanja pred izbore 2022. godine. Poruka kampanje bila je gradiće se sve što treba. U svakoj opštini. Č

etiri godine kasnije, provjeravamo šta je urađeno na terenu. Krenimo od obećanja koje je prvo prekršeno i koje je građane koštalo najviše.

Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a, u Srebrenici je 15. septembra 2022. godine poručio da struju neće poskupljivati, jer imamo najjeftiniju struju u Evropi.

Od obećanja o jeftinoj struji do danas, računi su veći za 50 odsto.

A istorijski projekti? Najveća iluzija ostala je u Foči, gdje je 5. septembra 2022. godine Milorad Dodik najavio investicioni bum. Rekao je tada da će u Foču uložiti preko milijardu maraka kroz projekte:

“Uložićemo ovdje u Foču. Po onome što sam ja mogao sad da saberem, samo u ovim godinama koje dolaze to je preko milijardu maraka. Buk Bijela, Paunci, Foča. Izgradnja puta prema Šćepan polju, prvih 40 miliona već odobreno, počeli smo danas dio ove trase koja košta 12 miliona, to će biti magistralni put, to neće biti krpanje i neće biti zasipanje rupa, nego kompletna nova trasa. Počeće za 30 dana najviše počet će da se gradi most preko Drine koji će biti spojna tačka sa novom komunikacijom prema Tjentištu i dalje prema Hercegovini”

Od obećane milijarde u Foču su stigli samo negativni revizorski izvještaji, a saobraćaj se sa asfalta spustio na makadam.

Ognjen Bodiroga iz SDS-a podsjeća da je trenutno zatvoren magistralni put Foča-Sarajevo, da je put Foča-Šćepan Polje prolongiran tek za oktobar 2030. godine, dok od izgradnje autoputa od Rudog prema Trebinju, naravno nema ništa.

Na istoj toj tribini u Foči, Dodik je najavio i autoput prema Višegradu.

“Počećemo planiranje, projektovanje, a vjerujem za jedno godinu dana i izvođenje brze ceste, odnosno autoputa od Trebinja prema Foči. Autoput koji ćemo graditi proći će kraj ovog grada, dalje prema Rudom, teritorijama Republike Srpske, dalje prema Višegradu, povezat će se na srpske komunikacijske pravce i tako trajno odrediti karakter ovog kraja.”, izjavio je Dodik u septembru 2022. godine u Foči.

Politički analitičar Milenko Dačević ističe da mi uopšte nemamo puteve, već samo nešto što se tako zove – ostatke puta sa okruženjima rupa, odrone i potpuno uništenu infrastrukturu.

Sa istim predizbornim entuzijazmom, nekoliko dana kasnije u Gacku, najavljene su čak četiri kolovozne trake prema jugu. Milorad Dodik je 22. septembra 2022. godine izjavio da će iduće godine početi planirati izgradnju brze ceste od Trebinja do Gacka i dalje prema Foči sa četiri kolovozne trake. Lazar Radan iz Liste Za pravdu i red navodi da je regionalni put Foča-Gacko rak-rana čitavog prostora i možda najgori put u jugoistočnom dijelu Evrope, te da je Srbija dala određene novce od kojih nema ništa, oni su propali i ne zna se gdje su.

Istok i jug bez asfalta. A Sarajevsko-romanijska regija – u oblacima. Njima je vlast obećavala probijanje planina, tunele i vožnju gondolama. Na Palama je 23. septembra 2022. godine Dodik obećao milionske projekte poručivši da biraju izgradnju gondole koja će povezati opštinu Pale sa Jahorinom, što su projekti vrijedni 150 miliona maraka. Delegat u Domu naroda PS BiH Nenad Vuković kaže da je to nerealizovan projekat koji se najavljuje kroz izborne cikluse.

Od Dodikovih obećanja izdvajamo i tribinu na Sokocu 17. septembra 2022. godine kada je rekao da je jedan od projekata koji će se realizovati u sljedećoj godini potpuna gasifikacija opštine Sokolac.

Nekoliko dana kasnije u Istočnom Sarajevu, lider SNSD-a je obećao da će uraditi i tunel koji će povezati Istočno Sarajevo i Pale. U Trnovu je, 5. septembra 2022. godine, Dodik poručio da će u idućoj godini staviti u prioritet da se kompletna dionica od Lukavice pa do Foče mora rekonstruisati.

Nijedan od ovih projekata do danas nije ni započet.

Marinko Božović, načelnik Istočne Ilidže, upozorava da su putevi koji idu preko Sokoca, prema Višegradu i Foči, visoko rizični pravci na kojima ljudi ginu, a o kojima aktuelna vlast apsolutno ne vodi računa.

Samo u kampanji 2022. godine SNSD je dao više od 100 obećanja širom Republike Srpske, a prema zvaničnim statistikama ono što je ispunio može se izbrojati na prste jedne ruke. Zato stvarni bilans njihove vlasti staje u tri riječi: obećanja, makadam i dugovi.

Nastavi čitati

Društvo

DAN ŽALOSTI U SRPSKOJ povodom sjećanja na stradale u Jasenovcu i Donjoj Gradini

U Republici Srpskoj sutra je Dan žalosti povodom sjećanja na žrtve ustaškog zločina genocida u koncentracionom logoru Jasenovac i njegovom najvećem stratištu Donjoj Gradini u NDH od 1941. do 1945. godine.

Odluku o tome donijela je ranije Vlada Republike Srpske na telefonskoj sjednici.

Ove godine navršava se 81 godina od proboja posljednje grupe jasenovačkih logoraša i zatvaranja zloglasnog Koncentracionog logora Jasenovac.

Proboj posljednje grupe logoraša izvršen je 22. aprila 1945. godine s ciljem da se cijelom svijetu ispriča strašna istina o zvjerstvima koja su vršena nad zatočenicima u sistemu koncentracionog logora Jasenovac i njegovom najvećem stratištu Donjoj Gradini.

Koncentracioni logor Jasenovac osnovan je avgusta 1941. godine i činilo ga je pet logora.

Selo Donja Gradina priključeno je sistemu logora. Skelom preko rijeke Save ustaše su prevozile logoraše na likvidaciju u Donju Gradinu.

O tome danas svjedoče masovne grobnice u Donjoj Gradini – 105 grobnih polja.

Prema podacima Spomen-područja Donja Gradina, u zloglasnom logoru Jasenovac tokom Drugog svjetskog rata stradalo je 700.000 žrtava ustaškog zločina, među kojima 500.000 Srba, 40.000 Roma, 33.000 Jevreja, 127.000 antifašista. U Jasenovcu je stradalo 20.000 djece.

Nastavi čitati

Društvo

POZNATO STANJE RATKA MLADIĆA! Stigla medicinska dokumentacija iz Haga

General Ratko Mladić i dalje je veoma loše nakon moždanog udara u pritvorskoj bolnici, a iz Haga je stigla i medicinska dokumentacija, izjavio je Srni njegov sin Darko Mladić.

Darko Mladić je rekao da je timu odbrane i porodici stigla haška medicinska dokumentacija za generala i da je sada doktori proučavaju.

General Ratko Mladić je prošlog petka, 10. aprila, doživio lakši moždani udar, a odbrana i porodica su čekali da dobiju dokumentaciju od zdravstvene službe tribunala u Hagu, kao i nalaze, da tačno vide šta se desilo.

General Mladić pretrpio je više moždanih udara, ima ozbiljna kardiovaskularna oboljenja, povišen krvni pritisak, neurološka oštećenja, kao i probleme sa bubrezima, zbog čega je više puta hospitalizovan i podvrgavan različitim medicinskim i terapijskim zahvatima, uključujući i operativne intervencije na srcu i nozi.

Nekadašnji komandat Glavnog štaba Vojske Republike Srpske general Ratko Mladić je od 2024. godine u pritvorskoj bolnici u Hagu, gdje je pod palijativnom njegom zbog teškog zdravstvenog stanja.

General Mladić uhapšen je 26. maja 2011. godine u selu Lazarevo kod Zrenjanina, u Srbiji.

Nastavi čitati

Aktuelno