Connect with us

Politika

KALABUHOV “VISOKI PREDSTAVNIK NE POSTOJI! Apsurdan proces protiv Dodika”

Ruski ambasador u BiH Igor Kalabuhov rekao je da Republika Srpska ima potpuno pravo da se ponaša kao da visoki predstavnik u BiH trenutno ne postoji i ocijenio da je razlog sudskog procesa protiv predsjednika Srpske Milorada Dodika apsurdan.

– Dodika optužuju zbog nepoštovanja odluka koje je nametnula privatna persona koja nije visoki predstavnik i kao takva nema ovdje odgovarajućih kompetencija. Osim toga, predsjednik Republike predstavlja izbornu volju većine građana i njegovo suđenje po pitanju suprotstavljanja spoljnom diktatu je bukvalno kršenje Ustava Republike Srpske – istakao je ruski ambasador u intervjuu Srni.

Na pitanje postoji li mehanizam kojim bi bila osporena funkcija Kristijana Šmita, imajući u vidu činjenice da je stvorio dodatne probleme u BiH jer je bez rezolucije Savjeta bezbjednosti UN na mjestu visokog predstavnika, Kalabuhov je naveo da, za sada, sa pravne tačke gledišta, visoki predstavnik u BiH ne postoji i njegova funkcija je prazna.

– U postojećim pravnim dokumentima od Dejtona, pa sve do konferencija Savjeta za sprovođenje mira /PIK/, uključujući Bonsku konferenciju 1997. godine ne pominju se nikakva ograničenja niti pravni mehanizmi smjene visokog predstavnika sa njegove funkcije. Podrazumijeva se da se to može uraditi konsenzusnom odlukom svih članica PIK-a – rekao je ruski ambasador.

SAVЈET BEZBЈEDNOSTI ЈEDINI MOŽE ODGOVORITI NA UZURPACIЈU VLASTI U BiH

Kalabuhov je ocijenio da u BiH postoji slučaj bukvalne samozvane uzurpacije vlasti.

– Uzimajući u obzir da su se sve kritične situacije temeljno razmatrale preko zvaničnih izvještaja u Savjetu bezbjednosti UN, uključujući izveštaje samog visokog predstavnika, mislim da je Savjet bezbjednosti jedinstvena institucija koja može dati odgovor na novonastalu situaciju – naveo je ruski ambasador.

Međutim, ukazao je Kalabuhov, problem je što predstavnici kolektivnog Zapada bezočno guraju svoje interese u ovom tijelu, ignorišući pravne norme.

Na pitanje da li Kancelarija visokog predstavnika /OHR/ opravdava svoje postojanje u BiH, nakon što je od osnivanja pokazala pristrasnost u donošenju mnogih odluka, ruski ambasador je rekao da je stav Ruske Federacije po tom pitanju odavno poznat.

– Sa naše tačke gledišta procedure imenovanja visokog predstavnika bile su prekršene više puta. Prvo, kandidatura Kristijana Šmita nije bila usaglašena konsenzusom u Upravnom odboru PIK-a kao što je bilo 25 godina, niti bila prihvaćena od sva tri konstitutivna naroda BiH – pojasnio je Kalbuhov.

Drugo, napomenuo je ruski ambasador, postoji i kontradiktornost sa Aneksom 10 Dejtonskog sporazuma, dok kandidatura Šmita nije ni odobrena rezolucijom Savjeta bezbjednosti, koji je članom sedam Povelje UN zadužen za nadgledanje situacije u BiH.

Kalabuhov je podsjetio da je ovakvo tumačenje bilo potvrđeno više puta čak i od samog Upravnog odbora PIK-a u kominikeu 26. novembra 2021. godine, kao i u rezoluciji Parlamentarne skupštine Savjeta Evrope 234 /2002/, u kojoj Evropljani nedvosmisleno priznaju da visoki predstavnik mora da bude odobren od Savjeta bezbjednosti UN.

– Relevantna rezolucija ponuđena od Rusije i Kine 22. jula 2021. godine bila je bahato odbijena od zapadnih članica PIK-a i od tog trenutka funkcija visokog predstavnika ostaje upražnjena, dok sam PIK radi potpuno nelegitimno kao grupa pojedinih ambasadora koji nemaju prava da savjetuju, a kamoli da nameću nešto narodima BiH – naglasio je ruski ambasador.

OHR – ALAT SPOLjNOG MEHANIZMA KOЈI MORA BITI ZATVOREN

Kalabuhov je ukazao i na činjenicu da je potpuno iskrivljen smisao takozvanih bonskih ovlaštenja.

Ruski diplomata podsjetio da je na početku bilo predviđeno da takozvana bonska ovlaštenja budu samo alat za uklanjanje sa funkcija nekooperatvnih političara, te za razradu privremenih državnih mehanizama sve dok se ne dogovore sva tri konstitutivna naroda.

– Međutim, to se nikad nije desilo i vidimo da se bonska ovlaštenja koriste za donošenje ne samo privremenih zakona, nego čitave strukture državne uprave o kojoj nikad nije bio postignut nikakav konsenzus u zemlji – upozorio je Kalabuhov.

Generalno, rekao je Kalabuhov, OHR je postao anahronizam.

– Stoga, OHR, kao alat spoljnog protektorata, mora da bude zatvoren – poručio je ruski ambasador.

DEЈTON – OSNOV RAZVOЈA BiH

Osvrćući se na nasrtaje Zapada da izvrši reviziju Dejtonskog mirovnog sporazuma, kao garanta mira, Kalabuhov je istakao da Rusija polazi od toga da je ovaj dokument osnov razvoja BiH kao zemlje tri ravnopravna naroda i dva entiteta.

– Budućnost je u rukama samih državljana BiH – poručio je Kalabuhov.

On je podsjetio da Dejtonski sporazum ima dugu istoriju ne samo u smislu izrade teksta, već i njegovih tumačenja.

– U tom smislu vrlo je slikovito da trenutno u BiH ne postoji zvaničan prevod Dejtona, uključujući i sam Ustav zemlje na jezik bilo kojeg od tri naroda – autentičan Dejton je verifikovan samo na engleskom – istakao je Kalabuhov.

Politika

MILANOVIĆ: “Kako se danas odnosimo prema penzionerima, tako će se sutra odnositi prema nama”

Kako se mi, kao društvo, budemo brinuli o penzionerima tako će se i naša djeca brinuti o nama, rekao je on.

Odbornik PDP-a u Skupštini grada Banjaluka, Dragan Milanović proveo je ugodno popodne u druženju sa penzionerima u Ljekaricama.

Milanović je rekao da su penzioneri u Republici Srpskoj najmudriji dio našeg društva, jer znanje i bogato radno i životno iskustvo koje su oni stekli i uložili u državu prethodnih decenija svog rada mogu značajno koristiti sadašnje generacije.

-Budući zadatak svih nas u Republici Srpskoj je da penzioneri dobiju penzije od kojih mogu da žive dostojanstveno. Svjesni smo da penzije nikad neće biti dovoljno visoke ali treba da rastu značajno u odnosu na sadašnje i da budu usklađene s cijenama potrošačke korpe i inflacijom. Penzionerima je neophodna i kvalitetnija zdravstvena zaštita jer su u životnoj dobi kad su posjete ljekarima nažalost česte, a lijekovi preskupi u odnosu na njihova novčana primanja – naglasio je Milanović.

On je dodao da je veoma važno za naše sugrađane, koji nakon odlaska u penziju imaju mnogo slobodnog vremenа, obezbijediti društveno zanimljiv život i aktivnosti koje će kvalitetno ispuniti njihove penzionerske dane.

-Kako se mi, kao društvo, budemo brinuli o penzionerima tako će se i naša djeca brinuti o nama. Grad Banjaluka je prepoznala potrebe penzionera i uvela brojne značajne mjere i olakšice za njihov život koje ćemo u budućnosti proširiti i na cijelu Republiku Srpske – poručio je Milanović.

Nastavi čitati

Politika

EU UPOZORAVA BIH: Radnika u privredi sve manje, rastu birokratija i javni sektor

U Bosni i Hercegovini je došlo do smanjenja broja radnih mjesta u industriji, a do povećanja u javnom sektoru, navedeno je u najnovijem Izvještaju o ekonomskom napretku zemalja u procesu proširenja, u dijelu u kojem se govori o BiH.

Naglašavaju da je zaposlenost počela da opada još početkom ove godine, i da je do sredine godine zaposlenost manja za oko 1,5 odsto.

“Pad zaposlenosti i dalje je prvenstveno posljedica gubitka radnih mjesta u prerađivačkoj industriji, kao i u sektoru trgovine te smještaja i ugostiteljstva. Ovi gubici djelimično su nadoknađeni rastom zaposlenosti u javnom sektoru, posebno u obrazovanju, zdravstvu  i javnoj upravi. Kao rezultat toga, udio zaposlenih u javnom sektoru porastao je sa 24,9 odsto ukupne zaposlenosti u prvom kvartalu 2025. na 25,4 odsto u prvom kvartalu 2026. godine. U aprilu je ukupna registrovana zaposlenost smanjena za 0,6 odsto u odnosu na isti mjesec prethodne godine, uglavnom zbog manjeg broja zaposlenih u prerađivačkoj industriji”, istaknuto je.

Zaposlenost u javnoj upravi rasla za jedan odsto

Pojašnjavaju da je u sektoru prerađivačke industrije zaposlenost manja za 2,8 odsto, u trgovini nešto ispod jedan odsto, a u ugostiteljstvu oko tri odsto. Do porasta broja zaposlenih došlo je rastom broja zaposlenih u zdravstvu za gotovo dva odsto i javnoj upravi za oko jedan odsto.

“U aprilu 2026. godine ugovorene plate bile su u prosjeku za 9,2 odsto više nego godinu ranije. Kada se ukupna inflacija koristi kao deflator, proizlazi da su realne plate u prvom kvartalu bile za 5,5 odsto veće nego godinu ranije. Tome su najviše doprinijeli snažan rast plata u javnom sektoru i poljoprivredi, više od 10 odsto, ali su i izvozno orijentisani sektori, poput prerađivačke industrije, zabilježili značajan rast plata od osam odsto u prvom kvartalu”, naglašeno je.

I kada je riječ o izvozu, i tu je, kako je naglašeno, došlo do pada, i to od minus 0,7 odsto nakon rasta od 5,5 odsto u četvrtom kvartalu.

“Ipak, izvoz je u maju porastao za 3,1% na godišnjem nivou, dok je u prvih pet mjeseci godine zabilježen rast od 1,8 odsto. Posmatrano po tržištima, izvoz u SAD i Srbiju je smanjen, ali je taj pad djelimično nadoknađen većim izvozom u Hrvatsku, koja je ukupnom rastu izvoza doprinijela sa 1,7 procentnih poena. Zbog toga je udio izvoza u EU povećan sa 70,6 odsto u 2025. na 73,6 odsto u prvih pet mjeseci 2026. godine”, navedeno je.

Raste i javni dug

Udio javnog duga u bruto domaćem proizvodu povećan je sa 27 odsto u četvrtom kvartalu 2025. na 27,5 odsto u prvom kvartalu 2026. godine, uglavnom zbog, kako ističu, rasta kratkoročnog domaćeg duga u domaćoj valuti.

“U odnosu na godinu ranije nominalni javni dug porastao je za 11,6 odsto u prvom kvartalu, odnosno za 1,8 procentnih poena BDP-a, što premašuje povećanje zabilježeno tokom pandemije kovida 19 2021. godine”, stoji u izvještaju.

Na Ekonomskom i finansijskom dijalogu između EU i regionalnih partnera iz maja BiH je pozvana da na vrijeme usvoji fiskalni okvir, pripremi sveobuhvatnu procjenu fiskalnih rizika i potencijalnih obaveza, temeljno analizira kretanje cijena, kao i da očuva integritet aranžmana valutnog odbora i nezavisnost Centralne banke.

“Radna grupa za finansijsku akciju (FATF) je 21. juna odlučila da BiH stavi pod pojačani nadzor zbog nedovoljnih aktivnosti na jačanju zaštite finansijskog sistema od zloupotreba i obezbjeđivanju efikasnog nadzora nad bankarskim sektorom. Uvrštavanje na sivu listu moglo bi dovesti do strožih zahtjeva za izvještavanje o pojedinim finansijskim transakcijama sa partnerima iz BiH”, upozoreno je.

Nastavi čitati

Politika

LICEMJERSTVO SNSD-a: Budžet institucija BiH raste, Republici Srpskoj ostaje sve manje novca

U normalnim zemljama budžet za narednu godinu usvaja se u toku tekuće. BiH kao i obično, mimo normalnog. Jedinstvena samo zemlja u cijelom svijetu koja iz godine u godinu funkcioniše na privremenom finansiranju.

Profesor Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Istočnom Sarajevu Predrag Mlinarević objašnjava da se privremeno finansiranje u većini zemalja rijetko koristi i to samo mjesec ili dva.

,,Nakon toga, ako se budžet ne usvoji vlada te zemlje pada i raspisuju se novi izbiori, dok je u Sjedinjenim Američkim Državama to je još drastičnije. Prestaje plaćanje svih institucija, svih zaposlenih i to je neka vrsta pritiska’’, kaže Mlinarević.

Tako je to o normalnim zemljama. Kod nas Savjet ministara ne bi bio raspušten ni zbog mnogo krupnijih stvari od budžeta.

Ekonomski analitičar Svetlana Cenić tvrdi da je naša situacija dokaz da budžet u BiH nije javni interes nego stvar političke trgovine i ucjena u, kako kaže, koaliciji koje čas ima, a čas nema.

A ta ima/nema koalicija uspjela je da za manje od četiri godine mandata poveća budžet BiH za 50% , sa milijardu na milijardu i po maraka.

Za  ministra inostranih poslova u Savjetu ministara BiH to je očit dokaz jačanja države i državnih institucija.

Izgleda da su predstavnici Republike Srpske u Savjetu ministara i Predsjedništvu BiH ili loši pregovarači, ili pregovaraju  za lične, a ne za interese Republike Srpske.

Sve vrijeme tvrde da žele da sruše institucije BiH i  da vrate nadležnosti koje su upravo oni prenijeli na BiH.

Sjetite se navodne zabrane rada Suda IiTužilaštva BiH, SIPE, Obavještajne-bezbjednosne agencije, pa osnivanja vlastite Agencije za lijekove, vraćanje Vojske Republike Srpske…

Rezultat toga je, na kraju, povećanje budžeta baš za te institucije, upozorava predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH SDS-ov Darko Babalj i upozorava da više novca u budžetu BiH znači manje novca u budžetu Republike Srpske.

Budžet institucija BiH uskoro će se naći pred poslanicima Parlamentarne skupštine. Predsjedništvo BiH ga je uputilo u parlamentarnu proceduru nakon što je Savjet ministara BiH odlučio da se BHRT-u uplati šest miliona maraka.

Podsjećamo, riječ je o medijskoj kući za koju u SNSD-u tvrde da je nelegalna, neustavna i antisrpski orjentisana.

BN

Nastavi čitati

Aktuelno