Connect with us

Politika

JOŠ JEDAN PARADOKS I “MULJAŽA”! BiH ima više birača nego stanovnika

Bosna i Hercegovina ima više birača nego stanovnika.

Ova tvrdnja je potkrijepljena sa dvije činjenice. Prva je da će na lokalnim izborima koji su zakazani za 6. oktobar ove godine pravo glasa imati 3.406.088 birača, što je u odnosu na prethodne opšte izbore iz 2022. godine povećanje za 37.422 birača (tada ih bilo 3.368.666).

S druge strane, prema procjenama onih koji se bave demografijom i migracijama, BiH je od posljednjeg popisa iz 2013. godine, a koji kaže da u njoj živi 3.531.159 stanovnika, izgubila najmanje pola miliona tog broja, što zbog odlaska u inostranstvo, što zbog pada nataliteta.

Ako bismo samo uporedili broj birača za 2024. i popis iz 2013. godine, razlika je 125.071 građanin, što, smatraju dobro upućeni, nije realan broj, jer je nemoguće da je u prethodnih deset godina BiH nadomjestila odlazak građana, te umrle novorođenim i punoljetnim osobama.

Ali, ovdje je bitno napomenuti da nije nemoguće da broj birača bude veći od broja stalnih stanovnika jedne države, jer odlazak u inostranstvo ne znači nužno da su građani izgubili pravo da glasaju, jer većina njih, uprkos tome što su godinama praktično stranci, i dalje posjeduje neki od dokumenata, u ovom slučaju BiH, čime punopravno imaju mogućnost da biraju ili budu birani.

To svakako potvrđuje prethodnih šest izbornih ciklusa, jer ako samo u obzir uzmemo izbore od 2014. godine do danas, konstantno se povećavao broj birača, uprkos tome što se, prema tvrdnjama upućenih, smanjivao broj stanovnika u Bosni i Hercegovini.

Mirhunisa Zukić, predsjednica Unije za održivi povratak i integracije u BiH, brani stav da su BiH trajno napustile stotine hiljada građana, ali da je veći dio njih i dalje na biračkom spisku Centralne izborne komisije (CIK) BiH, bez obzira na to što nikada ne glasaju.

“Od 2014. godine do 2023. godine oko 600.000 osoba do kojih smo mi došli trajno je napustilo BiH, a među njima ima onih koje se nisu odjavile i logično je da će biti na biračkom spisku. Ljudi odavde odlaze i ne vraćaju se, to je sigurno. Imamo slučajeve da porodice žive u Francuskoj tri, četiri ili pet godina, a i dalje su ovdje evidentirane. Sigurno se može reći da se ti ljudi nisu vratili, jer se radi o porodicama. Njih nema u svojim kućama”, kaže za “Nezavisne” Zukićeva.

To što je dio građana koji su napustili BiH i dalje evidentiran na biračkom spisku slijedi i iz toga što neke države u koje se nastanjuju ne traže od njih da se odreknu bh. državljanstva.

Međutim, nerijetko se dešava da se i sami građani odluče na korak odricanja od bh. papira.

U prilog tome govori podatak da se u posljednjih deset godina (2014-2023) bh. državljanstva odreklo 35.752 građana.

I demograf Aleksandar Čavić kaže da, prateći brojke kojima barataju nadležni, niko ne smije tvrditi da BiH nema više birača od broja stanovnika.

Na naše pitanje koliko, prema procjenama, u BiH trenutno živi stanovnika, ako se kao polazna tačka uzme popis od prije 11 godina, on odgovara:

“To se može izvući iz vitalne statistike. Dakle, to je gubitak od prošlog popisa od oko 100.000 stanovnika, i ako računate da je iz BiH godišnje odlazilo u prosjeku minimalno između 25.000 i 30.000 građana, onda imamo sigurno nekih 450.000 ili 500.000 stanovnika manje nego 2013. godine”, naglasio je Čavić za “Nezavisne novine”.

Politički analitičari ovu priču gledaju iz nešto drugačijeg ugla.

Tako Velizar Antić kaže da je birački spisak koji je objavio CIK BiH još jedan od dokaza koliko je taj spisak neuređen. Ne isključuje činjenicu da se broj birača povećao u odnosu na prethodni izborni ciklus, jer kako kaže, sada su na spisak upisani oni koji su stekli punoljetstvo u prethodne dvije godine. Međutim…

“Oni koji su u prethodnom periodu umrli bi trebalo da budu izbrisani iz biračkog spiska, a mislim da u tom delu imamo problem i da se ne ažuriraju podaci kako treba. Iz tog razloga imamo i ovo uvećanje broja birača”, tvrdi Antić.

Ipak, smatra da je u kompletnoj priči mnogo veći problem dijaspora, tačnije ljudi koji su napustili BiH, ali i dalje imaju papire da žive u njoj. Pojašnjava i zašto.

“Zbog tih ljudi vani mi imamo situaciju da nam na izbore izlazi oko 55 odsto od broja upisanih birača. Međutim, realan broj ljudi koji žive u BiH i koji glasaju je sigurno oko 75 odsto. Ovaj problem bi se morao rešavati ne samo Izbornim zakonom, nego i drugim zakonima, kao i mnogo boljim uređenjem i evidencijom ljudi koji zaista žive u državi”, zaključio je Antić za “Nezavisne”.

Related Topics:

Politika

NAKON SKANDALA SA DROGOM: Šobot imenovan umjesto Đajića za v.d. direktora UKC-a RS

Direktor Univerzitetskog kliničkog centra Republike Srpske Vlado Đajić smijenjen je na sjednici Vlade Republike Srpske koja je u toku, saznaje Glas Srpske.

Kako saznaju, na Đajićevo mjesto imenovan je Nikola Šobot, načelnik Klinike za kardiohirurgiju.

Podsjećamo, Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a, poručio je da je Vlado Đajić, generalni direktor UKC Republike Srpske i poslanik SNSD-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske, sam sebe razriješio svih funkcija, a nakon što je u javnosti objavljen video snimak na kojem se vidi kako Đajić razgovara sa jednim muškarcem o narkoticima.

 

 

Nastavi čitati

Politika

DODIK ĐAJIĆA RAZRIJEŠIO SVIH FUNKCIJA! Spletke mu konačno “DOŠLE GLAVE” (FOTO, VIDEO)

Milorad Dodik oglasio se  jutros nakon snimaka na kojem se direktor UKC RS Vlado Đajić nalazi u razgovoru i prisustvuje situaciji koja uključuje narkotike. Dodik je poručio da je za njega ovakav postupak apsolutno neprihvatljiv i da u SNSD-u nema mjesta za bilo kakvu povezanost sa kriminalnim radnjama.

 

 

Dodik je naglasio da stranka neće tolerisati nikakav dodir sa kriminalnim miljeom, a posebno ne sa narkoticima, te da je time Đajić izgubio svaki legitimitet da obavlja bilo kakvu funkciju.

U nastavku izdvajamo Dodikovu izjavu:

 

„Kao i svi, jutros sam upoznat sa snimkom u kojem se Vlado Đajić nalazi u razgovoru i prisustvuje situaciji koja uključuje narkotike. Takvo ponašanje je apsolutno neprihvatljivo za mene kao predsjednika SNSD-a. SNSD ne može i neće tolerisati bilo kakvu povezanost s kriminalom, a posebno ne s narkoticima. Đajić je tim postupkom sam sebe razriješio sa svih funkcija. Naša politika svoje temelje ima u najboljim osobinama našeg naroda i mora to i da ostane – bez izuzetaka.“

 

Nastavi čitati

Politika

Vlada RS ne demantuje da će doći do poskupljenja struje, STANIVUKOVIĆ NAJAVLJUJE PROTESTE

Na zahtjev MH Elektroprivreda Republike Srpske (ERS), da se od 1. januara 2026. godine, cijena električne energije poveća za skoro 20 odsto, reagovali su vodeći zvaničnici u Srpskoj, a poruke koje se mogu čuti idu ka tome da niko ne može garantovati da neće doći do poskupljenja struje od nove godine, zbog čega pojedini iz opozicije već najavljuju proteste.

Zanimljiv osvrt na sve stigao je od predsjednika Vlade Republike Srpske, Sava Minića, koji je rukovodstvu ERS-a poslao poruku da bez saglasnosti izvršne vlasti nema ništa od poskupljenja.

“Bez saglasnosti Vlade RS i razgovora sa socijalnim partnerima, ne može biti donesena odluka o poskupljenju struje u Srpskoj”, glasio je prvi komentar Minića.

Minić: Luka Petrović se umorio
Potom je kazao da nije sporno da Elektroprivreda Republike Srpske uputi zahtjev za poskupljenje struje, a onda je poslao indirektnu poruku i Luki Petroviću, generalnom direktoru tog preduzeća.

“Nisam bio informisan o zahtjevu generalnog direktora ‘Elektroprivrede Republike Srpske’ Luke Petrovića o poskupljenju struje koji je upućen regulatoru. Petrović se malo umorio na ovom poslu i radi na neki način stereotipno”, rekao je Minić.

Međutim, komentarišući dalje ovu tematiku, Minić je naglasio da do kraja 2025. godine neće biti poskupljenja struje u Srpskoj, ali nije garantovao da do poskupljenja neće doći od 1. januara 2026.

“Bićemo i dalje najpovoljniji kada je riječ o cijeni struje, a ako bude moralo doći do poskupljenja, ne smije biti ugrožena privreda, niti građani koji su socijalno ugroženi”, zaključio je premijer Srpske.

Vidovićeva: Ako bude poskupljenja, biće neznatno
Gdje je stao Minić, nastavila je Zora Vidović, ministar finansija Republike Srpske, poručivši

da ukoliko bi došlo do poskupljenja struje, ono bi bilo neznatno.

“‘Elektroprivreda Republike Srpske’ nije podnijela Vladi RS zahtjev za poskupljenje struje”, otkriva Vidovićeva.

Podsjetila je da je u Vladi RS prije nekoliko dana održan tematski sastanak sa predstavnicima ERS-a, tokom koga se vidjelo da ima značajnih problema u energetskom sektoru Republike Srpske.

Stanivuković: Poskupljenje struje od 33 odsto
Draško Stanivuković, predsjednik Pokreta Sigurna Srpska, tvrdi da poskupljenje koje se traži neće iznositi samo oko 20 odsto, već ukupno 33 odsto.

“Zbog lošeg poslovanja, pustošenja RiTE Ugljevik i kriminala, Elektroprivreda Republike Srpske traži novo poskupljenje struje za gotovo 20 odsto, a ukupno čak 33 odsto”, tvrdi Stanivuković.

Zbog navedenog, on najavljuje da će pozvati građane na protest.

“Dok svakodnevno odobravaju enormna poskupljenja na republičkom nivou, u Banjaluci glume moralne veličine: ne dozvoljavaju ni minimalno usklađivanje cijene vode, iako je banjalučki Vodovod direktno pogođen upravo njihovim poskupljenjima struje, čak u dva navrata tokom prethodne dvije godine, a ovo je treće potencijalno poskupljenje”, napisao je Stanivuković na mreži X.

Istakao je da neće dozvoliti da preko leđa građana prikrivaju gubitke i kriminal i privatne džepove pune narodnim novcem.

Podsjetimo, 14. novembra, ERS je prema Regulatornoj komisiji za energetike RS poslao zahtjev kojim se traži da od 1. januara 2026. dođe do povećanja cijene energije u iznosu od 19,83 odsto i to povećanje cijene nabavke energije za javno snabdijevanje sa prethodno odobrenih 0,0770 KM/kWh na 0,0922 KM/kWh i povećanje cijene usluge javnog snabdijevanja sa 2,48 KM/mjesec na 3,25 KM/mjesec.

U zahtjevu se takođe traži promjena postojećih opsega potrošnje za domaćinstva na način da se opseg potrošnje 0-500 kWh smanji na 0-350 kWh, a opseg potrošnje 501- 1500 kWh na 351-1000 kWh.

Nastavi čitati

Aktuelno