Connect with us

Zdravlje

Zašto nismo imali gripu prošle sezone i šta nas očekuje ove zime?

Bliži se sezona gripe, pa je opravdana zabrinutost stručnjaka od toga da će ove godine, kada skoro da i nema epidemioloških mjera, broj zaraženih biti veći nego prethodnih godina.

Od pojave korona virusa 2020., broj zaraženih virusom gripe je jako mali, a epidemiolozi takve brojke iz prethodne dvije godine pripisuju strogim epidemiološkim mjerama koje su bile na snazi.

Ove godine, epidemiološke mjere u većini zemalja, pa tako i kod nas, skoro da i ne postoje (ili ih se malo ko pridržava), pa epidemiolozi s pravom brinu o nadolazećoj zimi.

U Institutu za javno zdravstvo RS (IZJ RS) kažu da je teško predvidjeti kako će se odvijati predstojeća sezona gripe.

“Kada govorimo o novoj sezoni gripe, godinama unazad podaci iz Australije u vezi kretanja gripe pomažu u predviđanju onoga što čeka sjevernu hemisferu na jesen. Sezona gripe u južnoj hemisferi, tačnije u Australiji koja obično traje od maja do septembra, već je premašila svoj petogodišnji prosjek. Od 19. juna 2022. oko 85 odsto slučajeva gripe u Australiji bilo je uzrokovano gripom A (H3N2), za koju se zna da uzrokuje teže epidemije”, rekli su za Mondo u IZJ RS i naglasili da je prema podacima iz ove zemlje posebno povećano obolijevanje kod djece mlađe od pet godina.

Navode da pri tumačenju podataka iz Australije treba uzeti u obzir i njihovo strogo zaključavanje koje je bilo gotovo jedinstveno u svijetu, što je populaciju svakako snažno izolovalo od kontakta i sa drugim virusima, pa je memorijski imunitet kod te populacije jako oslabio.

Kako navode u Institutu za javno zdravstvo, i SAD je tokom vrhunca pandemije COVID-19 doživjela nagli pad stope gripe zbog mjera nošenja maski i fizičke distance.

“Manjak izloženosti virusima gripe tokom posljednje dvije sezone gripe mogao bi biti problematičan. Budući da su posljednjih nekoliko sezona gripe bile tako blage, moglo bi doći do smanjenja kolektivnog imuniteta na gripu, što bi pogodovalo pogoršanju sezone gripe, ali teško je reći kako će se to tačno odvijati”, naglasili su u Institutu.

Kao prednost vide današnje ponašanje nakon dvije i po godine pandemije, kada ljudi rjeđe bolesni odlaze na posao, u školu ili na razna druženja, što će, kako tvrde, ići u korist manjeg širenja respiratornih virusa, pa samim tim i gripe.

Sezona gripe počinje u oktobru, a vrhunac dostiže u periodu od decembra do februara.

Zdravlje

ALARM U SRPSKOJ! Zašto nema vakcina PROTIV TETANUSA?

Cijeli vikend jedan građanin Republike Srpske nije mogao primiti vakcinu protiv tetanusa nakon što se povrijedio ekserom, jer je ova vakcina trenutno nedostupna u zdravstvenim ustanovama u Srpskoj, saznaje portal Tragmedia.

Z.D., koji se povrijedio 19. oktobra, prvo se javio u Službu hitne pomoći u Banjaluci, zatim u dežurnu ambulantu i na kraju u Univerzitetski klinički centar Republike Srpske, ali nigdje nije dobio vakcinu.

– Tokom vikenda sam se ubo ekserom i odmah otišao u Hitnu pomoć. Upute me u dežurnu ambulantu u Platonovoj ulici, ali ni tamo nije bilo vakcine. Vratili su me nazad u Hitnu, a oni me poslali na UKC. Rekli su mi da se sam snađem ili pitam “ministra Šeranića” zašto vakcine nema – ispričao sagovornik pomenutog portala.

Portal Tragmedia kontaktirao je Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske, koje je uputilo na Institut za javno zdravstvo Republike Srpske. Iz Instituta potvrđuju da je vakcina trenutno nedostupna jer se nalazi na analizi u Agenciji za lijekove i medicinska sredstva BiH. Kako navode, očekuju da će uskoro biti dostupna.

– Zdravstvene ustanove, u skladu sa potrošnjom, raspolažu različitim količinama vakcine. Potrebu za vakcinisanjem protiv tetanusa određuje zdravstveni radnik na osnovu prethodnog vakcinalnog statusa i tipa rane. Ako vakcine nema, može se dati dT vakcina (difterija i tetanus za odrasle), u skladu sa pravilima Instrukcije za sprovođenje imunizacije i hemioprofilakse – rekli su iz Instituta.

Inače, tetanus je ozbiljna bakterijska bolest koja utiče na nervni sistem i dovodi do bolnih kontrakcija mišića, naročito u vilici i vratu, te može ugrožavati život. Povrede ekserom, komadom metala ili bilo kojom prljavom, oštrom površinom nose rizik od infekcije bakterijom Clostridium tetani. Bez vakcinacije, ova bakterija može izazvati tetanus sa visokim rizikom od smrti.

Nastavi čitati

Zdravlje

SVAKI DAN PIJETE KAFU NA PRAZAN ŽELUDAC: Evo šta vam se može desiti

Ispijanje kafe na prazan želudac zabrinjava ljekare jer može biti štetno za želudac i celokupno zdravlje.

Kafa je jedno od najpopularnijih pića na svijetu.

Prema podacima Međunarodne organizacije za kafu, svakodnevno je konzumira oko 2,25 milijardi ljudi.

Nakon 50. godine života, rizik od probavnih problema povećava se za oko 15% svakih deset godina zbog oslabljene želudačne sluznice i sporijeg metabolizma (Journal of Gastroenterology, 2021), piše Healthilne.

Zašto ispijanje kafe na prazan želudac šteti?

Kafa sadrži kofein, klorogenske kiseline i druge spojeve koji podstiču lučenje želudačne kiseline i djeluju na sluznicu želuca.

Kada se pije na prazan želudac, on je nezaštićen hranom, pa agresivne materije direktno djeluju na sluznicu. Uzrokuje iritaciju, upalu, pa čak i eroziju tkiva.

Glavni rizici ispijanja kafe na prazan želudac

Gorušica i refluks (GERB)

Kafa opušta donji jednjakov sfinkter, omogućujući kiselini da se vraća u jednjak i izaziva peckanje (Gastroenterology, 2021).

Više od 200 ml kafe na prazan želudac povećava rizik od gorušice za 25%.

Simptomi su peckanje u prsima, kiseli ukus u ustima, bol u grlu.

Gastritis i oštećenje sluznice

Hlorogenske kiseline i kofein iritiraju sluznicu želuca, uzrokujući upalu i mikropukotine u 15% slučajeva (Journal of Clinical Gastroenterology, 2020).

Svakodnevno pijenje više od 200 ml kafe na prazan želudac povećava rizik od gastritisa za 15%.

Simptomi su bol u želucu, mučnina, nadutost.

Čir na želucu

Povećana kiselost i iritacija sluznice povećavaju rizik od erozije i čira za 10% (The Lancet Gastroenterology, 2021). Dugotrajna konzumacija kafe na prazan želudac (duže od 3 mjeseca) povećava rizik od čira za 10%.

Simptomi su jaki bol u želucu, krv u stolici, gubitak apetita, prenosi Alo.rs.

Nastavi čitati

Zdravlje

Naučnici napravili bubreg za SVE KRVNE GRUPE

Nakon decenija rada, istraživači su bliže nego ikad ključnom proboju u transplantaciji bubrega – mogućnosti presađivanja organa donora s različitim krvnim grupama, što bi moglo značajno skratiti vrijeme čekanja i spasiti živote.

Tim naučnika iz Kanade i Kine uspio je stvoriti “univerzalni” bubreg koji, u teoriji, može prihvatiti svaki pacijent, piše SajensAlert.

Njihov testni organ preživio je i funkcionisao nekoliko dana u tijelu primaoca moždanom smrću, čija je porodica pristala na istraživanje.

“Ovo je prvi put da smo vidjeli kako se ovo odvija u ljudskom tijelu”, rekao je biohemičar Stephen Withers sa Sveučilišta British Columbia u Kanadi.

“To nam daje neprocjenjiv uvid u to kako poboljšati dugoročne ishode.”

Iako je danas moguće transplantirati bubrege različitih krvnih grupa “treniranjem” tijela primalaca da ne odbaci organ, postojeći proces daleko je od savršenog i nije praktičan.

Dugotrajan je, skup i rizičan, a zahtijeva i žive donore kako bi se primalac na vrijeme pripremio.

Kako funkcioniše “univerzalni” bubreg?

U ovom istraživanju, naučnici su učinkovito pretvorili bubreg krvne grupe A u bubreg krvne grupe O. To su postigli korištenjem posebnih enzima koji uklanjaju molekule šećera (antigene), markere krvne grupe A.

Istraživači upoređuju enzime sa škarama na molekularnom nivou: odsijecanjem dijela lanaca antigena krvne grupe A, oni se mogu pretvoriti u status bez antigena koji karakteriše krvnu grupu O.

“To je kao da uklonite crvenu boju s automobila i otkrijete neutralni temeljni premaz”, objašnjava Vičers. “Kada je to učinjeno, imunološki sistem više ne vidi organ kao strano tijelo.”

Izazovi i budućnost

Pred naučnicima je još mnogo izazova prije nego što se mogu razmotriti ispitivanja na živim ljudima. Transplantirani bubreg počeo je ponovno pokazivati znakove krvne grupe A do trećeg dana, što je izazvalo imunološki odgovor.

Ipak, reakcija je bila manje ozbiljna od očekivane, a bilo je i naznaka da tijelo pokušava tolerisati bubreg.

“Ovako izgleda kada se godine temeljne nauke konačno povežu s brigom o pacijentima”, zaključuje Vičers. “Vidjeti kako se naša otkrića približavaju stvarnom uticaju ono je što nas tjera naprijed.”

Nastavi čitati

Aktuelno