Connect with us

Društvo

MLADI SU NAŠE NAJVEĆE BLAGO! Fizičar iz BiH primljen na doktorske studije u Americi, i to kao NAJBOLJI!

Dino Škrgić, student četvrte godine na Odsjeku za fiziku Prirodno-matematičkog fakulteta u Sarajevu, primljen je na doktorski studij u Sjedinjenim Američkim Državama, na Univerzitetu Bafalo, i to kao najbolje rangirani kandidat koji je osvojio prestižnu stipendiju.

Kako ovaj mladi fizičar kaže za “Nezavisne novine”, ljubav prema nauci pojavila se već u djetinjstvu, osnovnu i srednju školu završio je u rodnom Cazinu, nakon čega je u Sarajevu upisao teorijsku fiziku, gdje ima prosjek ocjena 9,88.

“Ovaj uspjeh mogu pripisati obrazovanju koje sam stekao na Odsjeku za fiziku u Sarajevu, ali i istraživačkim projektima u kojima sam učestvovao. U Bafalu sam primljen odmah, prije službenih odluka, te mi je javljeno da sam nominiran za ‘Graduate School Fellowship’, što je velika novčana nagrada u trajanju od pet godina. Mislim da se dodjeljuje jedna na nivou čitavog univerziteta”, rekao je Škrgić i napomenuo da mu je najveća podrška tokom ovog procesa bila njegova djevojka.

Dodaje da je već na početku treće godine studija shvatio da je vrijeme za razmišljanje o planovima za budućnost.

“Jedina stvar u koju sam bio siguran jeste da želim nastaviti da se bavim fizikom, a nakon što sam vidio da SAD nudi izuzetno dobre prilike za nastavak studija, a i na savjet mentora, bio sam siguran da tu želim nastaviti školovanje. Počeo sam tražiti univerzitete i gledati čime se konkretno bave. Nakon pisanja CV-a, motivacionog pisma i skupljanja ostalih dokumenata, uslijedio je dug period čekanja. Ipak, četiri univerziteta su mi javila da sam primljen, što su bile odlične vijesti”, kaže on.

Mladi fizičar ističe da je izbor bio jako selektivan, kao i da se u prosjeku prijavi od 600 do 700 studenata, a odsjeci primaju oko 10.

“U Americi već od sredine augusta počinje semestar. Nadolazeći studenti su obično asistenti na odsjeku, a to podrazumijeva držanje laboratorijskih vježbi. Međutim, meni je ponuđena opcija držanja auditornih vježbi, što nije česta stvar, jer je tih pozicija puno manje. To sam dobio zbog držanja dodatnih vježbi, demonstracija, na svom odsjeku i jako mi je drago zbog te prilike. Na drugoj ili trećoj godini student se prebacuje na istraživačkog asistenta ili Research Assistant i tu plata ne dolazi iz odsjeka, već iz sredstava mentora”, objašnjava Škrgić.

Napominje da se nakon završetka doktorskog studija planira vratiti i tražiti postdoktorske pozicije u BiH ili u Evropi, a ističe i da mu nije svejedno napustiti Sarajevo i kolege sa kojima studira.

“Njihova reakcija je bila pozitivna i jako mi je drago da sam stekao prijatelje koje ću pamtiti. Od porodice i dalje dobivam čestitke, i definitivno će mi nedostajati. Još od osnovne škole sam se zanimao za matematiku i kada sam vidio da je to jezik prirode i da se pojave u stvarnom životu mogu modelirati matematičkim konceptima, rodila se strast i ambicija koja ne jenjava, a ozbiljnije sam se počeo baviti fizikom u srednjoj školi”, prisjeća se Škrgić.

Napominje da je tokom studija učestvovao na velikom broju istraživačkih projekata iz oblasti kosmologije i astrofizike.

“Radio sam na gravitacionom lensingu, ako ste ikada vidjeli slike galaksija gdje su zakrivljene, ta zakrivljenost nam može reći nešto više o strukturi svemira i potencijalnoj tamnoj materiji, kao i na kozmičkom pozadinskom zračenju, koje se koristi za istraživanje ranog svemira, jako brzo nakon Velikog praska. Radio sam i na gravitacionim talasima, i, meni lično najzanimljivije, teoriji modifikovane gravitacije. Ta teorija predlaže drugačiju formulaciju zakona gravitacije na galaktičkim udaljenostima. Na ovim projektima radim od svoje prve godine, te sam imao priliku održati poster prezentaciju na međunarodnoj konferenciji fizike u Sarajevu, kao najmlađi učesnik”, objašnjava Škrgić.

Ističe da je Univerzitet u Bafalu najveći državni univerzitet u saveznoj državi Njujork.

“Zadnjih godina doživljavaju ogromnu ekspanziju, što se odrazilo i na njihov odsjek za fiziku. Pored toga što su na odsjeku vodeći svjetski stručnjaci iz oblasti fizike elementarnih čestica, također dobivaju ogromna sredstva od Vlade SAD. Problem sa teorijskom fizikom je manjak primjenjivosti, što za sobom vuče i manjak sredstava za istraživanja. Međutim, u Bafalu nemaju taj problem, što je bio jedan od presudnih faktora za odabir univerziteta. Rečeno mi je da imam priliku da se bavim onim što me interesuje, što je prilika koju mi nisu dali ostali univerziteti na koje sam primljen”, kaže on.

Dodaje da je preko internet foruma upoznao nekoliko osoba koje studiraju na Univerzitetu u Bafalu.

“Pored njih, profesori sa kojima sam bio u kontaktu su mi ogromna podrška za administrativne sitnice, ali i za stvari vezane za studij. Mislim da taj prelaz sa studija na posao, uz selidbu na drugi kraj svijeta, neće biti jednostavan, ali da će i te kako vrijediti”, zaključio je Škrgić.

Nezavisne

Društvo

ZIMA SE NE PREDAJE! Večeras dodatno zahlađenje

Temperature bi mogle znatno pasti, pa se građanima savjetuje oprez, posebno na putevima gdje je moguća poledica.

Snježne pahulje zabijelile su više predjele širom Republike Srpske, potvrđujući tako dugoočekivane prognoze koje su meteorolozi najavljivali prethodnih dana.

Iako smo već duboko zakoračili u proljeće, priroda kao da se predomislila – zima se ne predaje lako.

Pojava snijega iznenadila je mnoge, donoseći prizore tipične za januar, a ne za početak aprila. Mještani Mrkonjić Grada i okolnih sela jutros su osvanuli u bijelom okruženju, a društvene mreže preplavile su fotografije snježnih pejzaža.
Meteorolozi upozoravaju da će se hladno vrijeme zadržati i narednih dana, uz mogućnost slabog snijega u višim predjelima i mraza tokom noći. Posebno se apeluje na poljoprivrednike da zaštite rane zasade, jer bi niske temperature mogle nanijeti štetu usjevima.

Zima je pokazala da još uvijek ima snage, a nas ostaje da sačekamo da proljetno sunce ponovo preuzme glavnu riječ.
Srpskainfo

Nastavi čitati

Društvo

U SRPSKOJ ROĐENO SAMO SEDAM BEBA! Tri djevojčice i četiri dječaka

U Republici Srpskoj u protekla 24 časa rođeno je sedam beba, tri djevojčice i četiri dječaka, potvrđeno je u porodilištima.
Uporodilištima u Doboju i Banjaluci rođene su po dvije bebe, a u Zvorniku, Prijedoru i Trebinju po jedna.

U Banjaluci su rođeni po jedna djevojčica i jedan dječak, u Doboju dva dječaka, u Zvorniku jedan dječak, a u Prijedoru i Trebinju po jedna djevojčica.
U porodilištima u Nevesinju, Gradiški, Istočnom Sarajevu, Bijeljini i Foči nije bilo poroda.

Nastavi čitati

Društvo

SUTRA SU BLAGOVIJESTI! Koji su običaji i vjerovanja?

Hrišćani vjeruju da je arhangel Gavrilo riječima “Raduj se, Blagodatna, Gospod je s tobom”, otvorio istoriju Novog zavjeta kojom počinje spasenje čitavog čovječanstva.
Zato Blagovijesti spadaju u jedan od najradosnijih praznika u godini, a slave se uvijek 7. aprila, tačno devet mjeseci prije Božića.
Zato, iako postoji vjerovanje da do Uskrsa nije lijepo veseliti se, Blagovijesti se u srpskom narodnu uvijek proslavljaju radosno i sa mnogo živopisnih običaja. Za Blagovijesti se vezuju i radosni narodni običaji, i oni zaštitnički. Naši stari su govorili da se na Blagovijesti završava zima.
Pošto je praznik Bogorodičin, znači ženski, mnoge se žene na današnji dan mole Bogorodici za potomstvo. To je povezano i sa razmnožavanjem u prirodi jer od Blagovesti kreće setva jarih žita, a vjeruje se i da je sutrašnji dan srećan za kalemljenje voća.
Jedan od njih savremenom čovjeku, a posebno mladima, sve više postaje “strani”. To je “ranilo” – kada se ustaje ranom zorom a dan započne pjesmom. Najbolje djevojaka, koje sakupljaju grane od kojih se pali vatra.

Vatra ima iskonsku zaštitničku ulogu, između ostalih štiti od zmija i gmizavaca, koji se prema vjerovanju na Blagovijesti bude iz zimskog sna. Na ovaj dan čiste se kuća, dvorište, štale, a svo đubre se obavezno iznosi iz kuće i spaljuje. Uz vatru se potom vesele i žene i muškarci, i mladi i stari i onda se ta vatra preskače. Onaj ko preskoči vatru, taj “obred” se zove bukara, zaštićen je od zmija.

Strah od zmija je veliki. Toliki da na ovaj dan ne valja čak ni pričati o zmijama.

U nekim krajevima upražnjavalo se da djeca idu oko kuće, lupaju u gvozdene predmete i viču “Bježite zmije i gušteri”. Takođe, postoji i vjerovanje da se žene na ovaj dan ne češljaju, a valjalo bi se umiti u reci ili na nekom izvoru.

Na Blagovijesti, je dobro započeti neki veći posao (gradnja, početak biznisa, učenje) ili donijeti neku veću ili čak životnu odluku.

I, na kraju ovog narodnog dijela – vremenska prognoza. I Blagovijesti, kao i neki drugi praznici, “ukazuju” kakva će godina biti. Ako je nebo vedro – biće godina rodna, a ljudi zdravi. Takođe, i jesen će biti pozna.

Nastavi čitati

Aktuelno