Svijet
NATO želi povećati ulogu u ISPORUCI ORUŽJA Ukrajini
BiH je jedna od 50 zemalja koje učestvuju u radnoj grupi za pomoć Ukrajini, koja podrazumijeva slanje oružja, opreme, rezervnih dijelova i ostale logističke podrške Ukrajini.
Ovih dana obilježena je druga godišnjica postojanja ove grupe, a prema riječima Lojda Ostina, američkog ministra odbrane, vrijednost ove opreme koju je ova grupa proslijedila Ukrajini u prve dvije godine od formiranja iznosi više od 95 milijardi dolara.
Zvanični podaci o doprinosu BiH nisu poznati, ali ono što jeste poznato je da je SAD, EU i Velikoj Britaniji, koje Ukrajini najaktivnije pomažu, stalo da se za Ukrajinu pronađu sredstva koja su porijeklom ili dizajnom slična onom što Ukrajina posjeduje, zbog čega su im posebno zanimljivi depoi i zalihe u zemljama koje su bile bliske bivšem sovjetskom vojnom bloku. Iako veći dio te opreme odavno nije u funkcionalnom stanju, zapadni saveznici vjeruju da bi se mogla iskoristiti kao rezervni dijelovi, posebno za sisteme koji se tokom korištenja znatno habaju.
Ministarstvo odbrane BiH praktično od početka učestvuje u radu ove grupe, koja se još zove i Format Ramštajn po američkoj vojnoj bazi u Njemačkoj, koja je najčešće lokacija na kojoj se ministri odbrane ovih zemalja sastaju i dogovaraju šta je moguće poslati u Ukrajinu.
Volodimir Zelenski, predsjednik Ukrajine, uz podršku EU u Tirani, gdje je krajem februara održan samit Ukrajina – zapadni Balkan, predložio je zemljama regiona da udruže namjensku industriju, ali zbog političkih razloga ova ideja zasad nije zvanično zaživjela. EU i dalje insistira da se sve zemlje regiona usklade sa spoljnom i bezbjednosnom politikom EU, ali ovaj proces i dalje ide sporo, posebno u Srbiji i BiH.
Kada je riječ o zemljama koje imaju zvaničnu statistiku šta su isporučile u Ukrajinu, pojedinačno najviše su uputile SAD, čija pomoć zaključno s aprilom ove godine iznosi oko 67 milijardi evra. Statistiku o ovim dostavama vodi Institut svjetske ekonomije (ITW) iz Kila u Njemačkoj. Prema njihovim podacima, ako se gleda u odnosu na snagu ekonomije, najviše su donirale Estonija, Letonija i Litvanija, koje su isporučile opreme u vrijednosti od oko 1,5 odsto svog bruto domaćeg proizvoda. Ovim zemljama se približila Danska, koja je do sada isporučila opreme u vrijednosti oko 1,2 odsto bruto domaćeg proizvoda. Iako su SAD najveći pojedinačni donator, po glavi stanovnika njihova pomoć iznosi tek 0,3 odsto BDP-a. Ujedinjeno Kraljevstvo Ukrajini je poslalo oružja i opreme oko devet milijardi evra, a po BDP-u njihov doprinos je takođe oko 0,3 odsto, slično koliko je isporučila i Njemačka, iako je njen doprinos u apsolutnim ciframa gotovo 15 milijardi evra. Ovi podaci pokazuju da najveće svjetske ekonomije imaju još dosta prostora da povećaju isporuke ukoliko se za tim ukaže potreba i bude adekvatne političke volje da se povećaju vojna izdvajanja.
Dio opreme koja je isporučena Ukrajini nije isporučen preko Ramštajn grupe, već preko EU, koja ima svoje programe pružanja vojne pomoći Ukrajini. EU je preko svojih institucionalnih programa Ukrajini proslijedila oko 27 milijardi evra. EU je kroz svoje institucije obećala ukupno 77,2 milijarde evra sredstava Ukrajini, čija realizacija je u toku.
Od ostalih zemalja, bitno je spomenuti Japan, koji je kroz razne programe Ukrajini dosad proslijedio oko 5,92 milijardi evra i isporučio oko 77 odsto ukupno onog što je obećao. Važno je pomenuti i Kanadu, koja je za Ukrajinu izdvojila 5,75 milijardi evra.
Početkom prošlog mjeseca NATO saveznice su dogovorile da je potrebno da se pomoć koordiniše preko Alijanse, kako bi bila dugoročno održiva.
Jens Stoltenberg, generalni sekretar NATO-a, predložio je formiranje fonda za petogodišnje snabdijevanje u koji bi bilo uplaćeno oko sto milijardi evra. Ukoliko bi ovaj plan bio usvojen, to bi značilo da bi NATO preuzeo direktniju ulogu u koordinaciji i slanju vojne pomoći. Stoltenberg je rekao da bi ovaj fond poslao poruku o predvidljivosti i dugoročnim garancijama da Ukrajina neće ostati bez oružja i municije.
U nezvaničnim razgovorima, NATO polazi od toga da bi rat mogao trajati još mnogo godina, te da bi u skladu s tim trebalo osigurati i dugoročno planiranje.
Svijet
FON DER LAJEN: EU stoji uz Ukrajinu, neće se suočiti sama sa zimom
Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen rekla je sinoć da EU stoji uz Ukrajinu i da je spremna da pruži neophodnu pomoć kako se ta zemlja ne bi sama suočila sa predstojećom zimom.
“Ukrajina neće biti sama ove zime. EU stoji uz vas i pruža hitnu energetsku pomoć kako bi se podržala Ukrajina u narednim mjesecima”, napisala je Fon der Lajen u objavi na društvenoj mreži Iks.
Ona je dodala da Evropska komisija istovremeno razmatra opcije za obezbjeđivanje neophodne kontinuirane finansijske podrške Ukrajini.
“Sutra ćemo usvojiti naš Paket proširenja, kojim će biti istaknuta izuzetna posvećenost Ukrajine njenom evropskom putu tokom protekle godine”, navela je predsjednica EK.
Fon der Lajen je naglasila da je poruka Komisije jasna, a to je da je Ukrajina je spremna da ide napred.
Ruski napadi na ukrajinsku infrastrukturu su se intenzivirali prethodnih dana pa su stoga u Ukrajini, prema navodima ukrajinskog javnog servisa Suspilne, na snazi velika isključenja struje i ograničenje kapaciteta distribucije električne energije, a u nedjelju je cjelokupna oblast Donjecka ostala bez struje usljed ruskih udara.
Svijet
ČOVJEK KOJI JE 192 PUCAO SEBI U GRUDI: Priča o ludilu i genijalnosti Amerikanca koji je smislio pancir
Ričard Dejvis, bivši marinac i biznismen, postao je legenda tako što je 192 puta pucao sebi u grudi da dokaže izdržljivost pancira. Njegova priča inspirisala je film “Druga šansa” reditelja Ramin Bahranija.
“Mnogi misle da sam glup što ovo radim”, rekao je Ričard Dejvis i – povukao obarač.
Pištolj je bio uperen u njega. Metak se odbio od pancira, a Dejvis je veselo izjavio:
“Prosto kao pasulj”.
Tako je bivši marinac i propali vlasnik picerije dokazivao izdržljivost svojih pancir-prsluka – pucajući u sebe čak 192 puta. Njegov izum spasio je hiljade života, ali mu je na kraju donio propast.
Priča o njemu toliko je apsurdna i fascinantna da je inspirisala poznatog reditelja Ramina Bahranija da snimi dokumentarac “Druga šansa” (Second Chance).
Dejvis je 1970-ih bio vlasnik propale picerije u Detroitu kada je doživio oružani napad i shvatio da bi “Kevlar” mogao promijeniti sve. Napravio je prvi lagani pancir-prsluk koji se mogao nositi ispod odjeće i osnovao kompaniju Second Chance.
Njegovi proizvodi su ubrzo postali standard – nosili su ih policajci, vojnici, pa čak i američki predsjednik Džordž V. Buš. Vrijednost firme dostigla je 50 miliona dolara, a Dejvis je postao simbol “novog američkog sna”.
Ali njegov put do slave bio je obojen i bizarnim incidentima, laganjem, pa čak i tragedijama.
Opsesija slavom i pad
Dejvis je sebe smatrao šoumenom – režirao je filmove o oružju i nasilju, objavljivao časopise i volio publicitet. Ipak, iza kulisa, stvari su počele da se raspadaju.
Kada je na privatnom strelištu slučajno ranio stariju ženu, pokušao je da podmiti tinejdžera da preuzme krivicu. Tokom vatrometa koji je finansirao, eksplozija je ubila jednog čovjeka. Ni tada nije preuzeo odgovornost.
Njegova kompanija je doživjela ozbiljan udarac kada je distribuirao 100.000 pancira od novog materijala “Zylon”, koji se pokazao neispravnim – jedan policajac je poginuo.
Dejvisov dugogodišnji saradnik Aron Vestrik, kome je pancir jednom spasao život, kasnije je postao uzbunjivač i tajno snimao razgovore o zataškavanju dokaza.
Lik koji ne zna da prizna grešku
U dokumentarcu Bahranija, Dejvis (70) odbija da u potpunosti prizna svoje greške.
“Neke stvari je bio spreman da otkrije, a za druge – nije bio sposoban da emotivno ode toliko daleko”, rekao je reditelj za Gardijan.
Prema Bahraniju, Dejvis je stvorio mit o sebi: “Njegova priča je krvava, osvetnička legenda koja nema mnogo veze s činjenicama. Ali on i dalje vjeruje da je sve bilo baš tako”.
I to je možda najtužniji aspekt njegovog lika – čovjek koji je spasavao živote, postao je simbol iluzije o sopstvenoj nepogrešivosti.
Svijet
NOVE TENZIJE! Bjelorusija spremna da pošalje vojsku u Ukrajinu
Bjelorusija je izrazila spremnost da rasporedi svoje mirovne snage u Ukrajinu kao dio sporazuma o okončanju rata, izjavio je načelnik odjeljenja za međunarodnu vojnu saradnju i mirovne aktivnosti komande snaga za specijalne operacije Oružanih snaga Bjelorusije, Aleksej Skabej.
Prema njegovim riječima, učešće vojske susjedne zemlje u međunarodnim misijama je pitanje „podizanja nacionalne zastave“ i demonstriranja otvorenosti zemlje.
„Čim dobijemo odgovarajuću odluku, bićemo spremni da se premjestimo u jedan ili drugi region kako bismo izvršili zadatke“, rekao je Skabej, napominjući da je učešće Bjelorusije u mirovnim misijama pod vođstvom UN trenutno obustavljeno.
Takođe je uvjeren da moguće raspoređivanje mirovne misije u Ukrajini zavisi od saglasnosti obje strane u sukobu.
„Nismo samo mi ti koji odlučujemo. Ako strane odluče, spremni smo da pružimo pomoć na njihov zahtjev“, dodao je predstavnik bjeloruskog Ministarstva odbrane.
Podsjećanja radi, trenutno se razmatra raspoređivanje zapadnih mirovnih snaga u Ukrajini kao garancija bezbjednosti nakon rata, ali se Rusija tome protivi.
Nedavno je portparolka bjeloruskog predsjednika Natalija Ejsmont izjavila da će ruski eksperimentalni raketni sistem „Orešnik“ biti stavljen na borbeno dežurstvo u zemlji već u decembru.
Ukrajinski predsjednik Vladimir Zelenski izjavio je da Vladimir Putin želi da uvuče Bjelorusiju u rat i isprovocira Poljsku.
-
Politika2 dana agoStanivuković optužio Igora Dodika za PODMETANJE LAŽI! “Saplešćete se vi o Draškića KAO MNOGO PUTA DO SADA!”
-
Svijet3 dana agoUHAPŠENA 3 MUŠKARCA: Satima silovali djevojku (18), njen poznanik sve snimao telefonom
-
Politika1 dan agoNSRS VAŽNIJI DRAGOCJENI METALI OD LJUDI! Vukomanović: “Roditelji-njegovatelji godinama trpe nepravdu!”
-
Društvo2 dana agoI UGLJEVIK VAN POGONA! Od noćas ne rade ni oni, ni RITE GACKO
-
Hronika2 dana agoŽENA PRONAĐENA MRTVA NA PODU BOLNICE! Porodica bijesna, zaposleni se ovako pravdaju
-
Politika1 dan agoCVJETINOVIĆ TVRDI “Radnici RiTE prevazilaze strah”?
-
Politika2 dana agoŠTA JE SVE DODIK PRODAO I PREDAO da bi mu se skinule američke sankcije?
-
Banjaluka3 dana agoSTANIVUKOVIĆ: Srbija mora izaći jača i složnija iz novosadske tragedije
