BiH
Protiv odluke Ustavnog suda BiH do sada 323 intelektualca
Peticiju kojom je izraženo nezdovoljstvo radom Ustavnog suda BiH, posebno njegovom odlukom od 19. juna kojom je brisan član 39 iz Pravila rada za četiri dana potpisala su 323 člana akademske zajednice Republike Srpske.
U Peticiji se naglašava da izmjene Pravila, koje su donesene na sjednici Ustavnog suda BiH bez prisustva ijednog sudije iz Republike Srpske, predstavljaju kršenje Ustava BiH i Pravila tog suda, logike pariteta i konstitutivnosti naroda u svim institucijama na nivou BiH, kao osnove za funkcionisanje složene države kakva je BiH.
“Ovakva odluka čin je pravnog nasilja nezabilježen u modernim evropskim državama. Time se stvara pravna nesigurnost i ugrožava vladavina prava. Kada se tako postupa, kao što je to učinio Ustavni sud BiH svojom odlukom od 19. juna, akademska zajednica ne može se oteti utisku da takve odluke Ustavnog suda BiH idu za tim da se razvlasti Republika Srpska, poništi dejtonski Ustav i u konačnom izvrši centralizacija BiH”, naglasili su predstavnici akademske zajednice, prenosi Srna.
Oni su upozorili da je ovaj potez sudija Ustavnog suda BiH jasno smišljena strategija kojom se, u konačnom, želi ukinuti Republika Srpska, čemu se, naglasili su, odlučno protive kao pripadnici akademske zajednice.
“U tom kontekstu, akademska zajednica podržava legitimno izabrane predstavnike Republike Srpske u njihovom nastojanju da očuvaju ustavnopravni poredak”, poručili su članovi akademske zajednice Srpske.
Peticiju su do sada potpisima podržila ovi članovi akademske zajednice:
1. doc. dr Željko Budimir
2. prof. dr Radoslav Gajanin
3. prof. dr Milan Kulić
4. doc. dr Nina Sajić
5. prof. dr Marijana Kapović Solomun
6. prof. dr Vlade Simović
7. prof. dr Aleksandar Ostojić
8. prof. dr Dalibor Kesić
9. prof. dr Strain Posavljak
10. prof. dr Milica Balaban
11. prof. dr Vlado Đajić
12. prof. dr Milenko Krajišnik
13. Predrag Govedarica, ma
14. mr Đorđe Markez
15. doc. dr Aleksandar Vranješ
16. prof. dr Rajko Gnjato
17. prof. dr Nenad Kecmanović
18. prof. dr Srđan Lalić
19. prof. dr Zlatko Pavlović
20. doc. dr Milimir Govedarica
21. prof. dr Vojo Kovačević
22. prof. dr Vesna Krstović-Spremo
23. doc. dr Boban Miletić
24. Marko Škipina
25. Zoran Novaković
26. prof. dr Vera Ćevriz Nišić
27. Duško Kostić, ma
28. prof. dr Cviko Jekić
29. prof. dr Mirko Toljić
30. Miljan Sikimić, ma
31. doc. dr Mladen Papaz
32. prof. dr Milenko Pikula
33. prof. dr Dalibor Petrović
34. prof. dr Darko Đogo
35. doc. dr Dragan Plakalović
36. doc. dr Ranka Perućica
37. prof. dr Rade Simović
38. Filip Matić, ma
39. doc. dr Helena Marić Kujundžić
40. prof. dr Zdravko Božičković
41. prof. dr Branislav Drašković
42. doc. dr Sanja Golijanin
43. prof. dr Radoslav Grujić
44. prof. dr Dimitrije Ćeranić
45. Sonja Kaurin, ma
46. Ivan Jojić
47. doc. dr Jelena Lečić
48. doc. dr Maja Laković
49. prof. dr Ratko Đuričić,
50. prof. dr Srđan Perišić,
51. prof. dr Marko Gutalj,
52. doc. dr Igor Đurić
53. Svetlana Panić, ma
54. prof. dr Dejan Antić
55. mr Milan Zelenović
56. Milan Jotanović, ma
57. prof. dr Boro Bronza
58. prof. dr Slavojka Bešić Bronza
59. prof mr Sandra Ivanović
60. prof. dr Milomir Šoja
61. prof. dr Manja Đurić
62. prof. dr Goran Radivojac
63. prof. ma Drago Vejnović
64. prof . dr Vesna Gajanin
65. prof. dr Gordana Rokvić
66. Jelena Brkić, ma
67. prof. dr Jelena Poljašević
68. doc. dr Borut Bosančić
69. prof. dr Miodrag Regodić
70. prof. dr Siniša Vidaković
71. prof. dr Zoran Vasiljević
72. prof. dr Dragana Purković Macan
73. mr Nebojša Savić
74. doc. dr Dijana Simonović
75. Petar Babić, ma
76. prof. dr Mladen Todić
77. prof. dr Snježana Popović Pejčić
78. Nemanja Jalić, ma
79. dr Slobodan Gnjato
80. prof. dr Saša Zeljković
81. prof. dr Ranko Škrbić
82. prof. dr Dragana Vilić
83. prof. mr Zoran Banović
84. prof. mr Arsen Čarkić
85. prof. dr Draga Mastilović
86. prof. dr Saša Petković
87. prof. dr Mihajlo Stojčić
88. prof. dr Nenad Ponorac
89. doc. dr Ana Golić Jelić
90. doc. dr Marina Antić
91. prof. dr Malina Čvoro
92. prof. dr Bojana Vasiljević Poljašević
93. prof. dr Siniša Kurteš
94. prof. dr Slava Sukara
95. prof. mr Maja Dodig
96. prof. dr Gordana Đurić
97. mr Dejan Vasić
98. doc. dr Mirela Kajkut Zeljković
99. doc. dr Tijana Vujičić
100. doc. dr Sanja Tucikešić
101. prof. dr Ilija Komljenović
102. prof. dr Stevan Trbojević
103. doc. dr Dalibor Tomaš
104. prof. dr Vinko Babić
105. prof. dr Dragan Gligorić
106. doc. dr Nemanja Savić
107. prof. dr Željko Ivanović
108. prof. dr Vladan Mirjanić
109. Marko Romić, ma
110. Robert Švraka, ma
111. doc. dr Miloš LJubojević
112. prof. dr Mihajlo Marković
113. prof. dr Vesna Aleksić
114. prof. dr Igor Milinković
115. prof. dr Sanda Dodik
116. Dragana Gajić, ma
117. akademik prof. dr Dragoljub Mirjanić
118. doc. dr Aleksandar Pajkanović
119. prof. dr Željko Mitrović
120. prof. dr Zoran Lukić
121. prof. dr Lana Nežić
122. prof. dr Žana Topalović
123. mr Petar Praštalo
124. prof. dr Dragan Macanović
125. prof. dr Igor Zekanović
126. prof. dr Matej Savić
127. prof. dr Goran Latinović
128. doc. dr Draško Gajić
129. prof. dr Milenko Vojvodić
130. doc. dr Nikola Ožegović
131. Milica Jaguzović, ma
132. prof. dr Velibor Lalić
133. doc. dr Nataša Lukić
134. Dario Marjanović
135. prof. dr Radana Lukajić
136. prof. dr Nataša Vilić
137. Sandra Lukić, ma
138. doc. dr Radovan Subić
139. Dušanka Slijepčević, ma
140. prof. dr Đorđe Vuković
141. doc. dr Vanja Daničić
142. Ilija Čigoja, ma
143. prof. dr Željka Marjanović Balabn
144. prof. dr Predrag Ćeranić
145. prof. dr Tatjana Duronjić
146. prof. dr Borivoje Milošević
147. Rajko Roljić, ma
148. prof. dr LJiljana Došenović
149. Dejana Savić, ma
150. Mirjana Predić, ma
151. prof. dr Svetozar Bogojević
152. akademik prof. dr Zoran Govedar
153. prof. dr Vladimir Jovanović
154. doc. dr LJilja Šikman
155. prof. dr Darko Paspalj
156. prof. dr Svjetlana Lolić
157. mr Sanja Pržulj
158. prof. dr Dijana Jelić
159. prof. dr Dimitrije Čvokić
160. Milica Mijatović, ma
161. mr Milan Vukić
162. prof. dr Sanja Milić
163. doc. dr Dragan Vujadinović
164. doc. dr Goran Knežević
165. mr Bojan Krunić
166. prof. dr Novo Plakalović
167. prof. dr Dragan Tošković
168. prof. dr Vesna Milić
169. prof. dr Goran Marković
170. dr Milenko Smiljanić
171. prof. dr Milija Krajišnik
172. prof. dr Jasna Bogdanović Čurić
173. doc. dr Dejana Radovanović Šarenac
174. Zoran Petković
175. prof. dr Dejan Bokonjić
176. dr Maja Vuković
177. prof. dr Zoran Ćurguz
178. doc. dr Ranko Bilinac
179. prof. dr Biljana Milošević
180. doc. dr Saša Đukić
181. prof. dr Milorad Tomić
182. doc. dr Bojan Ćorluka
183. prof. dr Mirko Kulina
184. doc. dr Slaviša Vulić
185. doc. dr Đorđe Marilović
186. prof. dr Jelena Krunić
187. prof. dr Tamara Kovačević Preradović
188. doc. dr Darko Šuka
189. mr Biljana Štaka
190. prof. dr Branislav Mašić
191. mr Radenka Bjelošević
192. doc. dr Milan Milotić
193. Vladan Jaguzović, ma
194. prof. dr Svetlana Pelemiš
195. prof. dr LJubica Vasiljević
196. prof. dr Stevo Pašalić
197. prof. dr Željko Mirjanić
198. prof. dr Srđan Amidžić
199. prof. dr Zoran Vujković
200. Tanja Fržović, ma
201. prof. dr Luka Kecman
202. dr Jadranka Petrović
203. prof. dr Branka Topić – Pavković
204. prof. dr Svjetlana Zeljković
205. prof. dr Sanja Gnjato
206. prof. dr Davorin Bajić
207. prof. dr Milan Pilipović
208. prof. dr LJerka Jeftić
209. doc. dr Miodrag Forcan
210. prof. dr Ratko Pavlović
211. doc dr Saša Mićin
212. doc. dr Vanja Daničić
213. prof. dr Miloš Šolaja
214. prof. dr Sanja Macura
215. prof. dr Ranka Perić-Romić
216. prof. dr Dragiša Vasić
217. Prof. dr Zorica Nikitović
218. doc. dr Vladimir Petković
219. prof. dr Boško Branković
220. prof. dr Borko Petrović
221. doc. dr Danijela Petrović
222. prof. dr Biljana Babić
223. Prof. dr Vojislav Dukić
224. prof. dr Dane Marčeta
225. prof. dr Svetlana Borojević
226. prof. dr Miloš P. Stojiljković
227. prof. dr Anđelka Krstanović-Janković
228. prof. dr Slavica Vasiljević Ilić
229. prof. dr Radoslav Dekić
230. prof. dr Valerija Šaula
231. prof. dr Goran Orašanin
232. prof. dr Željena Jovičić
233. prof. dr Perica Macura
234. prof. dr Nataša Glišić
235. prof. dr Željka Šajin
236. doc. dr Snježana Kević-Zrnić
237. doc. dr Branka Govedarica
238. prof.dr Aleksandra Govedarica-Lučić
239. prof. dr Nina Janjić
240. prof. dr Aleksandar Savanović
241. prof. dr Biljana Lubarda
242. prof. dr Nataša Knežević
243. prof. dr Borislav Malinović
244. doc. dr Mirjana Milijević
245. doc. dr Branislav Cvjetković
246. Milisav Marković, ma
247. prof. dr Darko Radić
248. prof. dr Igor Simanović
249. prof. dr Dubravko Aleksić
250. prof. dr Duško Vulić
251. doc. dr Dragana Roganović
252. prof. dr Oleg Soldat
253. prof. dr Goran Janjić
254. prof. dr Simo Jokanović
255. prof dr Goran Spasojević
256. prof. dr Biserka Košarac
257. prof. dr Branka Kovačević
258. prof. dr Dragan Čihorić
259. prof. dr Živko Erceg
260. prof. dr LJubomir Trifunović
261. prof. dr Milanka Babić
262. prof. dr Nikola Gluhović
263. prof. dr Sanja Kuljanin
264. prof. dr Svjetlana Ivanović
265. prof. dr Siniša Berjan
266. doc. dr Aleksandar Petrović
267. doc. dr LJiljana Ž. Tanasić
268. doc. dr Sanja Kreštalica
269. doc. dr Srđan Mašić
270. doc. dr Biljana Mišić
271. Vesna Cvjetinović, ma
272. Vladana Šekara
273. prof.dr Goran Tadić
274. Goca Jakšić
275. prof. dr Daliborka Škipina
276. doc.dr Damjan Danilović
277. mr Mladen Kokošar
278. mr Ognjen Kandić
279. Rade Ivanović, ma
280. mr Svetlana Vuksanović
281. dr Svjetlana Todorović
282. prof. dr Uroš Pena
283. doc. dr Tatjana Roganović
284. prof. dr Saša Pavlović
285. prof. dr Slaviša Kovačević
286. Slavko Vasiljević, ma
287. prof. mr Milan Krajnović
288. doc. dr Slavko Šajić
289. Miroslav Vujasinović
290. prof. dr Dijana Mihajlović
291. Dejan Pilipović, ma
292. prof. dr Stevo Pucar
293. Igor Mirjanić, ma
294. prof. dr LJiljana Amidžić
295. mr Jelena Davidović Gidas
296. Velibor Đalić, ma
297. prof. dr Goran Popović
298. prof. mr Gorica Miletić-Omčikus
299. Kornelija Klječanin, ma
300. Željko Đurić, ma
301. prof. dr Stevan Stević
302. prof. dr Dragica Lazić
303. doc. dr Tanja Jakišić
304. doc. dr Lidija Mitrašević
305. Maja Kovačević, ma
306. prof. dr Saša Prodanović
307. prof. dr Goran Pašić
308. prof. dr Toplica Stojanović
309. doc. dr LJubica Figun
310. prof. dr Goran Trbić
311. doc. dr Darko Ratković
312. Duško Baskalo
313. mr Lazar Vulin
314. prof. dr Pero Dugić
315. prof. dr Dragana Šćepović
316. doc. dr Anđela Kuprešanin Vukelić
317. prof. dr Vladimir Vladičić
318. prof. dr Mirko Sajlović
319. doc. dr Spasoje Trifković
320. doc. dr Dejan Tešić
321. Vladimir Malčić, msc
322. Selena Ćevriz
323. doc. dr Mariana Lukić Tanović
BiH
IZVOZ ORUŽJA IZ BIH OBARA REKORDE: SAD i Češka najveći kupci
Izvoz oružja i municije iz Bosne i Hercegovine obara dosadašnje rekorde bez obzira na novu američku carinsku politiku, a glavno izvozno tržište i dalje su Sjedinjene Američke Države, ali i Češka postaje sve važnije tržište.
Naime, prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje (UIO), BiH je za devet mjeseci ove godine u inostranstvo isporučila proizvode vrijedne 309,5 miliona KM, što je za 74,4 miliona maraka više nego lani u istom periodu, kada je izvezeno više od 235 miliona KM.
Prema njihovim podacima za devet mjeseci ove godine, najtraženiji proizvodi iz BiH, što se tiče namjenske industrije, jesu bombe, granate, torpeda, mine, rakete i slična vojna municija i njihovi dijelovi, kojih je za devet mjeseci izvezeno u vrijednosti preko 286 miliona KM.
“Kao i prethodnih godina, BiH je najviše oružja izvezla u Sjedinjene Američke Države, Češku, Irak, kao i u Srbiju”, kazali su iz UIO BiH.
Ukupno je u SAD za devet mjeseci izvezeno ovih proizvoda u vrijednosti od 71,7 miliona KM. Na drugom mjestu je Češka, u koju smo izvezli proizvoda za 65,1 milion KM.
Slavenko Ristić, većinski vlasnik kompanije Tehnički remont Bratunac (TRB), rekao je za “Nezavisne novine” da ovi podaci ne čude jer geopolitička dešavanja, a i kriza u svijetu, dovode u situaciju da se ljudi boje jedni drugih.
“Geopolitička i bezbjednosna situacija u kojoj se trenutno nalazimo odražava se na stanje namjenske industrije širom svijeta. Evropa, ali i ostatak svijeta, shvatili su da moraju ulagati u odbranu, moraju se naoružavati i investirati u namjensku industriju, jer je garancija mira i bezbjednosti oružana sila i jaka vojska države. Sve to daje snažan vjetar u leđa razvoju namjenske industrije”, kazao je Ristić.
Dodao je da domaće kompanije, kako u Republici Srpskoj, tako i u Federaciji BiH, imaju priliku da se predstave na svjetskom tržištu, imajući u vidu da su konkurentni na globalnoj sceni.
“Mi smo jedini koji nudimo naoružanje i vojnu opremu, a pri tome ne prodajemo političke poruke u paketu s tim proizvodima. Za nas koji živimo na Balkanu ovo znači da treba dodatno ulagati u namjensku industriju. Treba iskoristiti ovu priliku da prodajemo i plasiramo svoje proizvode na tržištu što bolje možemo globalno”, pojasnio je Ristić.
Kako je rekao, sve što se proizvede u BiH u sektoru namjenske industrije, a što je namijenjeno izvozu, direktno koristi ekonomiji države.
“Time se stvaraju nova radna mjesta, a samim tim doprinosi se i rastu cjelokupne ekonomije”, poručio je Ristić.
Kako je pojasnio, budući da oni ne izvoze u Ameriku, ne osjete uticaj uvedenih američkih carina, koje su stupile na snagu početkom avgusta, i za BiH određena stopa od 30 odsto.
“Ali namjenska industrija FBiH možda trpi zbog američkih carina, ali situacija u kojoj se trenutno nalazimo je da će se i firme iz FBiH vrlo lako i brzo adaptirati, pa će nastaviti da izvoze na tržište Bliskog istoka ili Afrike”, kazao je Ristić.
Igor Gavran, ekonomista, kazao je ranije da BiH ima uspješne kompanije u namjenskoj industriji i samo kapaciteti i tempo ulaganja u njihovo proširenje su granica.
“Koliko je suludo bilo zapuštanje namjenske industrije poslije rata i koliko bi tek potencijala naša namjenska industrija imala da vlasti nisu dozvolile njeno propadanje i gašenje proizvodnje kompleksnih sistema poput proizvodnje aviona i helikoptera u Mostaru, višecjevnih raketnih lansera u Novom Travniku, dijelova za tenkove i oklopna vozila u ‘Famosu’ i ‘Rudiju Čajavcu’, remonta avionskih motora u ‘Orlu’ itd.”, kazao je Gavran.
Koliko god ovi rezultati djelovali impresivno za nas, naglasio je Gavran, ipak se većinom odnose na municiju i različite projektile, a tek minimalno na oružje i opremu. A to su nekada bili ključni izvozni proizvodi namjenske industrije.
BiH
ZATRESLO SE TLO U BIH: Evo gdje je bio EPICENTAR ZEMLJOTRESA i koliko su se građani uplašili
Sinoć u u 22 časa i 10 minuta, registrovan je zemljotres u regionu Gruda.
Kako su saopštili iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda, zemljotres je bio jačine 2,4 stepena po Rihteru.
– Mrežom seizmoloških stanica Republičkog hidrometeorološkog zavoda RS u 22 časa i 10 minuta po lokalnom vremenu, lociran je zemljotres sa epicentrom u regionu Gruda. Riječ je o zemljotresu sa magnitudom 2.4 Rihtera i procijenjenim intenzitetom u epicentralnoj zoni od 3 stepena Merkalijeve skale – saopštili su iz RHMZ.
Kako kažu u ovom zavodu, zemljotres ovog intenziteta ne može izazvati štete na objektima, a stanovništvo ga može osjetiti u epicentralnoj zoni.
“Trajalo par sekundi”, “Solidno zatreslo”, neki su od komentara građana.
BiH
Strane investicije u BiH PALE ZA 300 MILIONA MARAKA
Priliv direktnih stranih investicija u Bosnu i Hercegovinu u 2024. godini iznosio je 1,76 milijardi KM, pokazuju podaci istraživanja Centralne banke Bosne i Hercegovine (CBBiH) o direktnim stranim investicijama za 2024. godinu.
Tokovi direktnih investicija u 2024. godini su za 301,2 miliona KM manji nego u 2023. godini, kada su iznosili 2,06 milijardi KM.
U pogledu geografskog rasporeda, najviše priliva investicija tokom 2024. godine je iz Hrvatske (391,1 miliona KM), zatim iz Njemačke (255,3 miliona KM), te iz Slovenije (247,1 miliona KM).
Posmatrano po djelatnostima, najviše investicija, u iznosu od 503,8 miliona KM, realizovano je u oblasti finansijskih uslužnih djelatnosti, zatim u oblasti trgovine na malo u iznosu od 219,8 miliona KM, te u oblasti trgovine na veliko 205,1 miliona KM.
Na kraju 2024. godine, ukupno stanje direktnih stranih investicija u BiH iznosilo je 21,22 milijarde KM.
Pored direktnih stranih investicija realizovanih tokom 2024. godine, taj iznos predstavlja i rezultat investiranja iz prethodnih godina, kao i rezultate poslovanja preduzeća u stranom vlasništvu.
Najveći iznos stanja direktnih investicija se odnosi na Hrvatsku 3,22 milijardi KM ili 15,2 posto ukupnog stanja investicija, zatim Austriju 2,9 milijardi KM ili 13,7 posto i Srbiju 2,8 milijardi KM ili 13,3 posto od ukupnog stanja investicija.
Posmatrano po djelatnostima, najveće stanje direktnih stranih investicija je u oblasti finansijskih usluga (4,27 milijardi KM), zatim u oblastima telekomunikacija (2,02 milijardi KM) i trgovine na veliko (2,01 milijardi KM).
-
Politika3 dana agoSTANIVUKOVIĆ: „U gradu gdje je manje od jedan posto Srba – smetaju Srbi. KOME I ZAŠTO?“
-
Politika2 dana agoSTANIVUKOVIĆ O MOSTU U ČESMI: “Žalim što sam nasjeo na prevaru”
-
Politika3 dana agoUstavni sud BiH ODBIO APELACIJU Milorada Dodika
-
Društvo2 dana agoPreminuo mladi Banjalučanin PETAR ŠARIĆ
-
Banjaluka2 dana agoSTANIVUKOVIĆ: Banja Luka i cijela Republika Srpska danas tuguju za Petrom Šarićem
-
Region3 dana agoUZ POVIKE “SMEĆA SRPSKA” spriječili održavanje Dana srpske kulture u Splitu, POJAVILI SE SNIMCI
-
Politika3 dana agoPREOKRET: Obustavljena istraga protiv DODIKA, VIŠKOVIĆA I STEVANDIĆA za napad na ustavni poredak BiH
-
Politika3 dana agoOpozicija u NSRS “Vlast ignoriše Viaduct, SPREMA SE SMJENA PETRA ĐOKIĆA, MAZALICA ŽURI DA PEČE VOLA”
