Connect with us

Politika

Plate 574 miliona, putovanja 9,9 miliona KM: Ovo su troškovi institucija BiH od kojih se VRTI U GLAVI

U 2021. godini za plate 22.276 zaposlenih u institucijama BiH isplaćeno je 574.192.481 KM.

Putni troškovi su bili 9,9 miliona KM i veći su za oko 2,9 miliona KM ili čak 41 odsto u odnosu na godinu dana ranije. Više nas je koštalo njihovo putešestvije po inostranstvu nego u BiH.

U izvještaju o obavljenoj finansijskoj reviziji Izvještaja o izvršenju budžeta institucija BiH u 2021. na jednom mjestu su pobrojani svi finansijski podaci, pa i rashodi po kategorijama. Od kojih se prosječnom stanovniku ove zemlje vrti u glavi.

Izdaci za fiksne telefone i faks bili su veći od 1,5 miliona KM, izdaci za mobilne 1,1 milion, internet veze smo platili 972.793 KM, pošta je koštala više od dva miliona maraka, plus brza pošta još 385.941 KM.

Automobili

Upotrena službenih vozila u institucijama BiH protekle godine nas je koštala oko 12,5 miliona maraka, ili čak 12 odsto više nego ranije! Cifra obuhvata gorivo i ulje, popravke i osiguranja.

O kakvom javašluku se radi govori i podatak da su institucije poput Instituta za nestale osobe, Granične policije, Generalnog sekretarijata Savjeta ministara BiH ili VSTS BiH imale više službenih vozila nego što im je dozvoljeno važećim pravilnikom. Neke institucije su imale tzv. specijalizovana vozila bez prethodnog odobrenja Savjeta ministara BiH.

– Još uvijek su prisutne nepravilnosti koje se odnose se na korištenje specijalizovanih vozila u nenamjenske svrhe (dolazak na posao i odlazak s posla). Naime, specijalizovana vozila se daju na raspolaganje i zaposlenima koji se ne mogu dovesti u vezu s obavljanjem operativnih poslova iz nadležnosti institucija – upozorili su revizori.

I u 2021. godini institucije BiH su nastavile s praksom ustupanja svojih vozila drugim institucijama (Direkcija za koordinaciju policijskih tijela BiH – Upravi za indirektno oporezivanje; Direkcija za koordinaciju policijskih tijela BiH – Savjetu ministara BiH, Ministarstvo bezbjednosti – Društvu crvenog križa BiH i Savezu sindikata policijskih tijela u BiH).

Problem je u tome što Pravilnikom Savjeta ministara o uslovima nabave i načinu korištenja službenih vozila u institucijama BiH nije propisana mogućnost ustupanja vozila drugim institucijama.

Iće, piće i pokloni
Istovremeno, u institucijama BiH se za 20 odsto više jelo i pilo o trošku budžeta nego 2021. Prošle godine su troškovi reprezentacije iznosili 1,7 miliona maraka.

Pojedine institucije (ne navodi se koje) su novcem namijenjenim za reprezentaciju kupovale i darove, poklone, iako pravilnik Savjeta ministara kaže da se reprezentacija može koristiti samo za ugostiteljske usluge.

Za zakup imovine i opreme u 2021. godini izdvojeno je ukupno 23.762.034 KM, od čega su najznačajniji izdaci za unajmljivanje prostora ili zgrada (11.444.752 KM), unajmljivanje opreme (501.842 KM), unajmljivanje tornjeva, releja i antenskih stupova (1.755.253 KM), unajmljivanje skladišnog prostora (745.286 KM), unajmljivanje vodova i digitalnih kanala (935.206 KM), unajmljivanje parking prostora (404.398 KM), zakup za smještaj telekomunikacione opreme (329.871 KM)…

Institucije poput IDDEEA, UIO, Direkcija za civilno vazduhoplovstvo i dalje plaćaju zakup, iako imaju obezbijeđen novac za kupovinu objekata za trajni smještaj.

Privremeno, a stalno
Dalje, za ugovore u djelu iz budžeta je isplaćeno čak 5,5 miliona KM i još 1,7 miliona za povremene i privremene poslove. Prema Zakonu o obligacionim odnosima, ugovor o djelu podrazumijeva da se onaj ko ga radi obaveže da će završiti neki posao, kao što je izrada ili popravka neke stvari, izvršenje nekog intelektualnog ili fizičkog rada, dakle za „zaokruženu cjelinu“.

Međutim, zakon je jedno, a stvarnost u institucijama BiH drugo. Utvrđeno je da su ugovori o djelu zaključuju za one poslove koji spadaju u opis redovnih poslova zaposlenih u institucijama BiH. Čak se za pojedince vodi tzv. „šihterica“, što govori da su oni stalno dolazili na posao, a ne samo povremeno.

Takođe, naizmjenično se zapošljava po osnovu ugovora o djelu i povremenih poslova, da bi takvi pojedinci na kraju dobili stalni radni odnos.

Politika

Ministarstvo saobraćaja poslalo SRAMNU PORUKU osobama sa invaliditetom “ZA VAS OVDJE NEMA MJESTA”

 Pored toga što na konkurs Ministarstva saobraćaja i veza Republike Srpske za mjesto višeg stručnog saradnika za radio, televiziju i emitovanje programa ne mogu da se prijave diplomirani novinari u ovom ministarstvu nepoželjne su i osobe sa invaliditetom, otkriva CAPITAL.

Iako u ovom ministarstvu trenutno nije zaposlena nijedna osoba sa invaliditetom, na pomenuti konkurs o kojem je nedavno pisao CAPITAL, prijavila se diplomirana pravnica i novinarka Ana Kotur Erkić, prepoznatljiva po dugogodišnjoj borbi za prava osoba sa invaliditetom.

Ona i sama pripada ovoj manjinskoj kategoriji, ali ponovo je kao i nebrojeno puta do sada na konkursu ostala na drugom mjestu, dok je prvoplasirana Aleksandra Račić koja je na konkursu dobila maksimalnih 50 bodova.

Uprkos još jednom razočarenju na konkursu, Kotur Erkić kaže da je rezultat ne čudi, ali da više ne želi da prećutkuje očigledne stvari.

„Rezultat me ne čudi, ali je strašno da apsolutno niko ne shvata ozbiljnost situacije. Negdje se moglo pretpostaviti kome je mjesto namijenjeno, jer se takve stvari čuju po hodnicima i ja zaista ne želim više da prećutkujem zato što sam vječito druga na konkursima“, kaže ona za CAPITAL.

Ona ističe da u Ministarstvu saobraćaja i veza, koliko joj je poznato, trenutno nema nijedna zaposlena osoba sa invaliditetom.

„Imamo konkurs za posao koji zahtijeva znanje i specifikacije i novinara i pravnika, a ja sam radila i jedno i drugo u različitim fazama života, ali imamo komisiju koja vrlo subjektivno ocjenjuje, jer ne možemo da utičemo na to kako će se ko kome svidjeti, a ja sam vrlo svjesna da ljudi u susretu sa osobama sa invaliditetom imaju određenu dozu zadrške i uzdržanosti, ako ne i predrasuda i nedovoljno znanja i na kraju imamo ponovo ovakve rezultate konkursa“, kaže Kotur Erkić.

Prema njenim riječima, neko ko je urednik ili rukovodilac medija koji mora da poznaje široku postavku stvari nije smio biti isključen iz konkursa poput ovog.

„Iako je posao na ovom radnom mjestu primarno pitanje regulative, rukovodilac ili urednik svojim postupanjem replicira regulativu i kreira kurs da se ona mijenja onoliko koliko je potrebno. Ja sam o tome govorila na samom intervjuu. Sumnju mi budi i 50 bodova, jer ako niste unaprijed dobili postavku stvari ili ako niste ranije radili na tom radnom mjestu, teško možete dobiti 50 bodova“, kaže ona.

Pogotovo se moralo uzeti u obzir, zaključuje ona nakraju, koliko dugo prati medijsku zajednicu, koliko dugo je njen dio i koliko dugo se bavi medijskim pravom.

Nastavi čitati

Politika

SAVO MINIĆ UVEO MAFIJAŠKI MRAK! Obećavao „čiste račune“, a sad krije mutne dilove! Ko se to debelo ugrađuje u tajne poslove vlasti?!

Kada je postao predsjednik Vlade Republike Srpske, Savo Minić je najavljivao maksimalnu transparentnost u radu njegovog kabineta, posebno resornih ministarstava.

Nakon što je ostvario prednost na izborima za predsjednika Republike Srpske, Minić će uskoro otići sa premijerske funkcije, pa smo provjerili da li je ta transparentnost zaista i ostvarena?

Ili je ona dozvoljena samo tamo gdje ne ugrožava brojne čudne i sumnjive dogovore vrha SNSD-a, koji su često sklapani izvan institucija Republike Srpske?

Tri mandata premijera Save Minića za period od samo 13 mjeseci. Na početku svakog, Minić je najavljivao da će rad Vlade biti javan i kako će sve bitne informacije biti dostupne medijima i građanima. Godinu dana nakon što je postao premijer određen pomak jeste napravljen, kaže Siniša Vukelić, urednik portala Kapital, međutim ključne afere i dalje se skrivaju od javnosti.

“Gospodin Minić je najavio transparentniji rad izvršne vlasti i to je učinio pomakom samim tim što je natjerao ministre i članove svog kabineta da češće održavaju konferencije za novinare, on daje intervjue čak i kritički nastrojenim medijima, ali s druge strane ne vidimo suštinske promjene upravo oko tih tajnovitih ugovora koji su sklapani da li sa kineskim partnerima, sa mađarskim oko elektrana, ne vidimo šta je sa preostalim finansijskim dijelom ugovora oko autoputa Banjaluka – Prijedor i brojne druge ugovore koji su sklapani”, kaže Vukelić.

Sumnjivi ugovori i dogovoreni poslovi, često veoma štetni za Republiku Srpsku i dalje ostaju nedostupni. Tako je Rašidu Serdarovu plaćeno preko 240 miliona maraka novca iz budžeta za otkup koncesionog preduzeća Komsar enerdži Republika Srpska.

Novinar Centra za istraživačko novinarstvo Renata Radić – Dragić je međutim otkrila da je sve to urađeno na čudan i tajnovit način i da je veći dio novca uplaćen i prije nego što je potpisan ugovor.

“Tražila sam pojašnjenje od Vlade Republike Srpske na osnovu čega su odluke o isplati donesene i nisam dobila nikakav odgovor. Pokušala sam o tome razgovarati sa Savom Minićem. Iskoristila sam priliku kada je bio jedan predizborni skup SNSD-a u Loparama i gospodin Minić je bio iznenađen da je uopšte došlo do isplate većeg dijela novca prije ugovora. E sad, ako je on odglumio iznenađenje to je problematično, a ako zaista nije znao onda je to samo po sebi opet problematično da premijer ne zna detalje u vezi isplate”, kaže Radić – Dragić.

Oblast gdje je u najvećoj mjeri nastavljeno skrivanje informacija je lobiranje. Na ove namjene, posebno u Sjedinjenim Američkim Državama su potrošene desetine miliona maraka novca građana Republike Srpske.

Kabinet premijera Minića o većini dogovora nije informisao javnost, pa se mnogo toga saznalo tel kada su o svemu počeli da izvještavaju američki mediji.

“Da, imamo ugovor i šta je sporno? Nismo htjeli da to radimo kao Dino Konaković da peremo prozore za 350 hiljada dolara i izmišljamo nešto.. nama treba istina o Republici Srpskoj, ništa nije sporno. Taj ugovor ima oznaku tajnosti”, rekao je nedavno Minić.

Nedostatak transparentnosti je primjetan i kod brojnih zaduženja, što je nastavak prakse prethodnog premijera Radovana Viškovića. Posebna priča su pojedina ministarstva i javna preduzeća koja nisu napravila nikakav pomak ka otvorenosti prema medijima.

Tako je uprkos većoj dostupnosti Save Minića i dalje vidljivo da je ovo Vlada SNSD-a gdje se brojni dokovori sklapaju daleko od ove institucije.

(BN)

Nastavi čitati

Politika

KO ĆE FORMIRATI VLAST U BIH? SDA povukla prvi potez i poslala ljude za pregovarački sto!

Predsjedništvo Stranke demokratske akcije (SDA) održalo je danas sjednicu na kojoj je imenovalo Pregovarački tim koji će voditi razgovore o formiranju vlasti na državnom i federalnom nivou.

Utom procesu će se, kako je istaknuto, voditi izbornim legitimitetom SDA, programskim principima i interesima države Bosne i Hercegovine.

Predsjedništvo SDA je uputilo čestitku stranačkoj strukturi na izbornoj pobjedi, kao i izraze zahvalnosti svim članovima, aktivistima, simpatizerima i biračima na podršci.

Istakli su da je SDA na svim nivoima vlasti povećala izborni rezultat za 25 do 30 posto u odnosu na prethodne Opšte izbore, čime je ostvarila najveću izbornu pobjedu od 2002. godine.

– Ovakav izborni rezultat daje pravo i obavezu Stranci demokratske akcije da, u skladu s povjerenjem koje su joj ukazali građani, preuzme odgovornost i predvodi zakonodavnu i izvršnu vlast na nivou države Bosne i Hercegovine, Federacije BiH i u većini kantona, sa ciljem osiguranja političke stabilnosti, efikasnog funkcionisanja institucija, provođenja neophodnih reformi i unapređenja kvaliteta života građana – poručeno je iz SDA nakon sjednice Predsjedništva stranke, prenosi Klix.

Nastavi čitati

Aktuelno