Connect with us

Politika

Ekonomista izračunao: Ove godine imamo rekordan “višak” glasača na izborima, čak 513.509!

Na 41. sjednici održanoj danas Centralna izborna komisija je zaključila i potvrdila Centralni birački spisak za Opše izbore 2022. godine.

Ukupan broj birača upisanih u izvode iz Centralnog biračkog spiska za Opše izbore 2022. godine, sa stanjem na dan 18.08.2022. godine u 24.00 sata, je 3.368.666 ili ili 13.237 više nego što ih je bilo na izborima 2018. godine.

Ekonomista Faruk Hadžića je ova vijest CIK-a iznenadila jer je i bez urađene analize zaključio da nema ni teorijske šanse da toliko osoba danas, prvo živi u Bosni i Hercegovini, a drugo da ima pravo glasa.

Zbog toga je uradio analizu I pokušao doći do podatka koliko zaista građana ima pravo glasa i koliko je osoba viška na biračkom spisku. Ovi podaci su, naglasio je vrlo bitni, jer se kroz tu razliku stvara ogroman prostor za manipulacije i moguće lažiranje biračke volje u Bosni i Hercegovini.

“Prvi i logičan korak za procjenu tačnog broja osoba koje mogu biti na biračkom spisku jeste Popis stanovništva iz 2013. godine. Ako se krene od samog Popisa stanovništva Bosne i Hercegovine iz 2013. godine, onda znamo da je tada prikazan broj od 3.531.159 stanovnika. Dobra strana Popisa jeste što je naveden tačan broj stanovnika po godinama, što nam omogućava da precizno znamo koliko je tada građana bilo u dobnoj skupini 0-17, koja nema pravo glasa. Sabiranjem dolazimo do sume od 692.701 stanovnika u ovoj dobnoj skupini koji nije mogao glasati jer je bio maloljetan. U konačnici, broj stanovnika starijih od 18 godina, a ujedno i sa pravom glasa, iznosio je 2.838.458. Da su se te godine održali izbori, to bi bio broj osoba koje su mogle biti potencijalni glasači”, naveo je Hadžiću analizi objavljenoj na Nomad.ba.

Kako bih izračunao maksimalni potencijalni broj glasača na izborima svake dvije godine, koristio je podatke sa Popisa, dodajući broj novorođenih, oduzimajući broj umrlih, te računajući pomjeranje broja osoba za svaku dobnu skupinu u narednu za svaku godinu.

“Uglavnom, podaci za 2014. godinu pokazuju da je maksimalni broj stanovnika mogao biti 3.525.582, mladih u dobnoj skupini 0-17 670.545, što znači da je broj mogućih glasača mogao biti 2.855.037. Međutim, tada je objavljeno da pravo glasa ima 3.278.908, što je razlika od čak 423.871! Evo čak i da dodamo broj osoba koje su mogle glasati iz inostranstva, opet je razlika nerealno visoka”, naveo je Hadžić.

Na isti način, ažurirao je podatke za svaku narednu godinu, pa je tako u 2016. godini razlika je bila nešto manja- maksimalni broj stanovnika mogao je biti 3.511.164, mladih u dobnoj skupini 0-17 631.148, što znači da je broj mogućih glasača mogao biti 2.880.016, ali je pravo glasa imalo 3.203.228, što je razlika od 323.212.

U 2018. godini broj stanovnika u Bosni i Hercegovini se smanjio na 3.496.236, dok je zvanično pravo glasa imalo 3.352.933, što je razlika od 464.707.

“Kako je za dvije godine došlo do velikog povećanja broja osoba sa pravom glasa, velika je misterija. Ova razlika je opet smanjena 2020. godine na 399.584 i onda dolazimo do izbora ove godine”, pita se Hadžić I dodaje

“Za ove izbore, objavljeno je da pravo glasa ima rekordnih 3.368.666 osoba. U 2022. godini ipak, broj stanovnika će na kraju biti oko 3.417.759, gdje je broj mladih bez prava glasa 562.602, a onih sa pravom glasa 2.855.157. Razlika za ove izbore je rekordna i iznosi 513.509! Dakle, kada uključite i broj osoba koje glasaju iz inostranstva, opet je razlika preko 450.000 osoba koje imaju pravo glasa prema biračkom spisku i osoba kojih ima zaista u Bosni i Hercegovini. Ovaj broj upravo otvara nekoliko novih pitanja i mogućnosti za manipulacije”.

ZAŠTO SE MANIPUILIŠE

Više je razloga za ovu manipulaciju navodi Hadžić- a sve one koriste političarima na vlasti.

Prva je izlaznost, navodi, koja se prema zvaničnoj statistici kreće nešto preko 50%.

Međutim ako bi se ona uporedila do podataka do kojih je Hadžić u analizi došao ona bi iznosila preko 62,% što nije ni tako malo.

“Statistika je ta koja prikazuje malu izlaznost, koja na terenu i nije takva. Ako bismo otišli korak dalje, uračunali broj izdatih dozvola za naše državljane u EU, te preračunali na ovaj broj stanovnika sa Popisa, izlaznost u Bosni i Hercegovini stanovnika koji tu zaista žive bi bila preko 80%”, navodi Hadžić.

Drugi problem koji se javlja jeste kontrola biračkih odbora i zloupotreba izbora glasača. Trgovine članovima biračkih odbora su moguće kroz veliki broj političkih stranaka, koje onda, kada učestvuju u izbornom procesu, imaju pravo da dobiju određen broj mjesta u biračkim odborima širom države. Ipak, veliki broj stranaka su stranke koje nemaju nikakav potencijal i tu su samo radi ove funkcije.

“Analiza poslovanja političkih subjekata sa prošlih izbora je pokazala da od 117 stranaka koje su učestvovale na prethodnim parlamentarnim izborima 2018. godine, njih 46 je imalo prijavljen godišnji prihod od 1.000 KM i manje! Drugim riječima, na svakih 5 stranaka, 2 su imale ovaj prihod. Ako bismo gledali ostvareni prihod do 10.000 KM, onda u tu kategoriju spada čak 60% svih prijavljenih stranaka”, ističe Hadžić navodeći da su ovi podaci nepoznati građanima, ali politici su itekako poznati i koriste se maksimalno za ostvarivanje vlastitog cilja – kontrolu budžetskih sredstava. U konačnici, zaključuje, nije uopšte bitno koliko ljudi živi u Bosni i Hercegovini i glasa, već je bitno samo ono što je prikazano od strane politike. I tako, od izbora do izbora.

buka

Related Topics:

Politika

NJEMAČKI ŠEF DIPLOMATIJE DOLAZI U BIH S PORUKOM: Šmit ostaje, Bonska ovlaštenja ostaju

Njemački ministar vanjskih poslova Јohan Vadeful tokom nedjeljne posjete Bosni i Hercegovini prenijeće jasan stav Berlina: nema govora o reduciranju uloge OHR-a, ukidanju Bonskih ovlaštenja niti o smjeni Kristijana Šmita, saznaje se iz diplomatskih izvora.

Vadeful će se, kako je ranije najavljeno, u Sarajevu sastati sa Šmitom te članom Predsjedništva BiH Željkom Cvijanović.

Iako je postojala mogućnost da se posjeta prolongira zbog odsustva predsjedavajućeg Predsjedništva Željka Komšića i člana Predsjedništva Denisa Bećirovića, koji će se početkom sedmice nalaziti u Njujorku, njemački ministar je odlučio da ipak dođe i lično prenese poruku Vlade Njemačke.

Prema saznanjima Klixa, Berlin želi otkloniti sve dileme koje je vlast u Srpskoj pokušavala otvoriti kroz politički pritisak i kampanju protiv Šmita. Administracija u Srpskoj već duže vrijeme insistira na tome da se OHR zatvori, da se Bonska ovlaštenja ukinu te da se Šmit proglasi “nelegitimnim”. Ti zahtjevi redovno su praćeni blokadama, institucionalnim opstrukcijama i političkom retorikom koja ide protiv odluka PIC-a i međunarodnog okvira Dejtonskog sporazuma.

U Berlinu je takva retorika ocijenjena destabilizirajućom, a Njemačka, koja je jedna od najutjecajnijih članica PIC-a, želi jasno staviti do znanja da se neće tolerisati pokušaji podrivanja međunarodnog poretka u BiH, a posebno ne kampanje usmjerene na delegitimizaciju visokog predstavnika.

Vadefulova posjeta, naglašavaju diplomatski izvori, ima za cilj stabilizovati političke odnose i osnažiti poziciju OHR-a u trenutku kada se sve češće postavljaju pitanja o jedinstvu međunarodne zajednice, ali i o unutrašnjim tenzijama u BiH.

Poruka koju će ministar prenijeti Cvijanovićevoj biće, kako se saznaje, direktna i nedvosmislena: Šmit ostaje, Bonska ovlaštenja ostaju, a Njemačka neće podržati nijedan zahtjev Srpske koji vodi potkopavanju ustavnog poretka i evropskog puta Bosne i Hercegovine.

Nastavi čitati

Politika

PETROVIĆ NE ODUSTAJE! Klavir od POLA MILIONA MARAKA u Bijeljinu stiže iz Zagreba

Konzorcij „Piano centar“ iz Zagreba i „AAP Electronic“ iz Banjaluke isporučiće gradu Bijeljina klavir vrijedan pola miliona maraka.

Ovaj konzorcij bio je jedini ponuđač na nedavno okončanom tenderu, a imaju rok od 90 dana za isporuku.

Oko ove nabavke u javnosti se proteklih mjeseci podigla velika prašina ali gradonačelnik Bijeljine Ljubiša Petrović koji je bio inicijator ove nabavke nije odustao do kraja.

Ranije je u rekao da je klavir namijenjen za djecu u Muzičkoj školi, piše Capital.

Podsjetimo, Petrović je donio Odluku o pokretanju postupka javne nabavke klavira, vrijednosti do 500.000 maraka sa PDV.

Kako se navodi u odluci, klavir će biti nabavljen za potrebe Odjeljenja za društvene djelatnosti.

Sredstva su obezbijeđena, navedeno je u odluci, te se dodaje da je rok za realizaciju ugovora 90 dana od dana potpisivanja.

– I ta činjenica me boli jer je to jedno od mojih prvih obećanja i to dato djeci koja pohađaju Muzičku školu. Imali smo veliki broj problema sa tom javnom nabavkom, ali ono što znam je da će sljedeće godine prva javna nabavka koju ćemo raspisati biti upravo za koncertni klavir – rekao je Petrović prije godinu dana.

 

Nastavi čitati

Politika

KRESOJEVIĆ POZIVA RAČUNOVOĐE: “Vrijeme je da se čuje naš glas – dođite na javnu raspravu o novom zakonu!”

Narodni poslanik PDP-a, Bojan Kresojević, poručio je da je konačno došlo vrijeme da se čuje glas računovođa, ističući da je ova profesija potcijenjena već 25 godina.

Kako kaže, vlast ne želi organizovati javnu raspravu o Nacrtu zakona o računovodstvu i reviziji, pa zato PDP preuzima inicijativu i poziva sve zaposlene u ovoj oblasti na javnu raspravu koja će biti održana u srijedu, 19. novembra, u hotelu Jelena.

Na skupu će se razgovarati o ključnim pitanjima za računovodstvenu i revizorsku profesiju, a Kresojević izdvaja nekoliko prioriteta:

Vratiti Savez računovođama,

Poboljšati ekonomski položaj računovođa,

Prolongirati rok za predaju izvještaja,

Smanjiti kazne računovođama,

Eliminisati zabranu računovodstvenim tehničarima da vode knjige srednjim i velikim preduzećima.

„Zajedničkim djelovanjem izborićemo se za prava računovođa i revizora. Vidimo se!“, poručio je Kresojević.

Nastavi čitati

Aktuelno