Connect with us

Društvo

BIH OVE GODINE DOBIJA “AMBER ALERT”? Ministarstvo bezbjednosti tvrdi da intenzivno radi na tome

Nestanak dvogodišnje djevojčice u Srbiji nakon kojeg je prvi put u ovoj zemlji pokrenut sistem “Pronađi me” (amber alert) ponovo je pokrenuo priču o tome da li će i kada ovaj sistem dobiti i BiH.

Iako prvobitno odbijena, inicijativa da se u BiH uvede sistem “Amber alert” ili kako je u Srbiji nazvan “Pronađi me”, mogla bi ove godine biti ostvarena sudeći po najavama nadležnih.

Naime, Predstavnički dom PSBiH usvojio u februaru inicijativu Predraga Kojovića, Sabine Ćudić i Aide Baručije kojom se zadužuje Savjet ministara BiH i nadležno Ministarstvo bezbjednosti BiH da, u roku od 60 dana od usvajanja ove inicijative, omogući uvođenje u upotrebu javnog sistema obavještavanja o nestanku djece “Amber alert” na teritoriji Bosne i Hercegovine.

Savjetnik ministra bezbjednosti BiH Dobrica Kucalović rekao je za Mondo da je ovo ministarstvo već preuzelo ranije korake uvođenja “Amber alert” sistema i intenzivno radi na tome.

Naveo je da je nakon poslaničke inicijative, Savjet ministara BiH zadužio Ministarstvo bezbjednosti da u roku od 60 dana istraži mogućnost sprovodivosti te inicijative, nakon čega su dopis uputili svim policijskim agencijama, jer je, kako tvrdi, to u njihovim nadležnostima.

“Mi moramo biti svjesni same strukture u BiH, a tu nije pitanje samo nadležnosti Ministarstava unutrašnjih poslova, imaćemo tu i nadležnosti drugih agencija koje se bave zaštitom ličnih podataka, regulatornih agencija komunikacije i ostalo.Pitanje je i pravnog aspekta na koji način implementirati sistem. Vjerujem da možemo pronaći rješenje, nijedan od tih izazova nije nemoguće prevazići, međutim, prvi korak je bio da ministar bezbjednosti iskooridinira rad između policijskih agencija i da vidimo koje je to rješenje najoptimalnije za sve”, rekao je Kucalović.

Dodao je da Ministarstvo bezbjednosti ima koordinirajuću ulogu između rada policijskih agencija,kao i da će podržati svaki način implementacije “Amber alerta” koji je u skladu sa nadležnostima.

“Prošle godine smo bili u studijskoj posjeti SAD-u gdje smo u Vašingtonu obišli sve institucije koje su vezane za implementaciju i sprovođenje ovog sistema u Americi. S tim usvojenim znanjima smo došli, a sa nama su tada bile i kolege iz Srbije koji su prošle godine uspjeli implementirati ovaj sistem pod nazivom “Pronađi me””, rekao je Kucalović i dodao da samo ime nije obavezno da bude “Amber alert”, te da se može koristiti bilo koje drugo ime sistema po uzoru na američki.

Tačan datum uvođenja ovog sistema u BiH Kucalović nije mogao reći, ali je naglasio da ključne stvari, poput finansijskih sredstava i tehničkih zahtjeva samog sistema, a koje mogu uticati na vrijeme sprovođenja nisu naročito kompleksne.

“Pitanje je samo najoptimalnijeg rješenja koje je prihvatljivo u BiH, to su detalji koje mi moramo uskladiti, ali od formiranja radne grupe bi trebalo možda tri do četiri mjeseca, a formiranje radne grupe je stvar dogovora između policijskih agencija u BiH i nadležnih ministarstva”, ponovio je Kucalović za naš portal.

MUP Srpske razmijenio iskustva sa Srbijom
Predstavnici Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske posjetili su juče Centar za nestalu i zlostavljanu djecu u Novom Sadu sa ciljem razmjene iskustava, sagledavanja mogućnosti i identifikaciju izazova vezanih za usvajanje „Ambert Alert“ sistema za uzbunjivanje u slučaju nestanka djeteta u Republici Srpskoj.

Predstavnici Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srbije i Centra za nestalu i zlostavljanu djecu prezentovali su rad na uvođenju sistema „Pronađi me“ u Republici Srbiji, kao i sam rad Radne grupe za uvođenje sistema za hitno obavještavanje javnost u slučaju nestanka maloljetnog lica.

Načelnik Jedinice za visoko tehnološki kriminal u Upravi kriminalističke policije MUP-a Republike Srpske Olivije Zimonja izjavio je da je cilj MUP-a Republike Srpske da unaprijedi i učini efikasnijim svoj rad u segmentu potraga za nestalim licima, a posebno potrage za djecom.

„Cilj je da potraga za djecom dobije novu dimenziju i da se da mogućnost da se javnost pravovremeno animira i doprinose pronalasku djeteta. Srbija je neko ko je prošao sve te korake od ideje, implementacije, a evo danas svjedočimo i o upotrebi tog sistema (Amber Alert) u Srbiji”, rekao je Zimonja. On je istakao da se sastanak podudario sa prvim aktiviranjem sistema “Amber Alert” u Srbiji i da su vidljive brojne prednosti i mogućnosti.

Osnivač Fondacije “Pronađi me“ Igor Jurić i jedan od domaćina delegaciji MUP-a Srpske pozdravio je inicijativu MUP-a Republike Srpske, istakavši da se nadao da Sistem za uzbunjivanje “Amber Alert” neće morati da se koristi, ali da se to desilo i da je sa tehničke strane sistem opravdao uvođenje.

Šta je sistem “Amber alert” i kako on funkcioniše?
“Amber alert” (America’s Missing: Broadcast Emergency Response) podrazumijeva informacije koje se hitno i istovremeno plasiraju na svim mogućim kanalima masovne komunikacije – televiziji, radiju, telefonima, LED bilbordima, GPS navigaciji, svim društvenim mrežama… Program se prekida i javnost u cijeloj zemlji odmah saznaje o nestanku djeteta, njegovom izgledu i osobinama, kada je nestalo, gdje je posljednji put viđeno, šta je na sebi imalo obučeno i kome treba da se obrate u slučaju da nešto vide.

Iako je princip isti, Amber alert se ne zove svuda tako. U Gruziji je “Levijev poziv” (u znak sjećanja na Levija Fradija), na Havijima “Mejli Amber alert” (u znak sjećanja na Mejli Gilbert), u Arkanzasu “Morgan Nik Amber alert” (u znak sjećanja na Morgana Nika) i na Juti “Rejčel alert” (u znak sjećanja na Rejčel Ranijan). “Amber alert” se ne oglašava uvijek već samo kada policija procjeni da su ispunjeni svi, unaprijed dogovoreni kriterijumi.

Ovaj sistem uspostavljen u više od 30 država u svijetu. U Hrvatskoj je počeo funkcionisati 2022. godine, a u Srbija ga je uvela 2023.

Društvo

Cijene namirnica u BiH KONSTANTNO RASTU, a evo šta su poručili ekonomisti

Rast cijena hrane u BiH nije više galopirajući, ali konstantno i uporno, iz mjeseca u mjesec, zagorčava svakodnevicu građana naše zemlje.
Prema podacima Agencije za statistiku BiH, cijene proizvoda i usluga koje se koriste za ličnu potrošnju su u martu rasle za 0,3 % u odnosu na februar, te za 2% u odnosu na mart prošle godine.

Za godinu već visoke cijene hrane porasle su za dodatnih 1,2 %, a pratila su ih i poskupljenja stanovanja, zdravstva, obrazovanja i svih ostalih troškova.

O razmjerama nevolje s kojom su suočeni građani najbolje govore uporedne cijene osnovnih životnih namirnica iz marta ove i istog mjeseca 2020. godine.

Svjedočimo enormnim poskupljenjima praktično svih artikala, od brašna i hljeba, mesa, mlijeka i kafe, do voća i povrća, prenosi Avaz.
– Strateške robe, kao što su energenti i hrana, u posljednje vrijeme postaju preskupi ne samo nama nego i većini stanovnika na planeti. Uz klimatske promjene i geostrateška miješanja, oni koji kontrolišu proizvodnju i distribuciju tih proizvoda, u poziciji su da diktiraju cijene, a te cijene ne prate zarade zaposlenih – kaže ekonomski analitičar Aleksandar Ljuboja.
Dominantan uvoznički lobi
On dodaje da će cijene hrane i dalje rasti, a da za to vrijeme u BiH radimo protiv samih sebe.

– Imamo dominantan uvoznički lobi, neuređen sistem poticaja koji treba preformulisati, jer treba stimulisati obradu nezasijanih površina, mlade ljude da se vraćaju, te primjenjivati nauku i agrotehničke mjere, jer su prinosi koje imamo u odnosu na susjede i do pet puta manji – ističe Ljuboja

Nastavi čitati

Društvo

Mladi sve češće odgađaju brak, a skoro SVAKI PETI ZAVRŠI RAZVODOM

U Republici Srpskoj prošle godine sklopljen je 5.471 brak ili za 56 manje nego u 2022, a evidentno je da mladi sve kasnije stupaju u brak, podaci su Republičkog zavoda za statistiku.

Uočava se sve veće približavanje zapadnoevropskom tipu bračnosti koji se odlikuje kasnijim ulaskom u brak i odgađanjem braka, što dovodi do smanjenog nataliteta i sve češćeg negativnog prirodnog priraštaja, te smanjenja broja stanovnika pojedinih područja.

U Srpskoj je u prošloj godini stopa nupcijaliteta iznosila 4,9 sklopljenih brakova na 1.000 stanovnika.

Prema posljednjim raspoloživim podacima Evrostata za 2022. godinu, stopa nupcijaliteta u EU iznosila je 4,2 sklopljena braka na 1.000 stanovnika.

U Srpskoj je najveći broj brakova prošle godine sklopljen između mladoženja i nevjesta sa državljanstvom BiH i iznosio je 5.035 ili 92 odsto.

Prosječna starost pri sklapanju braka u prošloj godini za mladoženju je iznosila 32,3 godine i u odnosu na 2022. povećana je za 0,2 godine, dok je prosječna starost pri sklapanju prvog braka bila 30,4 godine, što predstavlja povećanje od 0,2 godine u odnosu na 2022.

U periodu od 1998. do 2023. godine granica sklapanja prvog braka za mladoženju povećana je za 1,8 godina.

Prosječna starost nevjeste pri sklapanju braka u prošloj godini odnosu na 2022. povećana je za 0,2 godine i iznosila je 29,3 godina, dok je granica sklapanja prvog braka, takođe, povećana za 0,2 godine i iznosila 27,6 godina.

Prosječna starost sklapanja prvog braka za nevjestu u periodu 1998-2023. godine povećana je za 2,9 godina.

Nevjeste u Republici Srpskoj ranije sklapaju brak nego mladoženje.

U starosnom dobu od 15 do 19 godina brak je sklopila 221 nevjesta, dok su u istoj starosnoj grupi brak sklopile 24 mladoženje.

U Republici Srpskoj su u prošloj godini razvedena 974 braka, a prosječno trajanje braka prije razvoda bilo je 13 godina.

Prema posljednjem zajedničkom prebivalištu, najveći broj razvedenih brakova zabilježen je u Banjaluci 206, Bijeljini 125, Prijedoru 80, Zvorniku 45 i Kozarskoj Dubici 45.

U odnosu na posljednje raspoložive podatke Evrostata za stopu divorcijaliteta EU-27, Republika Srpska se nalazi ispod prosjeka. Stopa divorcijaliteta u EU-27, 2022. godine, iznosila je 1,6 razvedenih brakova na 1 000 stanovnika, a u Republici Srpskoj, u 2023. godini, stopa divorcijaliteta iznosla je 0,9 razvedenih brakova na 1 000 stanovnika. Na 1 000 sklopljenih brakova razvedeno je 178 brakova.

Od ukupnog broja razvedenih brakova, od prve do četvrte godina braka razvelo se 21,7 odsto parova, dok se 22 odsto parova razvelo između pete i devete godine braka. U toku prve godine braka razvelo se 2,0 odsto parova, a ukupan procenat brakova razvedenih nakon 25 i više godina iznosio je 14,9 odsto

Nastavi čitati

Društvo

DANAS LAZAREVA SUBOTA I VRBICA! Uspomena na posljednje Hristovo čudo pred Nedjelju stradanja

Srpska pravoslavna crkva (SPC) proslaviće sutra praznike Vaskrsenja Lazarevog ili Lazarevu subotu i Vrbicu.

Praznik Lazareva subota uspomena je na posljednje čudo Hristovo pred Nedjelju stradanja, smrt i Vaskrsenje.

Događaj Lazarevog vaskrsenja se, prema jevanđeljima, dogodio u Vitaniji i uvod je u novu vjeru u Vaskrsenje.

Prema jevanđeljskom predanju, Hristos je stigao u Vitaniju četiri dana poslije smrti Lazareve, oživio ga i digao ga iz groba, pa je taj praznik poznat i kao Vaskrsenje Lazara Četvorodnevnog.

U hrišćanstvu taj praznik ima značenje pobjede života nad smrću i na bogosluženjima se tog dana pominju voljna stradanja Hristova i vaskrsnuće Lazarevo kao jemstvo za vaskrsenje svih vjernika.

Vaskrsenje Lazarevo naljutilo je prvosveštenike i, kako kaže Jevanđelje, neposredan je povod za odluku judejske skupštine o pogubljenju Spasitelja.

Pravoslavni vjernici istovremeno proslavljaju i Vrbicu koja, prema kanonu Crkve, počinje službama bdenja u navečerje Cvjetne nedjelje, svečanog ulaska Hristovog u Svetu zemlju.

Vrbica je za pravoslavne hrišćane praznik dječije radosti, jer je Hristos polazeći u Jerusalim rekao: “Pustite djecu k meni, jer takvih je Carstvo nebesko”.

Na taj praznik se u pravoslavne hramove unose vrbove grane koje tu ostaju do nedjeljne liturgije, na Cvijeti, kada se obavlja blagosiljanje vrbe.

Vrbove grane, koje se potom dijele narodu, simbolizuju palmine grane kojima su hrišćani pozdravljali Spasitelja na ulasku u Jerusalim.

Srna

Nastavi čitati

Aktuelno