Connect with us

Društvo

Izraelci hoće i elektrane u Bileci vrijedne 240 miliona KM

BILEĆA – Javni poziv za dodjelu koncesije za izgradnju solarne elektrane i vjetroparka “Planik” u Bileći, projekta vrijednog blizu 240 miliona maraka privukao je veliko interesovanje investitora iz cijelog svijeta.

Sedam kompanija je otkupilo je tendersku dokumentaciju, od kojih su tri iz Kine, po jedna iz Turske i iz Austrije, jedna iz Izraela i jedna iz Bileće koja je u vlasništvu privrednika iz Crne Gore i Izraela.

Zadnje dvije spomenute su dostavile ponude koje će sutra biti bodovane u prostorijama Komisije za koncesije Republike Srpske.

Riječ je o kompaniji “Arlon Investment” i “B&B sunce i vjetar”. Ova druga je i pokrenula inicijativu za raspisivanje javnog poziva.

Iza ovog preduzeća stoji vlasnik fabrike kafe i konditorskih proizvoda “Crnagoracoop” iz Danilovgrada u Crnoj Gori Nedeljko Babić, a sa njim u biznisu je i direktor i osnivač kompanije “Sistem – MNE”, Ljubiša Bošković, a koja se bavi projektima iz obnovljivih izvora energije.

Njima se nedavno kao suvlasnik pridružila kompanija “Big Shopping Centers” iz Tel Aviva, a koja pored Izraela ima svoje tržne centre u Srbiji i Sjedinjenim Američkim Državama.

Pomoćnik ministra za energetiku Milan Baštinac, u izjavi za CAPITAL je rekao kako mu je drago što su konkurentni ozbiljne kompanije od kojih očekuje da ponude najbolje uslove za ovu investiciju po pitanju koncesionih naknada.

“Nakon što Komisija izvrši bodovanje ona će rezultate proslijediti nama, a mi Vladi koja donosi konačnu odluku o koncesionaru”, pojašnjava Baštinac.

Pozivom je određeno da solarna elektrana “Planik” ima instalisanu snagu od 80 megavata i procijenjenu godišnju proizvodnju od 106 gigavat časova struje.

Vrijednost ove investicije je 136.908.100 KM, gdje bi jednokratna koncesiona naknada bila 684.500 KM, dok će koncesionar plaćati i 0,0055 za svaki proizvedeni kilovat električne energije.

Kada je riječ o vjetroparku, on će se prostirati na oko 6.000 kvadrata, imaće instalisanu snagu od 39,6 megavata i godišnju proizvodnju od 93,2 gigavat časa.

Procijenjena vrijednost ovog elektro energetskog postrojenja je 101,5 miliona maraka.

Koncesionar kome bude povjeren ovaj projekat biće dužan da plati 507.635 maraka jednokratne naknade, te, kao i u slučaju solarnog parka, 0,0055 KM po kilovatu struje.

Javni poziv za solarnu i vjetro elektranu “Planik” dokaz je koliko su investitori u svijetu zainteresovani za ulganje u obnovljive izvore energije.

Elektroprivreda Republike Srpske to nije prepoznala, naprotiv ona je kompaniji iz Mađarske “Lugos Renewables” dala većinski udio u preduzeću “Solarna elektrana Trebinje 1” a koje ima koncesiju za istoimeni projekat, pod uslovima koji se kriju od javnosti.

CAPITAL

Društvo

ALARM ZA UZBUNU UPALJEN: Ovo su KLJUČNI FAKTORI koji sve više uništavaju pčele

Ratne zone, mikroplastika i ulična rasvjeta su među novim prijetnjama populaciji pčela, tvrde naučnici.

Stručnjaci za pčele sastavili su popis 12 najvećih prijetnji oprašivačima u sljedećoj deceniji, a objavljen je u izvještaju Univerziteta u Readingu pod nazivom Nove prijetnje i mogućnosti za očuvanje globalnih oprašivača.

Naučnici upozoravaju da sve veći rat i sukobi širomsvijeta štete pčelama. To uključuje i rat u Ukrajini, koji je prisilio zemlje da uzgajaju manje vrsta usjeva, ostavljajući oprašivače bez raznolike hrane tokom cijele sezone, piše Guardian.

Istraživači su otkrili da mikroplastične čestice kontaminiraju košnice širom Evrope, a testiranje 315 pčelinjih zajednica otkrilo je sintetičke materijale poput PET plastike u većini košnica. Utvrđeno je da umjetna svjetlost uličnih svjetiljki smanjuje posjete cvijeća noćnih oprašivača za 62%, a onečišćenje vazduha utiče na njihov opstanak, reprodukciju i rast.

Antibiotici, koji se koriste u poljoprivredi, našli su se u košnicama i medu. Takođe je utvrđeno da utiču na ponašanje oprašivača, uključujući smanjenje njihove potrage za hranom i posjeta cvijeću.

“Kokteli” pesticida takođe igraju značajnu i novu ulogu; iako su neki pesticidi sada regulisani tako da se smiju držati ispod “sigurnih” granica za pčele i druge divlje životinje, istraživanja su otkrila da mogu stupiti u interakciju s drugim hemikalijama i uzrokovati opasne učinke.

Profesor Simon Potts sa Univerziteta Reading, glavni autor izvještaja, rekao je:

– Rano prepoznavanje novih prijetnji i pronalaženje načina za zaštitu oprašivača ključno je za sprečavanje daljih velikih padova. Ovo nije samo pitanje očuvanja. Oprašivači su ključni za naše prehrambene sisteme, otpornost na klimatske promjene i ekonomsku sigurnost. Zaštita oprašivača znači zaštita nas samih – ističe se.

Autori su pozvali na niz mjera za zaštitu pčela, uključujući strože zakone koji ograničavaju onečišćenje antibioticima koje šteti zdravlju pčela, prelazak na električna vozila kako bi se smanjilo onečišćenje vazduha koje utiče na oprašivače, stvaranje staništa bogatih cvijećem unutar solarnih parkova i uzgoj usjeva s poboljšanim peludom i nektarom za bolju prehranu oprašivača.

Koautorica izvještaja, dr. Deepa Senapathi, također sa Univerziteta u Readingu, dodala je:

– Trebaće napor svih da se riješe ove prijetnje. Moramo održavati, upravljati i poboljšavati naša prirodna staništa kako bismo stvorili sigurne prostore za oprašivače. Pojedinačne akcije poput osiguravanja hrane i područja za gniježđenje u vlastitim vrtovima mogu uvelike pomoći. Ali promjene politika i pojedinačne akcije moraju djelovati zajedno kako bi sve, od vrtova i farmi do javnih prostora i širih krajolika, moglo postati staništa pogodna za oprašivače – navodi se, prenosi N1.

Nastavi čitati

Društvo

Rod trešnje potpuno uništen! Cijene rekordne – kilogram i do 20 KM

Ovogodišnji rod trešnje na području Distrikta Brčko, zbog izuzetno loših vremenskih prilika tokom perioda cvjetanja i neadekvatnog oprašivanja, u potpunosti je uništen – kazao je Fadil Čandić, inžinjer poljoprivrede i uzgajivač trešanja iz brčanskog sela Šatorovići.

Po njegovim riječima, osim neblagovremenog oprašivanja cvata dodatni problem proizvođačima trešanja izazivaju smrdibube koje uništavaju preostali plod koji se formirao te sušenje listova stabla zbog bakterija koje napadaju list.
– Imali smo izuzetno kišovit period u vrijeme cvatnje i cvijet trešnje nije mogao da se sam oplodi jer su potrebne pčele, a one zbog kiše nisu mogle uraditi svoj posao – pojasnio je Čandić i dodao da su hladno vrijeme i mrazevi dodatno uticali na loš rod trešnje.

Trenutno imaju problem i sa bolestima lista koju izaziva gljivica “blumerija japi” koja napada list te postaje pjegav, dobija bakrenu boju i koji će na kraju i opast.
On smatra da ove godine na tržištu vlada previsoka cijena trešanja jer je ponuda izuzetno mala, a, kako dodaje, rijetki su građani koji mogu izdvojiti i do 20 KM za jedan kilogram a i nisu najboljeg kvaliteta.

Na 400 stabala trešnje koliko ima u svom voćnjaku, Fadil Čandić je tvrdi ubrao ne više od pet kilograma ukupno, a očekivao je najmanje do 40 kg po jednom stablu.

Čandić kaže da je podsticajna politika u Distriktu od 600 KM za jedan hektar, kada je riječ o proizvođačima trešanja, izuzetno mala i da se to mora promijeniti kako bi se u budućnosti ovo voće sačuvalo.

Fena

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Sunčani periodi uz mogućnost pljuskova i grmljavine

U Bosni i Hercegovini preovladavaće promjenljivo oblačno vrijeme sa sunčanim intervalima. Tokom dana dolazi do postepenog povećanja oblačnosti, uz nestabilne vremenske prilike. U drugom dijelu dana lokalno su mogući pljuskovi i grmljavina širom zemlje, a jači pljuskovi očekuju se na području Bosne.

Vjetar je slab do umjerene jačine, uglavnom zapadnog i jugozapadnog smjera. Jutarnje temperature vazduha kreću se većinom između 5 i 10 stepeni, na jugu do 14, dok se najviše dnevne temperature očekuju između 20 i 26 stepeni Celzijusa.

Nastavi čitati

Aktuelno