Pola godine od kada je Srđan Amidžić, ministar finansija i trezora BiH, javno kritikovao činjenicu da na računima u BiH leži neraspodijeljeno oko 800 miliona maraka prikupljenih po raznim osnovama, a dok se istovremeno država zadužuje za milione kako bi realizovala projekte, nije se desilo ama baš ništa.

Potvrda toga stigla je upravo od Amidžića, koji je kazao da pomenuti milioni i dalje miruju na računima, te da će to pitanje sada pokušati riješiti u paketu sa pitanjem budžeta institucija BiH za 2024. godinu, a koga, podsjećamo, takođe još nema, pa je država na privremenom finansiranju.

“To su pitanja koja pokušavamo da spakujemo u jedan politički paket i da u paketu rješavamo i pitanje budžeta i ovih sredstava”, rekao je Amidžić, uz konstataciju da je prijedlog zakona o budžetu institucija BiH za 2024. godinu i ekonomski i politički dokument za koji treba da se obezbijedi saglasnost.

Ali, riječ saglasnost u obje ove situacije čini se teško dostižnom, a sagovornici “Nezavisnih novina” ističu da je ovdje samo riječ o populizmu onih koji donose odluke, i čistom politikanstvu po leđima građana, koji su u stvari i zaslužni zašto su sporni milioni uopšte i prikupljeni.

Pomenutih 800 miliona KM, podsjećamo, jesu sredstva prikupljena od akciza na putarine, izgradnju i sanaciju puteva i auto-puteva, sredstva “Elektroprenosa”, te novac dobijen od Regulatorne agencije za komunikacije (RAK) BiH, a gotovo trećina iznosa, oko 262 miliona KM, odnosi se na akcize i izgradnju putne infrastrukture.

Na sve ovo, Amidžić je izrazio žaljenje što ova sredstva putem budžeta nisu stavljena u funkciju, jer, dodao je, bez razloga stoje na računima.

“Ministar Srđan Amidžić bi prvo trebalo da pošalje dokument budžeta BiH za 2024. godinu, a ne da troši vrijeme na populističke izjave”, smatra Mia Karamehić Abazović, predsjedavajuća Komisije za finansije i budžet PD PS BiH.

“Kada bi svi ispunjavali svoje obaveze i koristili naše finansije onako kako treba, ne bismo dolazili u situaciju da pričamo o ovakvim temama”, dodala je ona.

Njena zamjenica i poslanica Kluba PDP-SDS-Za pravdu i red u PD PS BiH Mira Pekić ponovila je stav od prije nekoliko mjeseci kada smo razgovarali o ovoj temi, a on glasi da su glavni krivci što su sredstva na računima isključivo političari.

“Jedino o čemu mogu da se dogovore, a ovdje mislim na vlast, jer oni odlučuju, jesu imenovanja i raspodjela funkcija. Republika Srpska, FBiH i Brčko čekaju taj novac. Jednostavno, kada neko posmatra sa strane, izgleda mu da mi imamo dovoljno sredstava i da nam nije potreban novac, a u stvari nije tako. Ponavljam, sve ovo što čeka na raspodjelu jeste isključivo rezultat nesporazuma koji postoji u vladajućoj koaliciji, i ako ovako nastave, bojim se da će Srpska biti zakinuta za veći iznos”, kazala je Pekićeva za “Nezavisne novine”.

Nadovezujući se na sve rečeno, stručnjaci poručuju da je ovo dokaz koliko su politički odnosi u BiH pogubni.

Damir Bećirović, ekonomista, kaže da je novac najskuplji kada “leži”.

“Ako pogledamo čisto ekonomski, vremensku vrijednost novca, onda možemo reći da novac svaki dan, ako se ne dira, gubi svoju vrijednost, pogotovo u bh. uslovima, u kojima je ekonomski i infrastrukturni razvoj izuzetno loš, a tu ne mislim samo na saobraćajnu infrastrukturu, već privredu generalno”, pojašnjava Bećirović.

Pored rečenog, Bećirović nije uvjeren ni u to da kad bi se novac konačno raspodijelio entitetima i Brčko distriktu, da bi on bio iskorišten onako kako bi trebalo.

“Vlast kod nas funkcioniše na principu zadovoljavanja određenih skupina, interesa određenih poduzetnika koji su vezani za vlast, pa mislim da bi od toga na kraju samo vlast i imala korist. Ali, hajde da gledamo na način da oni zaista imaju dobre namjere. Ako je zaista tako, onda je odluka da se sredstva ne raspoređuju, najblaže rečeno katastrofalna, jer bar u ovakvim stvarima ne treba gledati politiku”, naglašava on.

Priča koja se plasira javnosti, odnosno građanima u BiH da se ne može postići dogovor o raspodjeli sredstava, ne pije vodu ni za ekonomistu Milenka Stanića.

“Kada se treba dijeliti novac koji će u budućnosti koristiti građanima, jer se prave putevi ili slično, nema dogovora, a kad treba zadovoljiti lične i porodične interese, onda sve ide lako. Oni se pozivaju na koeficijente koje treba zadovoljiti da se novac prebaci, ali nemojmo se zanositi time, ovdje se radi o očiglednoj neodgovornosti, jer su novac prikupili od građana i privrede putem poreza, a sad neće da ga vrate za protuuslugu i korist”, zaključio je Stanić za “Nezavisne novine”.

Prijedlog zakona o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija, u javnosti poznatiji kao zakon o “stranim agentima” povučen je iz skupštinske procedure na zahtjev ministra pravde Republike Srpske Miloša Bukejlovića.

Navedeno zakonsko rješenje, koje je prethodnih mjeseci predstavljalo povod za žestoke polemike između vlasti, opozicije i nevladinog sektora u Srpskoj, sa prekjučerašnjeg dnevnog reda Narodne skupštine Republike Srpske povučeno je bez ikakvog obrazloženja.

Nakon povlačenja predloženog zakona, javnosti se preko društvenih mreža obratio predsjednik Srpske, Milorad Dodik, navodeći da je dogovoreno sa Vladom Republike Srpske i poslanicima vladajuće koalicije da se zakon povuče kako bi, prema njegovim riječima, bio “dodatno usaglašen sa zakonima koje imaju i primjenjuju pojedine evropske zemlje”, te, kako je naveo, “bio usklađen s evropskom pravnom praksom”.

– Prijedlog je povučen na dodatno usaglašavanje i u dogledno vrijeme će biti vraćen u ponovnu proceduru – objavio je Dodik na društvenim mrežama.

Inače, zanimljivo je da je lider SNSD i aktuelni predsjednik Srpske usvajanje pomenutog zakona najavljivao još od 2022. godine, navodeći da skoro identičan zakon već postoji u SAD. Nakon toga je Narodna skupština Republike Srpske 28. septembra prošle godine usvojila nacrt ovog zakona, poslije čega je došlo do brojnih osuda tog zakona od nevladinog sektora, predstavnika međunarodne zajednice, kao i opozicionara u Srpskoj.

Štazi i KGB
Zakonom se, inače, predviđala posebna prismotra i mogućnost zabrane rada za NVO koje se finansiraju iz inostranstva, zabrana njihovih političkih aktivnosti, te isticala potreba za dodatnom registracijom i slanjem finansijskih izvještaja tih organizacija. Kao “agenti stranog uticaja” definisane su neprofitne organizacije koje pomažu strani subjekti, a koje se bave političkim djelovanjem ili političkim aktivnostima, uticajem na javno mnjenje, kao i one koje “narušavaju integritet i Ustav Republike Srpske”.

Zbog čega je aktuelna vlast u Srpskoj naprasno odustala od usvajanja navedenog zakona pitali smo za mišljenje predstavnike opozicije, kao i čelnike pojedinih NVO koje godinama djeluju na području Republike Srpske.

Poslanik Liste Za pravdu i red u Narodnoj skupštini RS, Đorđe Vučinić, za Srpskainfo kaže da sam postupak ministra pravde Miloša Bukejlovića, koji je bez obrazloženja povukao zakon na kojem se mjesecima gradila kampanja vladajuće koalicije, dovoljno govori o čitavom prijedlogu tog zakona.

– Vjerujem da ni sam ministar nema pojma zašto je predložen taj zakon, kao ni zašto je obustavljen – kaže Vučinić za naš portal.

Smatra da na ovakvu odluku veliki uticaj ima međunarodna zajednica jer je, kako tvrdi, očigledno pređena “crvena linija” koja to nije smjela da bude.

– Ono što smo vidjeli od Dodika koji najavljuje neke dopune tog zakona i da navodno nije bio dovoljno dobar, plašim se da ima uzročno-posljedičnu vezu s našim prijedlogom kada smo na satiričan način ukazali na devijantnost tog rješenja, odnosno kada smo mi iz Liste Za pravdu i red predložili naš zakon o stranim agentima, gdje smo dodali da taj krug ne treba da obuhvati samo NVO, već i fizička lica, lokalnu samoupravu, Vladu Republike Srpske, javne službe i preduzeća – kaže Vučinić.

Tim prijedlogom, kako dodaje, predviđeno je formiranje jedne agencije koja bi vodila računa o stranim agentima i koja bi funkcionisala kao “Štazi” iz nekadašnje Istočne Njemačke ili sovjetski KGB.

– Tako da se plašim da će Dodik otići u tom pravcu. Šalu na stranu, mislim da je sve ovo dio plana i zavrtanja ušiju od strane stranaca, zbog čega vlast nije smjela da ide dalje s tim prijedlogom – ističe Vučinić za naš portal.

Vladari iz sjenke
Izvršni direktor Helsinškog odbora za ljudska prava u Republici Srpskoj, Branko Todorović, takođe smatra da je “neko vrlo moćan” uticao na vlast u Republici Srpskoj da prolongira donošenje navedenog zakona.

– Svima je jasno da je vrh vlasti u Republici Srpskoj ucijenjen i da im je neko rekao: “Ako vi donesete ovo, onda ćemo mi uraditi ono”. Pokazalo se da vlast u Srpskoj nema svoju autonomiju ni ozbiljnost i da postoji neprimjerena improvizacija u institucijama Republike Srpske – kaže Todorović za Srpskainfo.

Podsjeća da je vlast, praktično sve do juče, više nego ostrašćeno i beskompromisno poručivala da tim zakonom žele da uvedu red u djelovanje nevladinog sektora, a sada je, prema njegovim riječima, pogazila sve što je pričala posljednjih godinu dana.

– Time se pokazalo da neko iz sjenke upravlja mnogim procesima u Republici Srpskoj i da neko nad njima ima moć. To je još gore saznanje za obične građane nego što je postojanje autokratske vlasti – ističe Todorović.

Između ostalog, on ocjenjuje da sve ljude u Republici Srpskoj “treba da brine nepredvidivo i nelogično ponašanje vlasti u procesu donošenja različitih odluka”.

– Prvo, bilo je nelogično i nenormalno da vlast uopšte donosi takav zakon jer nikad u zadnjih 20 ili 30 godina nije se desio slučaj da je bilo koja NVO, posebno one koje se finansiraju međunarodnim novcem i koje moraju ispunjavati visoke standarde transparentnosti i funkcionisanja, ogriješile o bilo koji zakon Republike Srpske i BiH. Samim tim, bilo je nevjerovatno da je nekome u vlasti palo na pamet da donosi takav zakon – kaže Todorović.

Takođe, kako dodaje, bilo je nelogično i nerazumno da se takav zakon predlaže i donosi jer, kako tvrdi, nanosi ogromnu štetu Republici Srpskoj, legitimišući je kao entitet autokratije, samovlašća, odusustva demokratije i kršenja ljudskih i građanskih prava.

– Kad je već došlo do toga da je takav zakon predložen, da je prošao javnu raspravu i ušao u Narodnu skupštinu, onda se pokazala neprimjerena neozbiljnost poslanika vladajuće koalicije, neozbiljnost same Narodne skupštine, kao i Vlade Republike Srpske. Treba da se stide toga da već godinu dana troše ogromnu energiju, resurse i vrijeme, te da se pokreće čitava medijska mašinerija da bi takav zakon bio donijet, a onda se pokazalo kako funkcionišu institucije Republike Srpske – zaključuje Todorović.

Centralna izborna komisija BiH poništila je postupak nabavke, štampanja i pakovanja glasačkih listića za lokalne izbore jer nije zaprimljena nijedna ponuda, a ukoliko se procijenjena vrijednost ove nabavke značajno ne poveća, pitanje je da li će se iko prijaviti i na drugi tender koji treba da bude raspisan.

Procijenjena vrijednost ove nabavke koja je poništena je oko 1,5 miliona KM sa PDV-om, što je tek malo manje nego koliko je plaćeno za izbore 2022. godine, s tim da na lokalnim izborima ima manje izbornog materijala. U ovom trenutku još nije poznato da li će drugi tender koji će biti raspisan biti procijenjen na veći iznos.

“Za te pare to se ne može uraditi, a to je tender i pokazao. Neće niko da to radi za taj novac. Papir je drastično poskupio i nekada su se štamparije otimale za taj posao, a danas ga izbjegavaju”, ispričao je izvor “Nezavisnih”.

Isti izvor navodi da taj posao ozbiljne štamparije neće uzeti u ovom trenutku, prvo jer je malo plaćen i ne isplati se, a drugo jer u tom periodu svi imaju posla jer je predizborno doba kad se rade i predizborni materijali.

“Taj posao podrazumijeva da se samo to radi i štampaju listići, i to po cijenama koje oni misle, a to neće niko. Siguran sam da ni na sljedećem tenderu se neće prijaviti niko ako ostanu iste cijene”, ispričao je isti izvor.

Kada je riječ o količini glasačkih listića, procjena iz tenderske dokumentacije govori da se radi o 77 tona papira, koliko je nabavljeno 2020. godine, što je dovoljno za štampanje 6.800.000 listića. Svaki glasač na glasačkom mjestu za lokalne izbore dobija po dva glasačka listića.

“Svi dobavljači će biti obavezni da daju ponudu cijene za 30-gramski papir. Obaveza dobavljača je da u svojim ponudama navedu detaljne podatke o proizvodnji papira, kao i sve detalje o načinu, uslovima i vremenu isporuke papira za potrebe štampanja glasačkih listića”, pisalo je u tenderskoj dokumentaciji koja je poništena.

Ono što je zanimljivo jeste da su tendersku dokumentaciju za štampanje i pakovanje glasačkih listića preuzela čak 24 ponuđača, međutim na kraju nijedan od njih nije predao ponudu. Nezvanično saznajemo da je rijetko ko u ovom trenutku u mogućnosti da posao štampanja i pakovanja preuzme sam, a osim toga prepreka su i teški uslovi koji su postavljeni, kao to da je neophodno cijeli proces pokriti video-nadzorom koji mora biti online 24 sata.

Podsjećanja radi, na lokalnim izborima 2020. godine posao štampanja i pakovanja glasačkih listića dodijeljen je kompaniji “Unioninvestplastika” iz Sarajeva, koja je taj posao odradila za oko 800.000 KM. Za te izbore, za štampanje glasačkih listića bila je zainteresovana i kompanija “Atlantik bb” iz Banjaluke, koja je zajedno sa saradnicima izašla sa ponudom od malo preko milion KM, što je za Centralnu izbornu komisiju BiH bilo skupo.

Kasnije, 2022. godine na opštim izborima posao štampanja glasačkih listića dobila je takođe kompanija “Unioninvestplastika” iz Vogošće, a vrijednost tog ugovora iznosila je 1,63 miliona KM.

Ranije, za posao štampanja i pakovanja glasačkih listića firme iz Bosne i Hercegovine su se “otimale”, što govori i činjenica da do sada ta nabavka nije poništavana.