Connect with us

Politika

KALABUHOV “VISOKI PREDSTAVNIK NE POSTOJI! Apsurdan proces protiv Dodika”

Ruski ambasador u BiH Igor Kalabuhov rekao je da Republika Srpska ima potpuno pravo da se ponaša kao da visoki predstavnik u BiH trenutno ne postoji i ocijenio da je razlog sudskog procesa protiv predsjednika Srpske Milorada Dodika apsurdan.

– Dodika optužuju zbog nepoštovanja odluka koje je nametnula privatna persona koja nije visoki predstavnik i kao takva nema ovdje odgovarajućih kompetencija. Osim toga, predsjednik Republike predstavlja izbornu volju većine građana i njegovo suđenje po pitanju suprotstavljanja spoljnom diktatu je bukvalno kršenje Ustava Republike Srpske – istakao je ruski ambasador u intervjuu Srni.

Na pitanje postoji li mehanizam kojim bi bila osporena funkcija Kristijana Šmita, imajući u vidu činjenice da je stvorio dodatne probleme u BiH jer je bez rezolucije Savjeta bezbjednosti UN na mjestu visokog predstavnika, Kalabuhov je naveo da, za sada, sa pravne tačke gledišta, visoki predstavnik u BiH ne postoji i njegova funkcija je prazna.

– U postojećim pravnim dokumentima od Dejtona, pa sve do konferencija Savjeta za sprovođenje mira /PIK/, uključujući Bonsku konferenciju 1997. godine ne pominju se nikakva ograničenja niti pravni mehanizmi smjene visokog predstavnika sa njegove funkcije. Podrazumijeva se da se to može uraditi konsenzusnom odlukom svih članica PIK-a – rekao je ruski ambasador.

SAVЈET BEZBЈEDNOSTI ЈEDINI MOŽE ODGOVORITI NA UZURPACIЈU VLASTI U BiH

Kalabuhov je ocijenio da u BiH postoji slučaj bukvalne samozvane uzurpacije vlasti.

– Uzimajući u obzir da su se sve kritične situacije temeljno razmatrale preko zvaničnih izvještaja u Savjetu bezbjednosti UN, uključujući izveštaje samog visokog predstavnika, mislim da je Savjet bezbjednosti jedinstvena institucija koja može dati odgovor na novonastalu situaciju – naveo je ruski ambasador.

Međutim, ukazao je Kalabuhov, problem je što predstavnici kolektivnog Zapada bezočno guraju svoje interese u ovom tijelu, ignorišući pravne norme.

Na pitanje da li Kancelarija visokog predstavnika /OHR/ opravdava svoje postojanje u BiH, nakon što je od osnivanja pokazala pristrasnost u donošenju mnogih odluka, ruski ambasador je rekao da je stav Ruske Federacije po tom pitanju odavno poznat.

– Sa naše tačke gledišta procedure imenovanja visokog predstavnika bile su prekršene više puta. Prvo, kandidatura Kristijana Šmita nije bila usaglašena konsenzusom u Upravnom odboru PIK-a kao što je bilo 25 godina, niti bila prihvaćena od sva tri konstitutivna naroda BiH – pojasnio je Kalbuhov.

Drugo, napomenuo je ruski ambasador, postoji i kontradiktornost sa Aneksom 10 Dejtonskog sporazuma, dok kandidatura Šmita nije ni odobrena rezolucijom Savjeta bezbjednosti, koji je članom sedam Povelje UN zadužen za nadgledanje situacije u BiH.

Kalabuhov je podsjetio da je ovakvo tumačenje bilo potvrđeno više puta čak i od samog Upravnog odbora PIK-a u kominikeu 26. novembra 2021. godine, kao i u rezoluciji Parlamentarne skupštine Savjeta Evrope 234 /2002/, u kojoj Evropljani nedvosmisleno priznaju da visoki predstavnik mora da bude odobren od Savjeta bezbjednosti UN.

– Relevantna rezolucija ponuđena od Rusije i Kine 22. jula 2021. godine bila je bahato odbijena od zapadnih članica PIK-a i od tog trenutka funkcija visokog predstavnika ostaje upražnjena, dok sam PIK radi potpuno nelegitimno kao grupa pojedinih ambasadora koji nemaju prava da savjetuju, a kamoli da nameću nešto narodima BiH – naglasio je ruski ambasador.

OHR – ALAT SPOLjNOG MEHANIZMA KOЈI MORA BITI ZATVOREN

Kalabuhov je ukazao i na činjenicu da je potpuno iskrivljen smisao takozvanih bonskih ovlaštenja.

Ruski diplomata podsjetio da je na početku bilo predviđeno da takozvana bonska ovlaštenja budu samo alat za uklanjanje sa funkcija nekooperatvnih političara, te za razradu privremenih državnih mehanizama sve dok se ne dogovore sva tri konstitutivna naroda.

– Međutim, to se nikad nije desilo i vidimo da se bonska ovlaštenja koriste za donošenje ne samo privremenih zakona, nego čitave strukture državne uprave o kojoj nikad nije bio postignut nikakav konsenzus u zemlji – upozorio je Kalabuhov.

Generalno, rekao je Kalabuhov, OHR je postao anahronizam.

– Stoga, OHR, kao alat spoljnog protektorata, mora da bude zatvoren – poručio je ruski ambasador.

DEЈTON – OSNOV RAZVOЈA BiH

Osvrćući se na nasrtaje Zapada da izvrši reviziju Dejtonskog mirovnog sporazuma, kao garanta mira, Kalabuhov je istakao da Rusija polazi od toga da je ovaj dokument osnov razvoja BiH kao zemlje tri ravnopravna naroda i dva entiteta.

– Budućnost je u rukama samih državljana BiH – poručio je Kalabuhov.

On je podsjetio da Dejtonski sporazum ima dugu istoriju ne samo u smislu izrade teksta, već i njegovih tumačenja.

– U tom smislu vrlo je slikovito da trenutno u BiH ne postoji zvaničan prevod Dejtona, uključujući i sam Ustav zemlje na jezik bilo kojeg od tri naroda – autentičan Dejton je verifikovan samo na engleskom – istakao je Kalabuhov.

Related Topics:

Politika

NEBOJŠA DRINIĆ “Podijelio radost zbog otkrivanja spomenika MAJCI”

Sa narodom srbačkog kraja radost zbog otkrivanja spomenika u čast majci, pored manastira Osovica, podijelio je i narodni poslanik iz Banjaluke Nebojša Drinić.

“Duboko vjerujem da majka, kao simbol života i ljubavi, predstavlja stub svake porodice, a porodica stub društva. Kao narodni poslanik borio sam se i nastaviću da se borim protiv porodičnog nasilja i femicida, da se zalažem za prava majki djece s poteškoćama u razvoju, za Alimentacioni fond, za žene preduzetnice i sve ostale čiji sam glas u Parlamentu Republike Srpske”, istakao je Drinić.

Naglasio je da je primjer odgovorne politike i odnosa prema porodici Banjaluka.

“Subvencije za vantjelesnu oplodnju i vrtiće, finansijska podrška porodiljama, besplatni udžbenici školarcima… samo su neke od olakšica koje imaju Banjalučani. Želim da ovaj primjer slijede i ostali gradovi i opštine u Republici Srpskoj. Djeca nam se rađala”, poručio je Drinić.

Nastavi čitati

Politika

ODBIJEN ZAHTJEV da se general Mladić prebaci na liječenje u Srbiju

Zahtjev da se Ratko Mladić prebaci na dalje liječenje u Srbiju je odbijen, rekao je za RTRS njegov sin Darko Mladić koji se sinoć vratio iz Haga.

Naveo je da ljekari smatraju da mu se stanje popravlja, kao i da oni smatraju da mogu dobro da ga oporave da bi se vratio u ćeliju.

– Јa nemam povjerenja u njihove doktore, ali na njihovu odluku nemamo pravo žalbe. Nastavićemo da šaljemo ljekare i da reagujemo što je brže moguće na njegove promjene – rekao je Darko Mladić.
Istakao je da je stanje njegovog oca vrlo kritično i da je on veoma slab.

– Mi smo dobili i detalje nalaza kada je prebačen u bolnicu i postalo nam je jasno zašto su odugovlačili sa tim nalazima. Јasno je da je to bilo zbog greške ljekara. Greška je elementarna – naveo je Mladić.

Nastavi čitati

Politika

POVEĆAVAJU CIJENE! CIK tjera lokalne zajednice u minus

Centralna izborna komisija BiH odlučila je da naknada predsjedniku biračkog odbora bude 400 KM, a njegovom zamjeniku 200 KM, što će dovesti u probleme brojne opštine i gradove u Bosni i Hercegovini s obzirom na to da su te naknade planirali u znatno nižem iznosu.

Naime, izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH koji je nametnuo Kristijan Šmit, kojeg Republika Srpska ne priznaje za visokog predstavnika, prvi put predsjednika i zamjenika predsjednika biračkog odbora biraće Centralna izborna komisija BiH.

Ako uzmemo u obzir da je na lokalnim izborima 2020. godine bilo formirano 5.838 biračkih mjesta, od čega 5.394 redovnih, dolazimo do toga da će Centralna izborna komisija u kratkom periodu morati izabrati i imenovati više od 10.000 članova, odnosno predsjednika i zamjenika predsjednika.

U pojedinim lokalnim zajednicama rekli su nam da je pred CIK-om praktično nemoguć posao, te da je i lokalnim zajednicama bio izazov da imenuju 300 do 500 članova biračkih odbora.

“CIK je odluku o visini naknade donio kako bi motivisao ljude da se prijave, ali će nastati problemi jer će sada svi htjeti biti predsjednici i zamjenici predsjednika. Razlika između naknade predsjedniku i članu biračkog odbora bila je deset KM. Sada će svi konkurisati za predsjednika i niko se neće htjeti prijaviti za člana. CIK je to uradio kako bi sebi riješio problem, motivisao ljude da se prijave i izabrao predsjednike i zamjenike predsjednika, ali će napraviti problem drugima”, rekla je za “Nezavisne novine” Dijana Savić Božić, predsjednica Gradske izborne komisije Bijeljina.

Osim za predsjednika i zamjenika predsjednika za koje je naknada drastično povećanja, istom odlukom CIK je propisao da naknada za člana biračkog odbora bude 110 KM, a za zamjenika člana biračkog odbora 60 KM.

Ove naknade isplaćuju se jednokratno i iz budžeta lokalnih zajednica, koje bi se mogle naći u problemu s obzirom na to da su već planirali sredstva za te namjene, ali u daleko manjem iznosu, odnosno na istom nivou kao i za izbore 2020. godine.

“To je jedino moguće u zemlji koja se zove Bosna i Hercegovina da jedan organ raspiše izbore i ima pravo da nametne finansijsku obavezu za koju nije konsultovao lokalne zajednice. Nadam se da ćemo mi u lokalnim zajednicama biti dovoljno svjesni i da ćemo tražiti od CIK-a da nam obezbijedi razliku između onoga što smo mi planirali budžetima za te namjene i onoga što je CIK nametnuo kao obavezu. U suprotnom sve lokalne zajednice moraće u rebalans i opet ćemo biti u problemu. Iz godine u godinu rastu obaveze, a ne rastu prihodi, dakle opcija je da nam CIK namiri razliku ili da ponovo idemo u minus i rebalans”, rekao je Ljubiša Ćosić, predsjednik Saveza opština i gradova Republike Srpske i gradonačelnik Istočnog Sarajeva, za “Nezavisne novine”.

Kada je riječ o visini naknade, ranijim Izbornim zakonom BiH prije nego što ga je nametnuo Šmit bilo je propisano da članovi biračkih odbora imaju pravo na naknadu za svoj rad, a odluku o visini te naknade za lokalne izbore donose opštinske izborne komisije. Za prošle lokalne izbore, zavisno od opštine do opštine, naknada se kretala uglavnom oko 100 KM. Sada, nametnutim članom 2.19, stav 19, propisano je da odluku o visini naknade donosi Centralna izborna komisija BiH, i kao što smo već naveli, predsjednik biračkog odbora će dobiti četiri puta više ili 400 KM.

I u samom CIK-u rekli su da je odluka o visini naknade presedan u odnosu na ranije te da se one znatno povećavaju jer će se sa predsjednicima i zamjenicima predsjednika raditi tri mjeseca nakon njihovog selektovanja.

“Smatrali smo da treba da budu stimulisani da se uopšte prijave i duže se educiraju nego što je bio ranije slučaj kada su predsjednik i članovi imenovani u septembru i pohađali trening od jednog dana”, rekla je Irena Hadžiabdić, predsjednica CIK-a, na sjednici koja je održana u četvrtak.

Prema nezvaničnim informacijama, CIK bi konkurs za izbor predsjednika i zamjenika predsjednika biračkih odbora trebalo da raspiše u narednih nekoliko dana, najdalje do kraja maja, a tek nakon isteka roka za prijavu vidjeće se da li će uspjeti selektovati i izabrati više od 10.000 članova.

Nastavi čitati

Aktuelno