Connect with us

Politika

JOŠ JEDAN PARADOKS I “MULJAŽA”! BiH ima više birača nego stanovnika

Bosna i Hercegovina ima više birača nego stanovnika.

Ova tvrdnja je potkrijepljena sa dvije činjenice. Prva je da će na lokalnim izborima koji su zakazani za 6. oktobar ove godine pravo glasa imati 3.406.088 birača, što je u odnosu na prethodne opšte izbore iz 2022. godine povećanje za 37.422 birača (tada ih bilo 3.368.666).

S druge strane, prema procjenama onih koji se bave demografijom i migracijama, BiH je od posljednjeg popisa iz 2013. godine, a koji kaže da u njoj živi 3.531.159 stanovnika, izgubila najmanje pola miliona tog broja, što zbog odlaska u inostranstvo, što zbog pada nataliteta.

Ako bismo samo uporedili broj birača za 2024. i popis iz 2013. godine, razlika je 125.071 građanin, što, smatraju dobro upućeni, nije realan broj, jer je nemoguće da je u prethodnih deset godina BiH nadomjestila odlazak građana, te umrle novorođenim i punoljetnim osobama.

Ali, ovdje je bitno napomenuti da nije nemoguće da broj birača bude veći od broja stalnih stanovnika jedne države, jer odlazak u inostranstvo ne znači nužno da su građani izgubili pravo da glasaju, jer većina njih, uprkos tome što su godinama praktično stranci, i dalje posjeduje neki od dokumenata, u ovom slučaju BiH, čime punopravno imaju mogućnost da biraju ili budu birani.

To svakako potvrđuje prethodnih šest izbornih ciklusa, jer ako samo u obzir uzmemo izbore od 2014. godine do danas, konstantno se povećavao broj birača, uprkos tome što se, prema tvrdnjama upućenih, smanjivao broj stanovnika u Bosni i Hercegovini.

Mirhunisa Zukić, predsjednica Unije za održivi povratak i integracije u BiH, brani stav da su BiH trajno napustile stotine hiljada građana, ali da je veći dio njih i dalje na biračkom spisku Centralne izborne komisije (CIK) BiH, bez obzira na to što nikada ne glasaju.

“Od 2014. godine do 2023. godine oko 600.000 osoba do kojih smo mi došli trajno je napustilo BiH, a među njima ima onih koje se nisu odjavile i logično je da će biti na biračkom spisku. Ljudi odavde odlaze i ne vraćaju se, to je sigurno. Imamo slučajeve da porodice žive u Francuskoj tri, četiri ili pet godina, a i dalje su ovdje evidentirane. Sigurno se može reći da se ti ljudi nisu vratili, jer se radi o porodicama. Njih nema u svojim kućama”, kaže za “Nezavisne” Zukićeva.

To što je dio građana koji su napustili BiH i dalje evidentiran na biračkom spisku slijedi i iz toga što neke države u koje se nastanjuju ne traže od njih da se odreknu bh. državljanstva.

Međutim, nerijetko se dešava da se i sami građani odluče na korak odricanja od bh. papira.

U prilog tome govori podatak da se u posljednjih deset godina (2014-2023) bh. državljanstva odreklo 35.752 građana.

I demograf Aleksandar Čavić kaže da, prateći brojke kojima barataju nadležni, niko ne smije tvrditi da BiH nema više birača od broja stanovnika.

Na naše pitanje koliko, prema procjenama, u BiH trenutno živi stanovnika, ako se kao polazna tačka uzme popis od prije 11 godina, on odgovara:

“To se može izvući iz vitalne statistike. Dakle, to je gubitak od prošlog popisa od oko 100.000 stanovnika, i ako računate da je iz BiH godišnje odlazilo u prosjeku minimalno između 25.000 i 30.000 građana, onda imamo sigurno nekih 450.000 ili 500.000 stanovnika manje nego 2013. godine”, naglasio je Čavić za “Nezavisne novine”.

Politički analitičari ovu priču gledaju iz nešto drugačijeg ugla.

Tako Velizar Antić kaže da je birački spisak koji je objavio CIK BiH još jedan od dokaza koliko je taj spisak neuređen. Ne isključuje činjenicu da se broj birača povećao u odnosu na prethodni izborni ciklus, jer kako kaže, sada su na spisak upisani oni koji su stekli punoljetstvo u prethodne dvije godine. Međutim…

“Oni koji su u prethodnom periodu umrli bi trebalo da budu izbrisani iz biračkog spiska, a mislim da u tom delu imamo problem i da se ne ažuriraju podaci kako treba. Iz tog razloga imamo i ovo uvećanje broja birača”, tvrdi Antić.

Ipak, smatra da je u kompletnoj priči mnogo veći problem dijaspora, tačnije ljudi koji su napustili BiH, ali i dalje imaju papire da žive u njoj. Pojašnjava i zašto.

“Zbog tih ljudi vani mi imamo situaciju da nam na izbore izlazi oko 55 odsto od broja upisanih birača. Međutim, realan broj ljudi koji žive u BiH i koji glasaju je sigurno oko 75 odsto. Ovaj problem bi se morao rešavati ne samo Izbornim zakonom, nego i drugim zakonima, kao i mnogo boljim uređenjem i evidencijom ljudi koji zaista žive u državi”, zaključio je Antić za “Nezavisne”.

Related Topics:

Politika

VLADA RS DONIJELA ODLUKU: 4. avgust proglašen Danom žalosti

Vlada Republike Srpske je danas, 21.jula, na 16. telefonskoj sjednici, proglasila 4. avgust 2026. godine Danom žalosti u Republici Srpskoj, povodom obilježavanja Dana sjećanja na stradale i prognane Srbe u akciji “Oluja”.

Dan žalosti obilježava se na način propisan Zakonom o obilježavanju dana žalosti, saopšteno je iz Vlade.

Nastavi čitati

Politika

PSS PALE PORUČIO SNSD-u: Vratite Apelaciono odjeljenje Suda BiH u Pale

Opštinski odbor PSS-a Pale uputio je poziv SNSD-u da ispravi nepravdu prema Palama i vrati Apelaciono odjeljenje Suda BiH u ovu opštinu.

– Klub SNSD-a u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH danas je ponovo zaobišao Pale kada je riječ o tome da sjedište Apelacionog odjeljenja Suda BiH bude u Palama, jer su predložili amandmane kojima se predviđa da sjedište ove pravosudne institucije bude u Banjaluci, a sjedište VSTS-a u, kako kažu, Istočnom Sarajevu, ali nisu definisali u kojoj konkretno opštini – saopštili su iz PSS-a Pale.

Dodaju da je ovim nastavljena politička praksa SNSD-a da godinama marginalizuje Pale i stavlja ih u drugi plan u odnosu na druge lokalne zajednice.

– Pokušaj da se uspostavi politička ravnoteža tako što će jedna institucija biti u Banjaluci, a druga u Istočnom Sarajevu samo je paravan za suštinsku namjeru SNSD-a da „kazni“ Paljane jer su odlučili da jednom zauvijek kažu NE pogubnoj politici ove stranke – navodi se u saopštenju.

Iz PSS-a podsjećaju da je prošle godine i predsjednik SNSD-a Milorad Dodik predlagao da sjedište Apelacionog odjeljenja Suda BiH bude u Palama, dok danas, kako navode, „stari SDP-ovac Radovan Kovačević i vječiti funkcioner Sredoje Nović kroje sudbinu“.

– Pozivamo rukovodstva opštinskog i gradskog odbora SNSD-a, kao i narodne poslanike sa Pala, da utiču na delegate SNSD-a u Domu naroda da predlože i izglasaju da sjedište odjeljenja bude u Palama, kako biste bar donekle povratili povjerenje Paljana i ispravili nepravdu učinjenu prema Palama kada je riječ o izmještanju institucija.

Zamolićemo vas da ovaj put ne ostanete nijemi na naš poziv, kao što ste ostali nijemi na poziv načelnika opštine Pale koji je prošle godine u decembru, radeći u interesu Pala, insistirao da Pale budu sjedište ove institucije. Umjesto da ste ga poslušali, optužili ste ga da se bavi populizmom i visokom politikom, pa bi sada bilo mnogo bolje da uvažite naš, odnosno zahtjev svih stanovnika naše opštine.

Paljani su zagledani u vas i sa velikom pažnjom čekaju vaše naredne poteze – poručili su iz PSS-a Pale.

Nastavi čitati

Politika

BASARA: Zdravlje djece ne smije čekati, skrining za SMA mora hitno početi

Član Predsjedništva Gradskog odbora PSS Banjaluka Adriana Basara, poručila je da je za vlast, izgleda, sve hitno osim zdravlja naše djece, ukazujući da neonatalni skrining na spinalnu mišićnu atrofiju (SMA), iako je oprema nabavljena i instalirana u UKC-u, još nije počeo.

Basara podsjeća da su građani Republike Srpske u humanitarnoj akciji „S ljubavlju hrabrim srcima“ prikupili sredstva za uvođenje ovog skrininga, ali da je nakon nabavke i instalacije opreme čitav proces stao.

„Prošlo je skoro dvije godine od prikupljanja sredstava, a skrining još nije počeo. Kod spinalne mišićne atrofije vrijeme nije administracija, nije dopis i nije procedura. Svaki izgubljeni dan može značiti izgubljenu priliku da dijete dobije terapiju prije pojave simptoma, kada ona daje najbolje rezultate. Zato je svaki dan važan“, istakla je Basara.

Ona naglašava da vlast svakodnevno govori kako su djeca i porodica prioritet, ali da se prioritet ne dokazuje izjavama i konferencijama za medije, već konkretnim rezultatima.

„Građani su ispunili svoje obećanje i obezbijedili novac. Institucije svoj dio posla nisu završile. Ako možemo preko noći usvajati zakone, donositi odluke o novim zaduženjima i pronalaziti milione za sve što vlast proglasi važnim, onda mora postojati način da se obezbijede i reagensi za pregled koji može spasiti dječiji život. Ovo nije pitanje politike, već pitanje odgovornosti prema najmlađima i njihovim porodicama“, poručila je Basara.

Nastavi čitati

Aktuelno