Prema podacima Eurostata i Agencije za statistiku BiH inflacija u Bosni i Hercegovini je duplo veća nego u Evropskoj uniji. U septembru inflacija u BiH iznosila 4,2 odsto, a u EU 2,2 odsto.

Ekonomista Svetlana Cenić kaže da ovaj podatak nije iznenađujući jer vlasti samo znaju da ograniče marže i zaključaju cijene, što nema nikakvog efekta, a na ekonomskom planu ništa ne rade.

– Nije povećana produktivnost, zatim nema razumijevanja ni za privredu, ni za poljoprivredu. Veletrgovci mogu da stave cijenu koju hoće, a i cijena će biti onolika koliko prolazi – naglasila je Cenić.

„Patimo od prosjeka“

Prema njenim riječima ništa nisu uradili ovim ni povećanjem minimalne plate, zato što su nameti ostali isti, opterećenje ogromno, a pokušavaju da se nešto trkaju sa inflacijom.

– Nadalje ono što mene strašno nervira u čitavoj BiH je što patimo od prosjeka. Mi najviše trošimo na hranu i samo te podatke treba i objavljivati, a ne inflacija je 3,4% na primjer, s tim što je pala cijena nameštaja, ali je cijena jaja, vode, svega onog od čega živite i što vam svaki dan treba, porasla u nebesa. Jednostavno, vlast radi samo paušalnim i populističkim mjerama – istakla je Cenić.

Istakla je da ni jednog momenta nismo vidjeli dvije stvari. Prvo da je neko ozbiljno sjeo i sagledao sve kote i tačke pa da vidi šta i kako treba djelovati da bi bilo bolje.

– Nadalje ono što mene strašno nervira u čitavoj BiH je što patimo od prosjeka. Mi najviše trošimo na hranu i samo te podatke treba i objavljivati, a ne inflacija je 3,4% na primjer, s tim što je pala cijena nameštaja, ali je cijena jaja, vode, svega onog od čega živite i što vam svaki dan treba, porasla u nebesa. Jednostavno, vlast radi samo paušalnim i populističkim mjerama – istakla je Cenić.

Istakla je da ni jednog momenta nismo vidjeli dvije stvari. Prvo da je neko ozbiljno sjeo i sagledao sve kote i tačke pa da vidi šta i kako treba djelovati da bi bilo bolje.

– Ni jednog momenta niste vidjeli da su sjeli ti isti, od kojih slušamo svakakve budalaštine, da su sjeli i da kažu: čekaj da vidimo kako ćemo koordinisati ekonomske mjere da bi bilo bolje. To nećete vidjeti nikada. Ali ćete zato vidjeti tako glupe poteze koje uopšte ni jednog momenta nemaju obrazloženje ili promišljanje: čekaj kako će sad to djelovati na ovo, a kako će djelovati na ono – rekla je Svetlana Cenić.

Građani ćute i trpe

Naglasila je da građane ovdje niko ne pita ni za šta.

– Niti oni, koliko vidim, hoće da se pitaju, niti ko pet para daje za građane. Jednostavno, šta god da se desi „hajde boga ti za par dana to će biti juče“, niko o tome neće pričati i vidiš da trpe, ćute, plaćaju, kukaju u sebi, u bradu, u kafani ili na ulici, ali ne kukaju ovako – naglasila je Svetlana Cenić.

Ekonomista Milenko Stanić kaže da podatak da je inflacija dva puta veća u BiH nego u EU pokazatelj da ne stoji teza koja su dugo provlačili ranijih godina predstavnici vlasti da je inflacija uvezena kategorija, da je nastala kao rezultat inflacije u okruženju i po osnova uvoza roba iz inostranstva se prenijela na domaće tržište.

– Dakle, sad možemo definitivno konstatovati da je inflacija u BiH rezultat internih faktora, domaćih faktora, a to su faktori rasta troškova proizvodnje. Proizvođači prilikom rasa troškova proizvodnje, kalkulisanja cijena roba i usluga, zbog rasta troškova proizvodnje dovode do porasta cijena, odnosno do inflacije – rekao je Stanić.

Jedan od segmenata troškova proizvodnje je radna snaga, odnosno rast cijene rada i minimalnih zarada.

– Zbog nedostatka radne snage i sve većeg odlaska u inostranstvo, poslodavci su primorani da povećavaju plate radnika da bi ih zadržali, ali treba imati u vidu i da su značajno drugi troškovi rasli, na primjer troškovi električne energije i u RS i FBiH rastu – naveo je Stanić.

Među faktorima inflacije su prema njegovim riječima i značajni troškovi koji su pod kontrolom lokalnih organa vlasti, odnosno komunalna infrastruktura, komunalije, voda, ali i drugi troškovi.

– Sve to se generiše i na kraju dovodi do porasta cijena roba i usluga na domaćem tržištu, koje se naravno prelivaju u novi trend inflacije – kaže on.

Kao jedan od problema naveo je činjenicu da konkurencija kod nas nije toliko snažna u mnogim sektorima, pa nemamo ozbiljnu konkurenciju i inostrani partneri nisu zainteresovani da ulažu na ovako nisko tržište.

Poređenje sa inostranstvom

– I naši građani koji žive i rade u inostranstvu prilikom dolaska u zemlju sve više se bivaju iznenađeni da su cijene mnogih proizvoda, pogotovo u sektoru prehrambene industrije, hrane, pića, veće nego u mnogim zemljama Zapadne Evrope odnosno u odnosu na okruženje – rekao je Stanić.

Na pitanje kako onda građani mogu preživjeti, ako se zna da je prosječna plata u Srpskoj 1.557 KM Stanić je rekao da su pred građanima 2 mogućnosti.

– Jedna su stalne korekcije u strukturi potrošačke korpe, znači da se više izdvaja za prehranu i komunalne usluge, a smanjuju se izdaci za zdravstvo, liječenje, sportske aktivnosti, za turizam, odnosno putovanja. Druga mogućnost je trend zaduživanja – rekao je on.

Dodao je da po pravilu krediti i zaduženja stalno rastu, ali se ne usmjeravaju u investicije i nove proizvode, nego za pokrivanje potrošačke korpe.

– 97% uzetih kredita u svojoj strukturi na našem tržištu se usmjerava i na hranu, i na komunalne usluge. Samo 2 ili 3% uzetih kredita se usmjerava na nove investicije, izgradnju, stambenu izgradnju, investicije u preduzetništvo.

To je veoma mali procenat, a trebalo bi da najveći dio kredita ide u investicije koje bi trebalo da vraćaju ta sredstva. Međutim, imamo tu situaciju stalnog zaduživanja i pokrivanja ključnih segmenta potrošačke korpe, komunalnih usluga i prehrane – dodao je Milenko Stanić.

Protest radnika RiTE Ugljevik je završen, ali radnici ostaju u štrajku do ispunjenja zahtjeva.

Bez Istoka 2 opstanka nema rudniku, zaključak je današnjeg protesta, uz poruku da im je cilj dokument od Vlade RS i kreću s radom.

Radnici Rudnika i termoelektrane Ugljevik, koji su u subotu stupili u štrajk, izašli su na protest.

Nezadovoljni rudari poručuju da ne vjeruju obećanjima vlasti, te da hoće na ruke zvanični dokument.

Kako su poručili ostaju pri zahtjevu vraćanja koncesije Istok 2, takođe zatražene su ostavke resornog ministra Petra Đokića i predsjednika vlade Save Minića.

Između ostalog, rudari traže više ulaganja, redovnu isplatu plata i samodoprinosa.

Radnici su postavili pitanje zašto niko iz Uprave nije došao da se obrati i kada će oni početi da rade.

Inače, protest je ignorisan od strane aktuelnog načelnika Ugljevika.

Dok ovaj rudnik ide “iz ruke u ruku”, sindikalci pitaju kako sudbina čeka 1870 radnika RiTE Ugljevik.

Bh. diplomatija, kao i Predsjedništvo BiH su svega nekoliko puta ukazali na problem Trgovske gore, i to većinom medijima i javnosti u Bosni i Hercegovini, dok u raznim inostranim posjetama i mnogobrojnim susretima, kako u Evropi, tako i u svijetu, veoma rijetko su upoznavali svoje sagovornike o tome da stanovništvu BiH prijeti ekološka katastrofa.

Iako se svakodnevno javljaju kada su u pitanju javna politička prepucavanja o svemu i svačemu, o jednom od najvećih potencijalnih problema za oko 250.000 građana BiH rijetko se oglašavaju.

Mario Crnković, predsjednik Udruženja “Green Team” iz Novog Grada, rekao je za “Nezavisne novine” da je dolazak visoke predstavnice Evropske unije za spoljne poslove i bezbjednosnu politiku, koja je i potpredsjednica Evropske komisije, Kaje Kalas odlična prilika za domaće političare da na domaćem terenu istaknu problematiku namjere Hrvatske da na granicu sa BiH smješta radioaktivne i druge opasne otpade.

Istakao je da često imamo priliku svjedočiti tom da domaći političari zaziru od isticanja problema koje imamo zbog neodgovornih odnosa ka BiH iz inostranstva, već se većinom energija troši na međusobne okršaje i umiljavanje briselskim birokratama.

“BiH je u ozbiljnom problemu kada je riječ o djelovanju ka inostranstvu. Praktično smo bez rezultata kada je u pitanju diplomatija. Na operativnom nivou, nije ni iskomunicirano ka zemljama koje su članice EU, kao ni sa drugim zemljama koje bi mogle biti od pomoći, niti oni znaju kakav presedan je u začetku na granici Hrvatske i BiH. Ukoliko se ostvari namjera Hrvatske da izgura radioaktivne i druge otpade na granicu sa BiH, dolazimo do uspostavljanja nove prakse na međunarodnom nivou, gdje će biti legalno i legitimno gurati otpade na granice sa drugim zemljama, a posebno ako je to na granici EU sa nekom manje uticajnom zemljom”, naveo je Crnković.

Dodao je da u tom slučaju neće osjećati posljedice samo građani sjeverozapadne BiH, već je riječ o nečemu što će imati dalekosežne posljedice.

“Spoljnu politiku BiH vode Predsjedništvo BiH i Ministarstvo spoljnih poslova, svako u svom djelokrugu, a gospođa Kalas će se susresti i sa jednima i sa drugima. Da li će i dalje odjekivati tišina vanjske politike kada je u pitanju odbrana prava na život preko 250.000 Krajišnika i da li će i dalje sve drugo biti preče, ostaje da ispratimo”, naglasio je Crnković.

Miroslav Drljača, načelnik opštine Novi Grad, istakao je da se Hrvatska ponaša kao da sa druge strane granice nema života.

“Odabrana lokacija za radioaktivni otpad je mnogo bliža opštini Novi Grad nego Dvoru. Udaljenost zgrade opštine Novi Grad je oko 2,5 kilometra, a od zgrade opštine Dvor pet kilometra. Od samog početka za nas je ta lokacija neprihvatljiva. Neprihvatljivo je i da Hrvatska jednostavno ne uzima u obzir da s ove strane granice postoji stanovništvo”, naveo je Drljača.

Dodao je da iz Hrvatske nema zvaničnih informacija, već se o aktivnostima saznaje uglavnom iz medija.

“Ne znamo ni koji će metod koristiti. Prvo su govorili da će za skladištenje koristiti postojeća vojna skladišta, što je bio jedan od argumenata kada je riječ o cijeni. Sada su skladišta srušena i gradi se novi objekat”, rekao je Drljača.

Prema njegovim riječima, aktuelna politička situacija u BiH je takva da ovo pitanje nije u žiži interesovanja iako je riječ o pitanju dvije zemlje.

“Bojim se da sve to otvara vrata Hrvatskoj da realizuje svoju ideju. Potrebno je snažno angažovanje institucija BiH”, smatra Drljača.

Podsjećamo, Hrvatska planira da radioaktivni otpad iz Nuklearne elektrane Krško i postojeći institucionalni otpad skladišti na lokaciji Trgovska gora u opštini Dvor, na samoj granici sa BiH.