Connect with us

Politika

GODINU DANA MANDATA VLADE REPUBLIKE SRPSKE: Od 113 predizbornih obećanja NIJEDNO nije ispunjeno U POTPUNOSTI

Rezultati monitoringa ispunjenosti predizbornih obećanja partija na vlasti u RS koji provodi Istinomjer, pokazali su da u dosadašnjem toku mandata Vlada RS nije u potpunosti realizovala nijedno.

Kako su pokazali rezultati monitoringa progresa ispunjenosti predizbornih obećanja partija na Vlasti u RS koji provodi Istinomjer, tokom prve godine mandata Vlade Republike Srpske provođene su aktivnosti na ispunjavanju 72 od ukupno 113 datih predizbornih obećanja partija koje su formirale ovaj nivo izvršne vlasti, dok je jedno obećanje ocijenjeno kao prekršeno još tokom prvih 100 dana mandata. U dosadašnjem toku mandata još uvijek nije zabilježeno nijedno potpuno ispunjeno obećanje.

Vladu RS formiralo je 21. decembra 2022. godine šest političkih partija (SNSD, SPRS, DEMOS, DNS, NPS i Ujedinjena Srpska), a Istinomjer prati progres na ispunjavanju ukupno 113 obećanja ovih partija, od kojih je jedino Ujedinjena Srpska imala predizborni program, dok su ostala obećanja prikupljena sa zvaničnih internet-stranica, društvenih mreža političkih partija, kao i sa snimaka predizbornih skupova. Najviše obećanja (69) imao je SNSD, Ujedinjena Srpska imala je 22 obećanja, dok su ostale partije dale tek po nekoliko obećanja.

Najveći broj datih obećanja, njih 84, odnosi se na oblast ekonomije, 22 obećanja data su iz domena socijalne politike, šest obećanja odnosilo se na obrazovanje te samo jedno na zdravstvo.

U odnosu na rezultate monitoringa nakon prvih 100 dana mandata Vlade RS, napredak je ostvaren u slučaju 24 obećanja. Nakon prve godine mandata ovog nivoa izvršne vlasti započete su aktivnosti na ispunjavanju 67 obećanja, a u progresu je ispunjavanje pet obećanja. Još uvijek nisu zabilježene konkretne aktivnosti u slučaju 40 obećanja, koja i dalje imaju ocjenu “nezapočeto”.

Kada je riječ o ekonomiji, najviše aktivnosti provođeno je u sektorima poljoprivrede, cestogradnje, kao i energetike i industrije.

Tako su tokom prve godine mandata Vlade RS zabilježene aktivnosti na ispunjavanju svih 14 obećanja koja se tiču poljoprivrede.

Značajnije aktivnosti provođene su na obećanju Ujedinjene Srpske koje se odnosilo na edukaciju poljoprivrednika o savremenim tehnikama rada, te je njegovo ispunjenje u progresu. Ova je partija, inače, dala najviše obećanja koja su se odnosila na poljoprivredu, njih 11.

Tokom 2023. godine edukacije su održane u brojnim gradovima na teme stočarske proizvodnje, organske proizvodnje, proizvodnje mlijeka i mliječnih proizvoda, proizvodnje krompira, proizvodnje povrća u plastenicima, pčelarstva, korištenja najsavremenijih agrometeoroloških stanica i dr.

Jedno od 14 obećanja koja su dobila ocjenu “započeto” jeste i ono o povećanju podsticaja za poljoprivredu, pa su tako u budžetu za 2022. godinu subvencije iznosile 75 miliona KM, dok su budžetom za 2023. godinu one povećane na 180 miliona KM, što je zadržano u budžetu za 2024. godinu.

U prvoj godini madata Vlade RS podržano je i dodjeljivanje plastenika i staklenika u lokalnim zajednicama, a zabilježene su i aktivnosti u razvoju ribolovne infrastrukture, unapređenju sistema navodnjavanja, a putem Investiciono-razvojne banke Republike Srpske dodjeljivani su krediti za poljoprivrednike za nabavku osnovnih i obrtnih sredstava, plaćanje poreskih obaveza i refinansiranje uz period otplate od 12 mjeseci i grejs-period u trajanju od 36 mjeseci.

Na cestogradnju su se odnosila ukupno 22 obećanja partija koje su formirale Vladu RS, ali su određene aktivnosti provođene na ispunjavanju tek osam obećanja i sva su nakon prve godine mandata ocijenjena kao započeta.

Zabilježene su određene aktivnosti na izgradnji puteva na Sokocu, ali i na dionici od Sokoca prema Palama. Na Sokocu je tokom septembra 2022. godine ozvaničen početak rekonstrukcije raskrsnice na magistralnom putu na ulazu u taj grad iz pravca Sarajeva. Rekonstrukcija je završena krajem novembra 2022. godine. Završena je i rehabilitacija magistralnog puta na dionici Sokolac – Podromanija u dužini od 3,6 kilometara, a rehabilitacija magistralnog puta MI-115, koja se radi u dvije dionice – Han-Pijesak – Sokolac – Podromanija i Vlasenica – Han-Pijesak, u završnoj je fazi kada je riječ o prvoj dionici u dužini od 9,68 kilometara.

Određene aktivnosti provođene su i na izgradnji autoputa do Beograda i gradnji autoputa od Vukosavlja do Brčkog, a realizacija ovih cestovnih projekata započeta je i u prethodnom sazivu Vlade RS. Osim toga, ocjenu “započeto” dobila su i obećanja o izgradnji zaobilaznice kod Doboja, izgradnji petlji na autoputu kod Laktaša te asfaltiranju puteva u Kozarskoj Dubici i gradnji magistralnog puta prema Šćepan-Polju.

Još 12 obećanja u oblasti ekonomije odnosilo se na energetiku i industriju.

S obzirom na to da je od 1. januara 2023. došlo do izmjene cijena struje i da se primjenjuje novi tarifni model kojim je cijena električne energije u tom bosanskohercegovačkom entitetu povećana za 40 posto, ovo obećanje dobilo je ocjenu “prekršeno”.

Na šest obećanja koja su se odnosila na energetiku i industriju provođene su aktivnosti na ispunjavanju svih šest čije je ispunjavanje ocijenjeno kao započeto, a radilo se na izgradnji HE Foča i HE Dabar, ali i HE Buk Bijela. Osim toga, provođene su određene aktivnosti na postavljanju solarnih panela u selima, ulaganju u Aluminu d.o.o., ali i na izgradnji industrijskih zona u Laktašima.

Od 22 obećanja iz oblasti socijalne politike, u prvoj godini mandata Vlade RS nije započeta realizacija samo jednog obećanja, i to onog koje se odnosi na povratak kategorije toplog obroka u sve javne institucije. Realizacija 19 obećanja ocijenjena je započetom, dok su ocjenu “u progresu” dobila dva obećanja.

Dva obećanja koja su ocijenjena da su u progresu dala je Socijalistička partija RS. Jedno od njih tiče se zaustavljanja odlaska mladih, koje je ovu ocjenu dobilo zbog usvajanja Omladinske politike Republike Srpske od 2023. do 2027. godine i Akcionog plana sprovođenja te politike.
Povećanje socijalnih davanja drugo je obećanje čije je ispunjenje u progresu, najviše zahvaljujući budžetskim izdvajanjima i utvrđenim mjesečnim iznosom primanja od 750 KM za nezaposlenog roditelja četvero i više djece.

U oblasti obrazovanja dato je ukupno šest obećanja, a ocjenu “započeto” dobila su tek dva, i to jedno koje se odnosilo na obrazovanje mladih u informacionim tehnologijama te drugo na podršku Univerzitetu, rektoratu i muzičkoj akademiji u Istočnom Sarajevu. Aktivnosti nisu zabilježene na ispunjavanju obećanja o provjeri diploma zaposlenih u javnim institucijama, otvaranju studijskog programa hotelijerstva u Višegradu, akreditaciji fakulteta te osnivanju instituta za izučavanje Jasenovca.

Tek jedno obećanje dato je u oblasti zdravstva i odnosilo se na podršku Domu zdravlja Banjaluka. Ono je dobilo ocjenu “započeto”, s obzirom na to da su tokom 2023. godine nabavljena dva nova digitalna rendgen-aparata i sanitetsko vozilo za ovu zdravstvenu ustanovu.

Nakon navršenih godinu dana mandata Vlade RS može se zaključiti da su provođene aktivnosti na ispunjavanju nešto više od 63% obećanja koja su tokom predizborne kampanje davale partije koje su formirale Vladu RS. Ipak, većina ih ima ocjenu “započeto”, a još uvijek nije zabilježeno nijedno u potpunosti ispunjeno obećanje. Porazna je i činjenica da je od šest partija koje su formirale Vladu RS tek jedna imala zvanični predizborni program.

Politika

Čustović iz SAD telefonom zvao institucije u Srpskoj i prijetio UBISTVIMA “Da li je to kabinet onog malog šupka”

Posebno odjeljenje Okružnog suda u Banjaluci za suzbijanje korupcije, organizovanog i najtežih oblika privrednog kriminala potvrdilo je optužnicu protiv Elvira Čustovića (47) za terorizam. Ukoliko se nakon suđenja dokaže krivica optuženog, Čustoviću prijeti minimum 8 godina zatvora.

No, ako je suditi prema dosadašnjim optužnicama za terorizam u Srpskoj, Republičko tužilaštvo će imati ozbiljan zadatak da ovu optužnicu pretvori u pravosnažnu osuđujuću presudu.

Naime, Vrhovni sud RS je u jednom drugom slučaju koji je završio pravosnažnom oslobađajućom presudom naveo da biće krivičnog djela terorizma mora imati dva osnovna elementa i to radnju izvršenja i cilj.

– Da bi se radilo o krivičnom djelu terorizma, nije dovoljno samo da neko lice preduzme radnju prijetnje, već je potrebno utvrditi da li je tu prijetnju preduzelo u namjeri, odnosno u cilju ozbiljnog zastrašivanja građana i s ciljem ozbiljnog narušavanja, odnosno uništavanja osnovnih ustavnih, političkih, ekonomskih i društvenih struktura Republike Srpske – naveo je ranije Vrhovni sud RS. Da li u radnjama Čustovića postoje obilježja krivičnog djela terorizma, utvrdiće naravno sud, a evo za šta ga konkretno terete.

Optužnica
Optužnica Republičkog javnog tužilaštva napisana je u 8 tačaka i obuhvata period od 21. decembra prošle godine do 16. januara ove godine, dane kada je optuženi sa pretplatničkog broja iz SAD pozivao policijske stanice u Republici Srpskoj, republičke institucije i Kabinet gradonačelnika Banjaluke, te prijetio ubistvima tadašnjeg predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, njegove djece, policajaca i drugih.

Sve je počelo 21. decembra prošle godine u 10.15 kada je Elvir Čustović prema navodima optužnice, pozvao dežurnu službu Policijske stanice Gacko. Na dežurni telefon javio se policijski službenik R.D, kojem je Čustović poručio: “J…m vam majku svima, prvo ću ubiti G. i A, a potom i čitavu Policijsku stanicu, dolazim 13. januara i dići ću vas sve u vazduh, svi smo mi Gačani u Čikagu, spremamo se, držite se dobro, saznaću ja i ko si ti dežurni, doći ću ti kući i poklaću ti djecu i svu familiju”.

Čustović je u više navrata ponovo pozivao policijsku stanicu i prijetio da će ubiti tadašnjeg predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, iznoseći pogrdne riječi i navodeći da je bio pripadnik “Zukine jedinice” i da je “likvidirao mnogo ustaša i četnika”. Pozivi su trajali od 10.15 do 17.47 kritičnog dana, a Čustović je svaki put iznosio prijetnje dežurnom policijskom službeniku, zatim komandiru Policijske stanice Gacko i inspektoru kriminalističke policije, te bivšem predsjedniku Srpske. Dva dana kasnije, 23.decembra 2024. godine, oko 20.55, Čustović je pozvao Policijsku upravu Trebinje, a na poziv se javio rukovodilac Operativnog dežurstva. Čustović je tada prijetio riječima da će ih “sve pobiti i dignuti u zrak, da će započeti rat u Bosni i Hercegovini, te najavljujući da će doći u Bosnu i Hercegovinu poslije 13. februara naredne godine.

40 poziva
Gotovo mjesec dana kasnije. 16. januara ove godine Čustović je uputio gotovo 40 poziva sa pretplatničkog broja koji je imao u SAD.

Svi pozivi su zabilježeni u period od 7 do 19.30.

– U periodu od 7 časova do 14.30 više puta je pozvao Republičko javno tužilaštvo, Opšte odjeljenje, na fiksni broj telefona na koje pozive se javila zaposlena A. P, kojom prilikom je prijetio da će ,,donijeti kantu benzina i zapaliti zgradu koja ionako ničemu ne služi, zbog toga što je Republičko tužilaštvo 24. decembra 2024. godine, njega optužilo za terorizam, da mu je srpska vojska pobila članove porodice, da će ubiti pet srpskih policajaca”- navodi se u optužnici. Nakon ovoga Čustović je ponovo više puta pozivao Republičko javno tužilaštvo, na koje pozive su se javljali i ostali zaposleni u tužilaštvu kojima se obraćao pogrdnim i uvrijedljivim riječima.

Paralelno sa pozivima upućenim Republičkom javnom tužilaštvu Čustović je kako se navodi u optužnici, u periodu od 6.55 do 8.50 više od 30 puta pozivao Policijsku upravu Foča i Policijsku stanicu Novo Goražde na službeni telefonski broj, na koje pozive su se javljali policijski službenici S. B, H. S, S. G. i S.P. Tokom poziva Čustović je prijetio riječima: “J… vam majku, sve ću vas pobiti, imam pušku, napašću vam na stanicu”, a koje prijetnje je ponovio više puta.

Istog dana oko 11.23, sa telefonskog broja 0013127305415 Čustović je pozvao Kabinet ministra pravde Republike Srpske, na fiksni telefonski broj, na koji poziv se javila zaposlena A. T, kojom prilikom je prijetio predsjedniku Republike Srpske, Miloradu Dodiku, riječima: “Boli vas briga što ću ja danas ubiti predsjednika”, te više puta ponovio da će Dodika lišiti života. Istovremeno Čustović je pitao gdje može da prijavi krivično djelo govoreći da mu je rečeno da se obrati Ministarstvu pravde RS, da se prijavi da će on učiniti krivično djelo ubistva, da ga treba shvatiti ozbiljno i da mu nije stalo do njegovog života, nakon čega je A. T. prekinula telefonski poziv, da bi isti ponovo pozvao u 11.29, na koji poziv se zaposlena nije htjela javiti.

Oko 11.40 Čustović je pozvao fiksni telefonski broj centrale u Administrativnoj službi Grada Banjaluka koji poziv je preusmjeren na u Kabinet Gradonačelnika Banjaluke, a na koji poziv se javila zaposlena M.S. Čustović joj se predstavio da je terorista, da ga treba shvatiti ozbiljno i prijetio je riječima da će ,,pobiti predsjednika Republike Dodika i njegovu djecu Igora i Goricu”. Nakon ovoga je rekao da je pogriješio broj i da je tražio Palatu predsjednika, ali pošto je dobio administrativnu službu Grada Banjaluka, pitao je: „Da li je to kabinet onog malog šupka“. Dodao je da i njega treba zaopaliti, nakon čega je na pitanje M.S. rekao svoje ime i prezime i da je o svemu ovome on već obavijestio policiju.

U 11.46 zabilježen je poziv Čustovića u Kabinetu predsjednika Vlade Republike Srpske na fiksni broj telefona, na koji poziv se javila M.Š, sekretar Ministarstva, kojom prilikom je optuženi prijetio predsjedniku Republike Srpske i njegovoj porodici riječima da će ,,ubiti Dodika, Goricu i Igora”, nakon čega je u više navrata ponovo pozivao u 11.50, 11.58, 12.41 i 12.42, na koje pozive se M. Š. nije htjela javiti. Istog dana 16. Januara ove godine, u periodu od 18.26 do 19.30, Čustović je više puta pozvao sa pretplatničkog broja SAD, službeni telefonski broj Policijske stanice Nevesinje, na koje pozive se javio policijski službenik Z. Ć, kojom prilikom je optuženi prijetio riječima da će ,,zapaliti policijsku stanicu i njega, jer je srpski policajac koje mrzi iz dna duše”, a potom nastavio iznositi prijetnje riječima: ” Je… vam svima srpsku majku u Nevesinju, mi smo spremni svi u dijaspori za borbu i kada dođem u Nevesinje sve ću vas pobiti kao što je Struja otkinuo uho popu u Trnovu, a ja ga jahao i na kraju smo ga ubili”, nakon čega je više puta ponovo pozivao i ponavljao iste i slične prijetnje.
Srpskainfo

Nastavi čitati

Politika

UIO BiH – institucija za izvlačenje budžetskih PARA

Da li je Uprava za indirektno oporezivanje BiH, od dana formiranja pa do danas, leglo kriminala i korupcije i institucija za izvlačenje budžetskih para? Na nepravilnosti u radu Uprave ukazuju revizorski izvještaji, medijski natpisi, a sada i radnici šalju anonimne prijave protiv rukovodilaca, ali Tužilaštvo BiH još uvijek ne radi ništa ili vrlo malo po tom pitanju.

Taman kad smo mislili da je kupovina tzv. ,”kumove zgrade”, odnosno pokušaj izvlačenja 100 miliona maraka iz budžeta BiH, vrhunac kriminala u Upravi za indirekno oporezivanje, pojavilo se pismo grupe radnika Uprave koji žele, ili moraju da bi se zaštilili, da ostanu anonimni. Iz pisma se vidi da , osim kuma Radišića, u upravi i oko nje ima još destine kumova koji resurse i prihode te finsijske institucije tretiraju kao lični bankomat.

Radnici pominju direktora Zorana Tegiltuju i njegove kumove, zatim političko-tajkunsku porodicu Antonić, a iako je ostao bez funkcije svoj dio kolača u Upravi i dalje, prema navodima radnika, uzima i Milorad Dodik.

Posao je toliko razgranat da su i taj kriminal, osim fiktivnih firmi u BiH, uključili i svoje firme registrovane u Sloveniji, Češkoj i Holandiji.

Poslanik SDS-a u Pradstavničkom domu Mladen Bosić tvrdi da od trenutka kada je formirana Uprava za indirektno oporezivanje tu su kriminal i politika našli svoje mjesto.

,,Politički akteri su shvatili da mogu da izvuku velike pare preko uprave, što pokazuje i istorijat Uprave koji je pun afera i kriminala”, kaže Bosić.

Sa njim se slaže i poslanik PDP-a Mira Pekić koja podsjeća na revizorske nalaze koji su identifikovali nepravilnosti u radu Uprave.

,,Imamo i optužnice u Tužilaštvi BiH, a sada se pojavljuje i unutrašnje nezadovoljstvo zaposlenih. To govori da u Upravi nije u pitanju neki izdvojen, pojedinačni problem koji je poremetio sistem već je to ukorjenjen sistemski problem koji potresa Upravu od samog nastanka”, tvrdi Pekić.

Sistemski problem traje od početka. Prvi direktor Uprave Kemal Čaušević tužen je za pronevjeru 2 milijarde maraka, ali je na kraju osuđen na 5,5 godina zatvora za primanje mita od par miliona. U mandatu njegovog nasljednika Mire Džakule hapšeno je nekoliko šefova Uprave, čak i zamjenik direktora , ali su svi vraćeni na posao. Sudeći prema navodima iz pisma grupe radnika Uprave ni novi direktor Zoran Tegeltija i njegovi saradnici nisu prekinuli očigledni uigrane kriminalno-koruptivne kombinacije.

,,Pogledao sam to pismo i ako ko je polovina napisanih stvari tačna tu velikog posla ima Tužilaštvo BiH”, kaže delegat Doma naroda Parlamentarbe skupštine BiH Zlatko Miletić i ističe da se tu navode dokazi o nepotizmu, klijentelizmu , raznim vezama, kriminalu, pogodovanju, trgovini interesima.

,,Tu ima najmanje 6-7 navedenih krivičnih djela te bi neko morao provesti ozbiljnu istragu i provjeriti sve navedene činjenice”, poručuje Miletić.

Iz Tužilaštva Bih potvrda da su primili anonimnu prijavu, ali dodaju da su zaprilimili i prijave Sindikata Uprave i izvještaje policijskih agencija sa navodima o nezakonitostima.

U odgovoru na naš dopis podsjećaju da je u protekle dvije godine optužen veći broj zaposlenih u Upravi za indirektno oporezivanje te da su neki postupci još u toku. Dodaju i da vrše istrage protiv većeg broja zaposlenih u Upravi, carinika i visokorangiranih rukovodilaca, ali o tome još, kako tvrde, ne mogu iznositi detalje.

(BN)

Nastavi čitati

Politika

GOVEDARICA “Blanuša na čelo stranke, DAO JE NADU BOLJEM ŽIVOTU”

“Ako ćemo biti realni, Blanuša je dao nadu Srpskoj demokratskoj stranci jer da je kojim slučajem on imao loš izborni rezultat stranka bi bila u izuzetno lošoj situaciji koja bi manifestovala dodatne podjele i prebacivanje odgovornosti sa jednih na druge, koji odavno imaju podijeljena mišljenja o političkoj formi u kojoj se stranka nalazi.” “Profesor Blanuša je čovjek koji sa svojim sposobnostima može postići stranačko jedinstvo u SDS-u i donijeti narodu promjene
Srpska demokratska stranka danas bi trebala pokazati odlučnost koju je pokazao profesor Blanuša kada je prihvatio kandidaturu za predsjednika Republike Srpske od koje su neki funkcioneri, ako ćemo biti iskreni, pobjegli”, napisao je na Facebook-u Vukota Govedarica, visoki funkcinoner SDS-a.

Na sjednici Glavnog odbora SDS-a otvoreno je profesoru Blanuši čestitao na hrabrosti koju je pokazao.

“Ako je Branko Blanuša tom prilikom pokazao krajnje raspoloženje da se suprostavi režimu onda bi mu, uz rezultat koji je napravio na izuzetno slaboj izlaznosti, svi istaknuti ljudi stranke trebali dati bezrezervnu podršku da stane na čelo SDS-a.”

Odgovornost za malu izlaznost na izbore ima i sam SDS, smatra Govedarica.

“SDS koji nije imao jasnu strategiju kako animirati javnost od apstinencije koja je bila vidljiva golim okom. Ako ćemo biti realni, Blanuša je dao nadu Srpskoj demokratskoj stranci jer da je kojim slučajem on imao loš izborni rezultat stranka bi bila u izuzetno lošoj situaciji koja bi manifestovala dodatne podjele i prebacivanje odgovornosti sa jednih na druge, koji odavno imaju podijeljena mišljenja o političkoj formi u kojoj se stranka nalazi.”

Naglašava da je Blanuša čovjek koji sa svojim sposobnostima može postići stranačko jedinstvo koje nam nedostaje.

“Možda su pojedini imali namjeru da sebi pripišu Blanušine zasluge ali to ne bi bilo pošteno. Sa integritetom ličnosti koju ima profesor Blanuša, sa ljudima koji pokazuju svoje vrijednosti u SDS-u, ozbiljnim radom i dobrom opozicionom saradnjom, narod će sledeće godine dobiti očekivane promjene.”

(BN) Foto: Facebook

Nastavi čitati

Aktuelno