Connect with us

Svijet

NATO želi povećati ulogu u ISPORUCI ORUŽJA Ukrajini

BiH je jedna od 50 zemalja koje učestvuju u radnoj grupi za pomoć Ukrajini, koja podrazumijeva slanje oružja, opreme, rezervnih dijelova i ostale logističke podrške Ukrajini.

Ovih dana obilježena je druga godišnjica postojanja ove grupe, a prema riječima Lojda Ostina, američkog ministra odbrane, vrijednost ove opreme koju je ova grupa proslijedila Ukrajini u prve dvije godine od formiranja iznosi više od 95 milijardi dolara.

Zvanični podaci o doprinosu BiH nisu poznati, ali ono što jeste poznato je da je SAD, EU i Velikoj Britaniji, koje Ukrajini najaktivnije pomažu, stalo da se za Ukrajinu pronađu sredstva koja su porijeklom ili dizajnom slična onom što Ukrajina posjeduje, zbog čega su im posebno zanimljivi depoi i zalihe u zemljama koje su bile bliske bivšem sovjetskom vojnom bloku. Iako veći dio te opreme odavno nije u funkcionalnom stanju, zapadni saveznici vjeruju da bi se mogla iskoristiti kao rezervni dijelovi, posebno za sisteme koji se tokom korištenja znatno habaju.

Ministarstvo odbrane BiH praktično od početka učestvuje u radu ove grupe, koja se još zove i Format Ramštajn po američkoj vojnoj bazi u Njemačkoj, koja je najčešće lokacija na kojoj se ministri odbrane ovih zemalja sastaju i dogovaraju šta je moguće poslati u Ukrajinu.

Volodimir Zelenski, predsjednik Ukrajine, uz podršku EU u Tirani, gdje je krajem februara održan samit Ukrajina – zapadni Balkan, predložio je zemljama regiona da udruže namjensku industriju, ali zbog političkih razloga ova ideja zasad nije zvanično zaživjela. EU i dalje insistira da se sve zemlje regiona usklade sa spoljnom i bezbjednosnom politikom EU, ali ovaj proces i dalje ide sporo, posebno u Srbiji i BiH.

Kada je riječ o zemljama koje imaju zvaničnu statistiku šta su isporučile u Ukrajinu, pojedinačno najviše su uputile SAD, čija pomoć zaključno s aprilom ove godine iznosi oko 67 milijardi evra. Statistiku o ovim dostavama vodi Institut svjetske ekonomije (ITW) iz Kila u Njemačkoj. Prema njihovim podacima, ako se gleda u odnosu na snagu ekonomije, najviše su donirale Estonija, Letonija i Litvanija, koje su isporučile opreme u vrijednosti od oko 1,5 odsto svog bruto domaćeg proizvoda. Ovim zemljama se približila Danska, koja je do sada isporučila opreme u vrijednosti oko 1,2 odsto bruto domaćeg proizvoda. Iako su SAD najveći pojedinačni donator, po glavi stanovnika njihova pomoć iznosi tek 0,3 odsto BDP-a. Ujedinjeno Kraljevstvo Ukrajini je poslalo oružja i opreme oko devet milijardi evra, a po BDP-u njihov doprinos je takođe oko 0,3 odsto, slično koliko je isporučila i Njemačka, iako je njen doprinos u apsolutnim ciframa gotovo 15 milijardi evra. Ovi podaci pokazuju da najveće svjetske ekonomije imaju još dosta prostora da povećaju isporuke ukoliko se za tim ukaže potreba i bude adekvatne političke volje da se povećaju vojna izdvajanja.

Dio opreme koja je isporučena Ukrajini nije isporučen preko Ramštajn grupe, već preko EU, koja ima svoje programe pružanja vojne pomoći Ukrajini. EU je preko svojih institucionalnih programa Ukrajini proslijedila oko 27 milijardi evra. EU je kroz svoje institucije obećala ukupno 77,2 milijarde evra sredstava Ukrajini, čija realizacija je u toku.

Od ostalih zemalja, bitno je spomenuti Japan, koji je kroz razne programe Ukrajini dosad proslijedio oko 5,92 milijardi evra i isporučio oko 77 odsto ukupno onog što je obećao. Važno je pomenuti i Kanadu, koja je za Ukrajinu izdvojila 5,75 milijardi evra.

Početkom prošlog mjeseca NATO saveznice su dogovorile da je potrebno da se pomoć koordiniše preko Alijanse, kako bi bila dugoročno održiva.

Jens Stoltenberg, generalni sekretar NATO-a, predložio je formiranje fonda za petogodišnje snabdijevanje u koji bi bilo uplaćeno oko sto milijardi evra. Ukoliko bi ovaj plan bio usvojen, to bi značilo da bi NATO preuzeo direktniju ulogu u koordinaciji i slanju vojne pomoći. Stoltenberg je rekao da bi ovaj fond poslao poruku o predvidljivosti i dugoročnim garancijama da Ukrajina neće ostati bez oružja i municije.

U nezvaničnim razgovorima, NATO polazi od toga da bi rat mogao trajati još mnogo godina, te da bi u skladu s tim trebalo osigurati i dugoročno planiranje.

Svijet

KONTRAVERZNA ODLUKA: Sud omogućio Trampu da deportuje 60.000 migranata

Savezni Apelacioni sud Sjedinjenih Američkih Država omogućio je administraciji predsjednika Donalda Trampa da ukine privremenu zaštitu od deportacije i radne dozvole za više od 60.000 imigranata iz Nikaragve, Hondurasa i Nepala.

Presuda Apelacionog suda za deveti okružni sud odmah ukida zaštitu za državljane Nepala, čiji je status istekao 5. avgusta, dok zaštita za imigrante iz Hondurasa i Nikaragve prestaje 8. septembra, prenio je AP.

Troje sudija potpisnika odluke nije navelo pravno obrazloženje.

Portparolka Ministarstva za unutrašnju bezbjednost Triša Meklaflin ocijenila je da odluka jača integritet imigracionog sistema i sprečava korišćenje privremenog statusa kao “de fakto sistema azila”.

Ahilan Arulanantam sa Univerziteta Kalifornije u Los Anđelesu, predstavnik jedne od grupa koje su podnijele tužbu, kritikovao je sud, jer nije dao obrazloženje i ocijenio je da odluka “sankcioniše vladino preuzimanje moći”.

Ranije je američka okružna sutkinja Trina Tompson u julu privremeno blokirala administraciju da ukine zaštitu, ocijenivši da je odluka vjerovatno motivisana “rasnom netrpeljivošću”, prenosi Tanjug.

Nastavi čitati

Svijet

ZELENSKI POPUSTIO: „Spremni smo za sastanak sa Putinom, ali on ne smije da bude održan u Moskvi“

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski ponovio je da je Ukrajina spremna za bilateralni sastanak sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, ali da on ne može da bude održan u Moskvi.

Odmah sam odgovorio na bilateralni sastanak. Spremni smo. Ali šta ako „Rusi“ nisu spremni? Evropljani su pokrenuli ovo pitanje. Ako „Rusi“ nisu spremni, onda bismo željeli da vidimo snažnu reakciju Sjedinjenih Država na ovo, rekao je Zelenski na konferenciji za novinare, prenio je Unian.

On je dodao da bi pripremu sastanka sa ruske strane koordinisali američki zvaničnici, uključujući državnog sekretara Marka Rubija, specijalnog izaslanika Stiva Vitkofa i potpredsjednika Džej Di Vensa.

Ukrajina očekuje definisanje bezbjednosnih garancija u roku od sedam do deset dana, a nakon uspješnog bilateralnog susreta, planiran je trilateralni sastanak sa predsjednikom Sjedinjenih Američkih Država Donaldom Trampom.

Tramp je potvrdio da su u toku pripreme za sastanak Zelenskog i Putina i istakao da direktni dijalog lidera predstavlja ključni korak.

Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov rekao je da Rusija ne isključuje ni bilateralne ni trilateralne pregovore, ali da oni moraju da budu “pažljivo pripremljeni”.

Nastavi čitati

Svijet

PALESTINCI BJEŽE IZ GAZE, IZRAEL KRENUO U OFANZIVU: Trupe IDF-a zauzele predgrađa

Izraelske trupe započele su prvu fazu kopnene ofanzive.

Veliki broj Palestinaca bježi iz Gaze nakon što je izraelska vojska započela prve faze kopnene ofanzive. Izraelske trupe zauzele su položaje na periferiji grada, u kojem živi više od milion ljudi, nakon višednevnog intenzivnog bombardovanja.

Generalni sekretar UN Antonio Guteres ponovo je pozvao na trenutni prekid vatre “kako bi se izbjegle smrti i razaranja” koja bi ofanziva neminovno izazvala.

Izrael želi da pokaže da ide naprijed sa planom zauzimanja cijelog grada, uprkos međunarodnim kritikama. Vojska već djeluje u naseljima Zejtun i Džabalija kako bi pripremila teren, a ministar odbrane Izrael Kac odobrio je plan koji će biti razmatran pred kabinetom za bezbjednost.

Pozvano je oko 60.000 rezervista kako bi se aktivni vojnici oslobodili za operaciju.

Premijer Benjamin Netanjahu rekao je da skraćuje rokove za zauzimanje onoga što je opisao kao “posljednja uporišta terora” u Gazi. Hamas ga je optužio za “brutalni rat protiv nevinih civila” i kritikovao što ignoriše novi prijedlog za prekid vatre.

Očekuje se da će stotine hiljada ljudi biti evekuisano u skloništa na jugu Gaze.

Nastavi čitati

Aktuelno