Connect with us

Svijet

“NJUJORK TAJMS”: Kijev odgovoran za napad na pijacu u Donbasu 6. septembra

List “Njujork tajms” razotkrio je da su ukrajinske snage najvjerovatnije odgovorne za smrtonosni raketni napad na pijacu u Donbasu, koji se dogodio istog dana kada je tu zemlju posjetio američki državni sekretar Entoni Blinken.

Istraga ovog lista je u suprotnosti sa tvrdnjom ukrajinskog predsjednika Vladimira Zelenskog da su u ruskom napadu ubijeni civili istog dana kada je bila posjeta američkog državnog sekretara.

U incidentu 6. septembra u gradu Konstantinovka u Donbasu, koji je pod kontrolom Kijeva, poginulo je najmanje 15 civila, a na desetine je povrijeđeno, podsjeća “Raša tudej”.

Ukrajinski predsjednik odmah je optužio Rusiju za ovaj napad i rekao da svaki “pokušaj da se izađe na kraj sa bilo čim ruskim znači zatvaranje očiju pred drskošću zla”. Mnogi zapadni mediji i neke vlade podržali su njegovu izjavu.

“Njujork tajms” je objavio da dokazi ukazuju na “tragičnu nesreću” koja je uključivala ukrajinsku protivvazdušnu raketu “buk” koja je očigledno skrenula sa kursa. Ovaj list je analizirao fragmente projektila, satelitske snimke, iskaze svjedoka i objave na društvenim mrežama kako bi došao do zaključka. Napominje da su ukrajinske vlasti pokušale da spriječe novinare da pristupe mjestu udara.

Nekoliko ljudi koji nisu naklonjeni ruskom cilju, uključujući novinara “Bilda” Džulijana Ropkea i grupu za analizu obavještajnih podataka otvorenog koda CIT, sugerisalo je ubrzo nakon incidenta da je Kijev odgovoran. Ukrajinska Vlada je tada saopštila da smatra da je “ruska krivica van svake sumnje”.

“Zašto bi bila potrebna istraga, ako je za nas sve očigledno?” upitao je tada novinare visokorangirani pomoćnik Zelenskog Mihail Podoljak.

On je svaki drugi scenario, uključujući ukrajinsku grešku, nazvao “smiješnim”, podsjeća “Raša tudej”.

Projektil je očigledno bio jedan od dva koje su ispalile ukrajinske snage sa periferije grada Družkovke nekih 15 kilometara sjeverozapadno od Konstantinovke, navodi “Njujork tajms”. Projektil je vjerovatno bio model “9M38” koji je koristio sistem “buk”, zaključuje list na osnovu forenzičkih dokaza.

S obzirom na kratku udaljenost od pretpostavljene tačke lansiranja, projektil se vjerovatno srušio sa velikim dijelom nepotrošenog goriva, a naknadna eksplozija je ostavila tragove gorenja na mjestu nesreće.

Ruski ambasador u UN Vasilij Nebenzja pomenuo je ovaj incident u govoru prošle sedmice, sugerišući da ga je Kijev možda namjerno organizovao kako bi se poklopio sa Blinkenovom posjetom.

On je dodao da, pošto su dokazi jasno u suprotnosti sa optužbom Zelenskog, “kijevski režim i njegovi sponzori pokušavaju da zataškaju ovu priču i da je drže van radara”.

Related Topics:

Svijet

SAD ZAUSTAVLJAJU ISPORUKU ORUŽJA UKRAJINI: “Amerika na prvom mjestu”

Ministar odbrane SAD Pit Hegset naredio je obustavu isporuke raketa i municije Ukrajini, uključujući desetine raketa-presretača “patriot”, više od 100 raketa “helfajer” i desetine raketa “stinger”, objavila je televizijska kuća NBC, pozivajući se na svoje izvore.

Ukrajina neće dobiti ni hiljade visokoeksplozivnih haubica kalibra 155 milimetara i više od 250 precizno vođenih raketa GMLRS.

Naredba o obustavi isporuka izdata je nekoliko sedmica nakon što je Hegset pokrenuo inspekciju američkih zaliha municije, koje se smanjuju posljednjih nekoliko godina zbog masovnih isporuka Ukrajini i Bliskom istoku.

“Ova odluka je donesena kako bi se interesi Amerike stavili na prvo mjesto nakon što je Ministarstvo odbrane SAD izvršilo pregled vojne podrške i pomoći naše zemlje drugim zemljama širom svijeta. Snaga Oružanih snaga Sjedinjenih Država ostaje nesumnjiva – samo pitajte Iran”, rekla je portparol Bijele kuće Ana Keli za “En-Bi-Si njuz”.

Nastavi čitati

Svijet

CIKLON BOMBA POGODILA SIDNEJ: Snažan vjetar čupao drveća, letovi otkazani (VIDEO)

Snažna oluja pogodila je danas Sidnej, drugi dan zaredom, rušila drveće, ostavila hiljade domova bez električne energije i prisilila domaće avionske firme na otkazivanje više desetina letova.

Qantas Airways i Virgin Australia, dvije najveće australijske avio-kompanije, zajedno su otkazale najmanje 55 domaćih letova, pokazuju podaci s mrežnog portala vazdušne luke.

Odloženi su i neki međunarodni letovi. Željeznički saobraćaj u Sidneju takođe je poremećen, a vlasti su pozvale građane da izbjegavaju putovanja koja nisu nužna.

Obalni sistem niskog pritiska, koji su meteorolozi opisali kao ciklonsku bombu, pogodio je jugoistočnu obalu Australije tokom noći s naletima vjetra jačima od 100 km/h, pri čemu je čupao stabla i oštetio električne vodove.

U nekim je regijama u samo šest sati pala količina kiše jednaka mjesečnom prosjeku. Ovakvi se vremenski fenomeni formiraju vrlo brzo i uzrokuju nagli pad pritiska u kratkom vremenu.

Više od 35.000 domaćinstava u Novom Južnom Velsu, najmnogoljudnijoj australijskoj saveznoj državi, ostalo je bez električne energije nakon oluje, pokazuju podaci o kvarovima.

Nekoliko je ulica u regiji Ilavara, južno od Sidneja, zatvoreno zbog poplava i srušenih stabala.

U regiji Central Coast izdate su naredbe za evakuaciju zbog erozije obale, a na snazi su i upozorenja zbog jakog vetra i mogućih bujičnih poplava.

Očekuje se da će se vremenski uslovi pogoršati tokom dana, prije nego što se sistem premjesti nad Tasmanovo more i sutra prema Novom Zelandu, prenosi Telegraf.

Nastavi čitati

Svijet

DANSKA NA NOGAMA! Uveden vojni rok za žene!

Danska je danas uvela vojni rok i za žene u nastojanju da regrutuje što veći broj vojnika i ojača odbranu usljed zabrinutosti za bezbjednost širom Evrope.

Prema zakonu koji je usvojio danski Parlament u junu 2023. godine, Danska će od danas zahtijevati od žena sa navršenih 18 godina da se prijave za procjenu za mogući vojni rok.

Do sada je ženama, kojih je među regrutima prošle godine bilo oko 24 odsto, bilo dozvoljeno dobrovoljno služenje vojske.

Oružane snage sada su u procesu prilagođavanja kasarni kako bi bile bolje opremljene za žene budući da su sada prilagođene muškarcima.

Danska, koja se sa drugim NATO saveznicima prošle sedmice saglasila da poveća sredstva za odbranu, planira da postepeno produžava trajanje vojnog roka sa četiri na 11 mjeseci u 2026. godini, te da poveća broj regruta sa oko 5.000 koliko ih je sada na 7.500 do 2033. godine.

Nastavi čitati

Aktuelno