Connect with us

Politika

POVEĆAVAJU CIJENE! CIK tjera lokalne zajednice u minus

Centralna izborna komisija BiH odlučila je da naknada predsjedniku biračkog odbora bude 400 KM, a njegovom zamjeniku 200 KM, što će dovesti u probleme brojne opštine i gradove u Bosni i Hercegovini s obzirom na to da su te naknade planirali u znatno nižem iznosu.

Naime, izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH koji je nametnuo Kristijan Šmit, kojeg Republika Srpska ne priznaje za visokog predstavnika, prvi put predsjednika i zamjenika predsjednika biračkog odbora biraće Centralna izborna komisija BiH.

Ako uzmemo u obzir da je na lokalnim izborima 2020. godine bilo formirano 5.838 biračkih mjesta, od čega 5.394 redovnih, dolazimo do toga da će Centralna izborna komisija u kratkom periodu morati izabrati i imenovati više od 10.000 članova, odnosno predsjednika i zamjenika predsjednika.

U pojedinim lokalnim zajednicama rekli su nam da je pred CIK-om praktično nemoguć posao, te da je i lokalnim zajednicama bio izazov da imenuju 300 do 500 članova biračkih odbora.

“CIK je odluku o visini naknade donio kako bi motivisao ljude da se prijave, ali će nastati problemi jer će sada svi htjeti biti predsjednici i zamjenici predsjednika. Razlika između naknade predsjedniku i članu biračkog odbora bila je deset KM. Sada će svi konkurisati za predsjednika i niko se neće htjeti prijaviti za člana. CIK je to uradio kako bi sebi riješio problem, motivisao ljude da se prijave i izabrao predsjednike i zamjenike predsjednika, ali će napraviti problem drugima”, rekla je za “Nezavisne novine” Dijana Savić Božić, predsjednica Gradske izborne komisije Bijeljina.

Osim za predsjednika i zamjenika predsjednika za koje je naknada drastično povećanja, istom odlukom CIK je propisao da naknada za člana biračkog odbora bude 110 KM, a za zamjenika člana biračkog odbora 60 KM.

Ove naknade isplaćuju se jednokratno i iz budžeta lokalnih zajednica, koje bi se mogle naći u problemu s obzirom na to da su već planirali sredstva za te namjene, ali u daleko manjem iznosu, odnosno na istom nivou kao i za izbore 2020. godine.

“To je jedino moguće u zemlji koja se zove Bosna i Hercegovina da jedan organ raspiše izbore i ima pravo da nametne finansijsku obavezu za koju nije konsultovao lokalne zajednice. Nadam se da ćemo mi u lokalnim zajednicama biti dovoljno svjesni i da ćemo tražiti od CIK-a da nam obezbijedi razliku između onoga što smo mi planirali budžetima za te namjene i onoga što je CIK nametnuo kao obavezu. U suprotnom sve lokalne zajednice moraće u rebalans i opet ćemo biti u problemu. Iz godine u godinu rastu obaveze, a ne rastu prihodi, dakle opcija je da nam CIK namiri razliku ili da ponovo idemo u minus i rebalans”, rekao je Ljubiša Ćosić, predsjednik Saveza opština i gradova Republike Srpske i gradonačelnik Istočnog Sarajeva, za “Nezavisne novine”.

Kada je riječ o visini naknade, ranijim Izbornim zakonom BiH prije nego što ga je nametnuo Šmit bilo je propisano da članovi biračkih odbora imaju pravo na naknadu za svoj rad, a odluku o visini te naknade za lokalne izbore donose opštinske izborne komisije. Za prošle lokalne izbore, zavisno od opštine do opštine, naknada se kretala uglavnom oko 100 KM. Sada, nametnutim članom 2.19, stav 19, propisano je da odluku o visini naknade donosi Centralna izborna komisija BiH, i kao što smo već naveli, predsjednik biračkog odbora će dobiti četiri puta više ili 400 KM.

I u samom CIK-u rekli su da je odluka o visini naknade presedan u odnosu na ranije te da se one znatno povećavaju jer će se sa predsjednicima i zamjenicima predsjednika raditi tri mjeseca nakon njihovog selektovanja.

“Smatrali smo da treba da budu stimulisani da se uopšte prijave i duže se educiraju nego što je bio ranije slučaj kada su predsjednik i članovi imenovani u septembru i pohađali trening od jednog dana”, rekla je Irena Hadžiabdić, predsjednica CIK-a, na sjednici koja je održana u četvrtak.

Prema nezvaničnim informacijama, CIK bi konkurs za izbor predsjednika i zamjenika predsjednika biračkih odbora trebalo da raspiše u narednih nekoliko dana, najdalje do kraja maja, a tek nakon isteka roka za prijavu vidjeće se da li će uspjeti selektovati i izabrati više od 10.000 članova.

Politika

SKANDAL U MINISTARSTVU! Višestruka kršenja zakona otkrivena revizijom u Ministarstvu porodice, omladine i sporta RS!

Najnoviji izvještaj Glavne službe za reviziju javnog sektora RS za 2024. godinu otkriva niz ozbiljnih kršenja zakona i nepravilnosti u radu Ministarstva porodice, omladine i sporta, na čijem je čelu Selma Čabrić.

Ministarstvo je, kako navodi revizija, dobilo mišljenje s rezervom u pogledu usklađenosti, a neke greške ponavljaju se iz godine u godinu, ukazujući na sistemske propuste i neodgovornost u upravljanju javnim sredstvima.

Među najznačajnijim kršenjima ističe se višestruko prekoračenje zakonskih odredbi vezanih za imenovanje vršilaca dužnosti sekretara i 2 pomoćnika ministra.

– Vlada Republike Srpske je, suprotno Zakonu o državnim službenicima, donijela akt o postavljenju vršioca dužnosti sekretara Ministarstva i dva pomoćnika ministra na period do 90 dana, i to više od tri puta uzastopno – ističe se u izvještaju revizije.

Pored toga, Ministarstvo je nezakonito angažovalo šest osoba duže od dozvoljenog perioda, dok je šest ugovora o djelu zaključeno za poslove koji predstavljaju redovnu djelatnost Ministarstva, što je direktno suprotno Zakonu o radu.

Problemi se ne zaustavljaju ni na nepravilnostima u zapošljavanju i ugovorima, već su evidentirane i nepravilnosti u priznavanju prava zaposlenih.

– Naknada troškova prevoza kod dolaska na posao i povratka sa posla priznato je bez vjerodostojne isprave o mjestu stanovanja, a novčane pomoći su odobravane bez potrebnih dokaza o osnovu za iste. Takođe, zabilježeni su propusti u obračunu i povratu putnih troškova, gdje povrat akontacija nije pravovremeno izvršen – navode revizori.

Revizija je ukazala i na ozbiljne propuste u oblasti javnih nabavki. Planirane nabavke vrijednosti gotovo pola miliona KM nisu sprovedene u skladu sa zakonom.

Nabavke robe i usluga obavljene su kroz 84 direktna sporazuma i druge netransparentne procedure, a pojedine nabavke stručnog usavršavanja i ugostiteljskih usluga uopšte nisu bile planirane u planu nabavki, niti su za njih donesene odluke o pokretanju postupka javne nabavke.

Posebno zabrinjava činjenica da su nabavke robe široke potrošnje i sportske opreme podijeljene u više direktnih sporazuma, čime je očigledno zaobiđen zakon koji zabranjuje dijeljenje predmeta nabavke.

Dodatno, Ministarstvo nije zaključilo ugovor za nabavku goriva i autokozmetike po osnovu okvirnog sporazuma, a na portalu javnih nabavki nisu objavljene obavijesti o dodjeli ugovora, što je još jedno kršenje Zakona o javnim nabavkama.

Glavna služba za reviziju podsjeća da su u okviru finansijske revizije za 2023. godinu Ministarstvu dato ukupno osam preporuka.
Iako su neke od njih provedene, četiri ključne preporuke koje se odnose na zapošljavanje, angažovanje po ugovorima o djelu, uspostavljanje sistema finansijskog upravljanja i kontrola, te primjenu Zakona o javnim nabavkama, nisu realizovane, čime su ostale otvorene značajne rizike od zloupotreba i neefikasnog upravljanja, prenosi Srpskainfo.

Nastavi čitati

Politika

MARKOVIĆ PITA “Ko su ti STRUČNJACI za koje je Dodikov kabinet daje 4 miliona KM?”

Zašto ste kroz rebalans, odnosno kroz novi budžet za 2025. godinu predvidjeli 4.000.000 KM u kabinetu predsjednika za stručne usluge? Zašto ste stavku reprezentacije predsjednika podigli sa 150.000 na 300.000 KM?
Pitao je ovo Slaviša Marković, poslanik PDP u Narodnoj skupštini Republike Srpske tokom tokom tačke današnje sjednice koja se tiče rebalansa budžeta, dodajući da prema tome, predsjednik Republike Srpske ima dnevnu reprezentaciju od preko 1000 KM.

– Da li vi mislite da je to normalno? S druge strane, u okviru budžeta Agencije za agrarna plaćanja smanjen je iznos budžeta za poljoprivredu za pet miliona. Ministar finansija, gđa Vidović, rekla je da je u okviru Ministarstva poljoprivrede to nadoknađeno, što nije istina. Jasno vidimo budžet i rebalans i da ta pozicija nije mijenjana – rekao je Marković, koji je dodao da smatra da je bilo potrebno izdvojiti dodatna sredstva za poljoprivredu, zbog suše kao elementarne nepogode.
Govoreći o radu javnih preduzeća, Marković je podsjetio da je „Elektroprivreda Republike Srpske“ 2023. godine iskazala dobit od 145 miliona KM, a 2024. godine gubitak od 40 miliona.

– Da li je normalno da jedno preduzeće za jednu kalendarsku godinu izgubi 80 miliona i da niko ne odgovara? Da li je normalno da dugovanja RiTE „Ugljevik“ budu preko 120 miliona KM, što uključuje obaveze prema dobavljačima i matičnom preduzeću? Da preko 40 puta ima blokirane račune? – pita Marković.

Dodao je da je Vlada izvršila dokapitalizaciju firme „RS gas“ u iznosu od 60 miliona KM, za šta se spekuliše da je prebačeno na račun jedne kiparske firme, da bi se sredstva prebacila biznismenu Rašidu Serdarovu.

– Bitno je da Ministarstvo finansija odgovori da li je to tačno – naveo je Marković.

Nakon što je ukazao na ove činjenice, Markoviću je oduzeta riječ, uz obrazloženje za ne govori o dnevnom redu.

(BN)

Nastavi čitati

Politika

VATROGASCI ISTJERALI “MAK NA KONAC!” NSRS koriguje zakon o platama

U Narodnoj skupštini Republike Srpske u toku je rasprava o Prijedlogu zakona o platama zaposlenih u organima jedinice lokalne samouprave po hitnom postupku.

Ministar uprave i lokalne samouprave Republike Srpske Senka Jujić rekla je da se Prijedlogom zakona o platama zaposlenih u organima jedinice lokalne samouprave uređuju način utvrđivanja plate, prava na naknadu i pomoć i druga prava iz radnog odnosa službenika, namještenika i ostalih zaposlenih koji nemaju status službenika u gradskoj ili opštinskoj upravi.
Obrazlažući ovaj prijedlog zakona, koji se u Narodnoj skupštini razmatra po hitnom postupku, Jujićeva je rekla da se njime ova oblast po prvi put nastoji urediti zakonom, budući da je do sada bila regulisana Posebnim kolektivnim ugovorom za zaposlene u oblasti lokalne samouprave Srpske.

Ona je naglasila da se zakonskim regulisanjem ove materije sa jedne strane uvodi jednoobraznost u način utvrđivanja plata i drugih naknada za zaposlene u organima jedinice lokalne samouprave u Srpskoj.

Osim toga, sa druge strane se daje dovoljno autonomije jedinicama lokalne samouprave da, u skladu sa stepenom ekonomskog razvoja i finansijskim mogućnostima, krećući se u zakonskim rasponima, utvrde visinu cijene rada i platne koeficijente.

– Predloženim zakonskim rješenjem uređuje se način utvrđivanja visine cijene rada za jedinice lokalne samouprave koja je predviđena u trogodišnjem rasponu od 120 do 160 KM. Tim aktom definišu se i rasponi koeficijenata za obračun osnovne plate službenika i namještenika koji se razvrstavaju u platne grupe zavisno od stručne spreme, složenosti poslova, samostalnosti u radu i stepena odgovornosti – rekla je Jujićeva.

Odredbe ovog zakona, navela je ona, odnose se i na obračun plata zaposlenih u kabinetu gradonačelnika, odnosno načelnika opštine koji nemaju status službenika ili namještenika u smislu Zakona o službenicima i namještenicima u organima jedinice lokalne samouprave.

Isto tako, kaže Jujićeva, zakonom su utvrđena prava koja proističu iz rada i po osnovu rada kao što su pravo na određene naknade, pravo na novčanu pomoć, prava u slučaju prestanka radnog odnosa i druga čija će visina biti utvrđena Posebnim kolektivnim ugovorom.

– Zakonom se utvrđuje obaveza započinjanja pregovora između Ministarstva i reprezentativnih sindikata u oblasti lokalne samouprave za zaključivanje posebnog kolektivnog ugovora u roku od 15 dana od dana stupanja Zakona na snagu, odnosno od 1. januara 2026. godine – navela je Jujićeva i dodala da će se, ako ne dođe do njegovog zaključivanja u predviđenom roku, primjenjivati odredbe Zakona o radu.

Ona je istakla da se ovaj akt u opštem interesu donosi po hitnom postupku jer se njime stvara pravni okvir za utvrđivanje plata zaposlenih u organima jedinice lokalne samouprave, a koji ne postoji u zadnje dvije godine.

Jujićeva je napomenula da je ovim aktom, između ostalog, predloženo korigovanje donje granice koeficijenata za obračun osnovne plate za radno mjesto vatrogasca-spasioca sa 12,60 na 13,60, zbog složenosti posla koje obavljaju.

Podsjećamo, prethodnih dana vatrogasci su ukazali na činjenicu da će se, ukoliko se ovaj zakon usvoji, plata vatrogasca biti smanjena i iznositi tek oko 1.000 KM, što je neprihvatljivo.

– Nakon protesta vatrogasaca ispred NSRS, održanog u ponedjeljak, predsjednik RS Milorad Dodik izrazio je zainteresovanost za rješavanje problema vatrogasca-spasilaca i preuzeo je obavezu da se Zakon o platama zaposlenih u jedinicama lokalne samouprave amandmanski ispravi kada se o istom bude raspravljalo u Narodnoj skupštini Republike Srpske – poruili su iz Sindikata uprave RS, što se na današnjoj sjednici NSRS i desilo.

Mondo

Nastavi čitati

Aktuelno