Politika
Ekonomista izračunao: Ove godine imamo rekordan “višak” glasača na izborima, čak 513.509!
Na 41. sjednici održanoj danas Centralna izborna komisija je zaključila i potvrdila Centralni birački spisak za Opše izbore 2022. godine.
Ukupan broj birača upisanih u izvode iz Centralnog biračkog spiska za Opše izbore 2022. godine, sa stanjem na dan 18.08.2022. godine u 24.00 sata, je 3.368.666 ili ili 13.237 više nego što ih je bilo na izborima 2018. godine.
Ekonomista Faruk Hadžića je ova vijest CIK-a iznenadila jer je i bez urađene analize zaključio da nema ni teorijske šanse da toliko osoba danas, prvo živi u Bosni i Hercegovini, a drugo da ima pravo glasa.
Zbog toga je uradio analizu I pokušao doći do podatka koliko zaista građana ima pravo glasa i koliko je osoba viška na biračkom spisku. Ovi podaci su, naglasio je vrlo bitni, jer se kroz tu razliku stvara ogroman prostor za manipulacije i moguće lažiranje biračke volje u Bosni i Hercegovini.
“Prvi i logičan korak za procjenu tačnog broja osoba koje mogu biti na biračkom spisku jeste Popis stanovništva iz 2013. godine. Ako se krene od samog Popisa stanovništva Bosne i Hercegovine iz 2013. godine, onda znamo da je tada prikazan broj od 3.531.159 stanovnika. Dobra strana Popisa jeste što je naveden tačan broj stanovnika po godinama, što nam omogućava da precizno znamo koliko je tada građana bilo u dobnoj skupini 0-17, koja nema pravo glasa. Sabiranjem dolazimo do sume od 692.701 stanovnika u ovoj dobnoj skupini koji nije mogao glasati jer je bio maloljetan. U konačnici, broj stanovnika starijih od 18 godina, a ujedno i sa pravom glasa, iznosio je 2.838.458. Da su se te godine održali izbori, to bi bio broj osoba koje su mogle biti potencijalni glasači”, naveo je Hadžiću analizi objavljenoj na Nomad.ba.
Kako bih izračunao maksimalni potencijalni broj glasača na izborima svake dvije godine, koristio je podatke sa Popisa, dodajući broj novorođenih, oduzimajući broj umrlih, te računajući pomjeranje broja osoba za svaku dobnu skupinu u narednu za svaku godinu.
“Uglavnom, podaci za 2014. godinu pokazuju da je maksimalni broj stanovnika mogao biti 3.525.582, mladih u dobnoj skupini 0-17 670.545, što znači da je broj mogućih glasača mogao biti 2.855.037. Međutim, tada je objavljeno da pravo glasa ima 3.278.908, što je razlika od čak 423.871! Evo čak i da dodamo broj osoba koje su mogle glasati iz inostranstva, opet je razlika nerealno visoka”, naveo je Hadžić.
Na isti način, ažurirao je podatke za svaku narednu godinu, pa je tako u 2016. godini razlika je bila nešto manja- maksimalni broj stanovnika mogao je biti 3.511.164, mladih u dobnoj skupini 0-17 631.148, što znači da je broj mogućih glasača mogao biti 2.880.016, ali je pravo glasa imalo 3.203.228, što je razlika od 323.212.
U 2018. godini broj stanovnika u Bosni i Hercegovini se smanjio na 3.496.236, dok je zvanično pravo glasa imalo 3.352.933, što je razlika od 464.707.
“Kako je za dvije godine došlo do velikog povećanja broja osoba sa pravom glasa, velika je misterija. Ova razlika je opet smanjena 2020. godine na 399.584 i onda dolazimo do izbora ove godine”, pita se Hadžić I dodaje
“Za ove izbore, objavljeno je da pravo glasa ima rekordnih 3.368.666 osoba. U 2022. godini ipak, broj stanovnika će na kraju biti oko 3.417.759, gdje je broj mladih bez prava glasa 562.602, a onih sa pravom glasa 2.855.157. Razlika za ove izbore je rekordna i iznosi 513.509! Dakle, kada uključite i broj osoba koje glasaju iz inostranstva, opet je razlika preko 450.000 osoba koje imaju pravo glasa prema biračkom spisku i osoba kojih ima zaista u Bosni i Hercegovini. Ovaj broj upravo otvara nekoliko novih pitanja i mogućnosti za manipulacije”.
ZAŠTO SE MANIPUILIŠE
Više je razloga za ovu manipulaciju navodi Hadžić- a sve one koriste političarima na vlasti.
Prva je izlaznost, navodi, koja se prema zvaničnoj statistici kreće nešto preko 50%.
Međutim ako bi se ona uporedila do podataka do kojih je Hadžić u analizi došao ona bi iznosila preko 62,% što nije ni tako malo.
“Statistika je ta koja prikazuje malu izlaznost, koja na terenu i nije takva. Ako bismo otišli korak dalje, uračunali broj izdatih dozvola za naše državljane u EU, te preračunali na ovaj broj stanovnika sa Popisa, izlaznost u Bosni i Hercegovini stanovnika koji tu zaista žive bi bila preko 80%”, navodi Hadžić.
Drugi problem koji se javlja jeste kontrola biračkih odbora i zloupotreba izbora glasača. Trgovine članovima biračkih odbora su moguće kroz veliki broj političkih stranaka, koje onda, kada učestvuju u izbornom procesu, imaju pravo da dobiju određen broj mjesta u biračkim odborima širom države. Ipak, veliki broj stranaka su stranke koje nemaju nikakav potencijal i tu su samo radi ove funkcije.
“Analiza poslovanja političkih subjekata sa prošlih izbora je pokazala da od 117 stranaka koje su učestvovale na prethodnim parlamentarnim izborima 2018. godine, njih 46 je imalo prijavljen godišnji prihod od 1.000 KM i manje! Drugim riječima, na svakih 5 stranaka, 2 su imale ovaj prihod. Ako bismo gledali ostvareni prihod do 10.000 KM, onda u tu kategoriju spada čak 60% svih prijavljenih stranaka”, ističe Hadžić navodeći da su ovi podaci nepoznati građanima, ali politici su itekako poznati i koriste se maksimalno za ostvarivanje vlastitog cilja – kontrolu budžetskih sredstava. U konačnici, zaključuje, nije uopšte bitno koliko ljudi živi u Bosni i Hercegovini i glasa, već je bitno samo ono što je prikazano od strane politike. I tako, od izbora do izbora.
buka
Politika
REJTING SNSD-A U PADU Prvi signali pred izbore bude nervozu u vladajućim redovima
Iako nas od zvaničnog početka izborne kampanje za Opšte izbore u BiH dijele tri mjeseca, čini se da je kampanja uveliko u toku.
Stranački skupovi su prilika da se pošalju poruke potencijalnim glasačima i tu priliku partijski lideri ne propuštaju.
Osokoljen ukidanjem američkih sankcija, Milorad Dodik, koji se i dalje nalazi na čelu SNSD zbog peripetija oko provođenja pravosnažne presude Suda BiH, prkosno tvrdi da će vladajuća koalicija koju predvodi opet pobijediti – jer ne smije izgubiti.
– Možete da nas ne volite, možete da nas mrzite, možete da igrate šah, možete da zovete i navijate video igrice dokle god hoćete, poručio je nedavno predsjednik SNSD Milorad Dodik.
Politički analitičari Tanja Topić i Mladen Bubonjić kažu da je u pitanju klasično mahanje partijskim zastavama i slanje poruka o vlastitoj političkoj snazi. Kategorični su da će kampanju opet nositi Dodik, što pobija njegovu tezu o SNSD-u kao najvećem rasadniku dobrih kadrova.
– To pokazuje da je on već krenuo u kampanju i da će on biti taj koji odreduje njen tok, iako neće biti kandidat, ističe Topić.
Što se tiče Dodikovih poruka javnosti, analitičari naglašavaju da se one mogu podvesti pod klasičnu političku komunikaciju.
– Nijedan lider stranke ili koalicije neće izjaviti da ne očekuje dobar rezultat, nego upravo suprotno, kaže Bubonjić.
Naši sagovornici su saglasni da SNSD jeste u prednosti u odnosu na rivale, prvenstveno zbog kontrole nad institucijama i zloupotrebe budžetskih sredstava. Ipak, ističu da je pobjednička euforija koju promovišu, klasična manipulacija koja se prethodnih godina često pokrivala krađom glasova.
Vladajuće stranke u Republici Srspkoj su uveliko u kampanji, koristeći budžetske resurse i institucionalne pozicije za promociju svojih politika. Zbog manjkavosti Izbornog zakona BiH, preuranjena kampanja nije kažnjiva sve dok stranačke kandidature ne budu ovjerene od strane CIK-a.
BN
Politika
STANIVUKOVIĆ PODIJELIO LIJEPU VIJEST: Još jedna pobjeda za roditelje njegovatelje i njihovu djecu
Predsjednik PSS-a i gradonačelnik Banjaluke, , poručio je danas da u Republiku Srpsku stižu lijepe vijesti, ističući da je dugogodišnja borba roditelja njegovatelja djece sa poteškoćama u razvoju konačno dala rezultate.
On je pozdravio odluku kojom se ukidaju starosna ograničenja za ostvarivanje prava na ličnu invalidninu i naknadu za roditelje-njegovatelje, ocijenivši da su takva ograničenja bila nepotrebna i nepravedna.
„Drago mi je što je Vlada Republike Srpske prepoznala našu zajedničku borbu i što su usvojena rješenja koja omogućavaju da bez obzira na godine i djeca i njihovi roditelji mogu da ostvaruju svoja prava“, istakao je Stanivuković.
Posebno je naglasio važnost nastavka podrške djeci koja pohađaju škole i dnevne centre, ocjenjujući da je inkluzija prijeko potrebna i da ne smije biti razlog za uskraćivanje bilo kojeg prava.
Govoreći o materijalnom položaju ove kategorije stanovništva, Stanivuković je poručio da se borba nastavlja sa ciljem povećanja lične invalidnine sa sadašnjih 260 na 800 konvertibilnih maraka.
On je podsjetio i na, kako je naveo, uspjehe u zaustavljanju zakonskih rješenja koja bi dodatno opteretila građane.
„Zajedno smo zaustavili sporni Zakon o doprinosima koji je trebalo da nametne nova opterećenja penzionerima, kao i sporni Zakon o zdravstvenom osiguranju koji je predviđao veće participacije za brojne zdravstvene usluge i operacije“, rekao je Stanivuković.
Prema njegovim riječima, u samo nekoliko dana postignuti su značajni rezultati – spriječena su rješenja koja su izazivala zabrinutost javnosti, ali su istovremeno pokrenute inicijative koje donose konkretne koristi građanima.
Iz Brisela je poručio da borba za prava građana ostaje prioritet, ali i da je važno da Republika Srpska bude vidljiva i prepoznata na međunarodnoj sceni.
„Republiku Srpsku predstavljamo na najbolji mogući način. Želimo da otvorimo njena vrata saradnji, da gradimo prijateljstva i partnerstva koja će donijeti nove mogućnosti za razvoj i napredak u svakom smislu te riječi“, zaključio je Stanivuković.
Politika
STANIVUKOVIĆ POSLAO VAŽNE PORUKE IZ BRISELA: Republika Srpska ne smije biti izolovana, vrijeme je za otvaranje prema Evropi
Predsjednik PSS-a i gradonačelnik Banjaluke, Draško Stanivuković, poručio je iz Brisela da su Banjaluka i Republika Srpska vidljive, prepoznate i uvažene među evropskim partnerima, ističući da je došlo vrijeme za snažnije povezivanje sa Evropom kroz dijalog, saradnju i razvojne projekte.
Govoreći nakon sastanaka sa evropskim parlamentarcima i predstavnicima institucija Evropske unije, Stanivuković je naglasio da su dominantne teme razgovora bile investicije, razvoj infrastrukture i uklanjanje prepreka koje otežavaju svakodnevni život građana i privrede.
„Moramo otvoriti prozore i vrata prema Evropi i svijetu. Naš cilj je da Banjaluku i Republiku Srpsku bolje povežemo sa evropskim tržištem i institucijama, kako bismo iskoristili sve razvojne potencijale koje imamo“, rekao je Stanivuković koji je u Briselu učestvovao na „Enlargement Days 2026“, značajnom skupu posvećenom proširenju Evropske unije koji okuplja predstavnike lokalnih i regionalnih vlasti iz zemalja kandidata i država članica EU.
Posebno je ukazao na probleme sa kojima se suočavaju građani, prevoznici i privrednici na granicama sa Evropskom unijom, ocjenjujući da su duge kolone i administrativne barijere prepreka daljem ekonomskom razvoju.
Prema njegovim riječima, jedan od važnih segmenata razgovora odnosio se na evropske fondove i mogućnosti finansiranja projekata u oblastima vodosnabdijevanja, energetske efikasnosti, zaštite životne sredine, modernizacije škola, dječijih igrališta, javnog prevoza i urbane mobilnosti.
Stanivuković je istakao da BiH, a samim tim i Republika Srpska, stoji pred mogućnošću da otključa značajna sredstva iz evropskih fondova.
„Kroz nekoliko koraka i rješavanje određenih pitanja u parlamentarnoj proceduri možemo otvoriti pristup sredstvima koja bi donijela milijarde maraka za razvoj. To znači nove puteve, mostove, škole i investicije koje direktno utiču na kvalitet života građana“, naglasio je.
Govoreći o položaju Srpske na međunarodnom plan, Stanivuković je poručio da politika izolacije ne može donijeti rezultate te da je diplomatija jedini put za zaštitu interesa Republike Srpske.
„Prava mudrost nije kako izaći iz problema, već kako ne ući u problem. Potrebno je razgovarati i sa onima sa kojima se ne slažemo. Diplomatija podrazumijeva dijalog, a ne stvaranje sukoba koje kasnije pokušavate popravljati“, rekao je on.
Dodao je da je delegacija Republike Srpske tokom razgovora u Briselu jasno iznosila svoje stavove o svim otvorenim pitanjima, uključujući i različite poglede na pojedine političke procese.
Stanivuković je posebno istakao da je tokom sastanaka potvrđena važnost Dejtonskog mirovnog sporazuma kao temelja ustavnog uređenja Bosne i Hercegovine, naglasivši da je Republika Srpska neizostavan faktor svakog razgovora o budućnosti zemlje i njenom evropskom putu.
Osvrćući se na pitanje suvereniteta i procesa donošenja odluka, poručio je da institucije izabrane voljom građana moraju imati ključnu ulogu u kreiranju politika koje se tiču Republike Srpske.
„Sloboda podrazumijeva mogućnost da sami donosimo odluke kroz naše institucije. To je princip za koji ćemo se uvijek zalagati“, rekao je Stanivuković.
On je zaključio da će nastaviti da predstavlja interese Banjaluke i Republike Srpske na međunarodnim adresama, uvjeren da dijalog, saradnja i razvoj predstavljaju najbolji put za jačanje položaja Republike Srpske u regionu i Evropi.
-
Društvo3 dana agoRODITELJIMA KOJI ODBIJU VAKCINACIJU PRIJETI KAZNA DO 1.000 KM: Inspektorat Srpske kontroliše imunizaciju djece
-
Politika3 dana agoHERCEGOVCI SRDAČNO DOČEKALI STANIVUKOVIĆA: Već ga proglasili PREDSJEDNIKOM SRPSKE
-
Politika22 sata agoĆURLA I VLADO ĐAJIĆ PRIJAVLJENI ZBOG LAŽNOG PREDSTAVLJANJA I PRIJETNJI: Kabinet predsjednika NSRS Nenada Stevandića o incidentu u Omarskoj
-
Politika2 dana agoCIK UZBUNIO JAVNOST: Stotine spornih potpisa završavaju kod tužilaca
-
Region1 dan agoNOVA PRAVILA NA GRANICI: Od 1. juna ovo ne smijete unositi u Hrvatsku!
-
Hronika3 dana agoTEŠKI TRENUCI KOD LAKTAŠA: Povrijeđena dva djeteta nakon sudara s autobusom
-
Svijet2 dana agoNOVI NUKLEARNI RASPORED U EVROPI: SAD razmatraju slanje atomskog naoružanja na istočno krilo NATO-a
-
Društvo1 dan agoKO VODI ZDRAVSTVO? Stručnjaci odlaze, a poslušnost postaje glavni kriterijum
