Zanimljivosti
ChatBot pisao govor: Vještačka inteligencija kao oružje za masovno uništenje?

Australijski savezni poslanik iz redova laburista Džulijan Hil iskoristio je, kako se vjeruje, prvi govor pred Parlamentom Australije, koji je djelimično napisao čet-bot ChatGPT, da upozori da bi vještačka inteligencija mogla da se iskoristi za “masovno uništenje”.
Poslanik u australijskom parlamentu Džulijan Hil pozvao je sa govornice na istragu o rizicima i prednostima vještačke inteligencije.
Hil je u govoru upozorio da bi upotreba veštačke inteligencije mogla dovesti do gubitka poslova, da studenti i đaci varaju, kao i diskriminacije, dezinformacija, pa i nekontrolisanih vojnih aktivnosti.
Poslanik je pri sastavljanju svog govora koristio uputstva koje mu je dao ChatGPT, čet-bot koji je napravio pometnju u naučnim krugovima, ali i u zajednicama autora bilo kakvog sadržaja.
Od vještačke inteligencije, Hil je tražio da “rezimira nedavne medijske izvještaje o učenicima koji koriste vještačku inteligenciju u Australiji da varaju i objasni zašto su nastavnici zabrinuti zbog ovoga” i da “objasni u dva minuta rizike i koristi za Australiju od vještačke inteligencije” i da od toga napravi dijelove govora.
Kako raste upotreba softvera za vještačku inteligenciju zasnovanog na tekstu, Novi Južni Vels i Kvinslend su zabranili njegovu upotrebu u školama.
– Tehnologija veštačke inteligencije, poput pametnog softvera koji može da piše eseje i generiše odgovore na pitanja, postaje pristupačnija učenicima, omogućavajući im da završe zadatke i testove bez stvarnog razumijevanja materijala. To izaziva zabrinutost kod nastavnika zbog uticaja na integritet obrazovnog sistema – rekao je Hil.
“Ovo je napisao ChatGPT”
Takođe, Hil je ukazao na to da bi učenici mogli da “efikasno zaobiđu obrazovni proces i steknu nepravednu prednost”, dok nastavnici nisu u mogućnosti da “identifikuju i spriječe varanje” prije nego što je priznao da ono što govori nije sam napisao.
Foto: Twitter
– U stvari, nijedan čovjek to nije napisao. Veliki jezički model ChatGPT je to napisao – rekao je Hil pred Parlamentom.
U drugom segmentu govora koji je napisao čet-bot, Hil je skrenuo pažnju na “opasnost od gubitka radnih mjesta”, kao i da bi vještačka inteligencija “mogla da produbi postojeće predrasude i diskriminaciju” i da bi “mogla da se koristi u zlonamjerne svrhe, kao što su sajber napadi i kampanje dezinformisanja”.
Upotreba modela ChatGPT ima i prednosti, kao što je “potencijal vještačke inteligencije da dovede do revolucionarnog razvoja mnogih industrija, uključujući zdravstvenu zaštitu, transport i finansije povećanjem efikasnosti, smanjenjem troškova i poboljšanjem donošenja odluka”.
Džulijan Hil, najaktivniji australijski političar na društvenoj mreži Tik-tok, napisao je sam dio govora u kojem je istakao da vještačka inteligencija može donijeti rizike koji bi po društvo i čovjeka bili razarajući, katastrofalni i egzistencijalni.
– (Vještačka inteligencija) ima potencijal da unapruhedi naš svuhet na načine koje još ne možemo da zamislimo, ali ako ona nadmaši ljudsku inteligenciju, mogla bi nanuheti značajnu štetu čovhečanstvu ako njeni ciljevi i motivacije nisu usklađeni sa našim – naglasio je Hil.
Ako ljudi uspiju da uspostave kontrolu nad vještačkom inteligencijom prije “eksplozije inteligencije”, objašnjava Hil, to bi moglo da transformiše nauku, privredu, našu okolinu i društvo napretkom u svim oblastima ljudskih nastojanja.
– Međutim, ono što sve više zabrinjava ljude daleko pametnije od mene je mala vjerovatnoća da će ljudi moći da kontrolišu vještačku inteligenciju ili, pak, da zlonamjerni akter iskoristi vještačku inteligenciju za masovno uništenje – poručuje poslanik.
Vještačka inteligencija na listi rizika po čovječanstvo
Hil je rekao da naučnici koji procjenjuju rizike “sve češće” rangiraju vještačku inteligenciju ispred asteroida, klimatskih promjena, supervulkana, nuklearne eksplozije u atmosferi Sunca (Sunčeve baklje) ili pandemija visoke smrtnosti”.
– Vještačka inteligencija ima potencijal da “transformiše ratove kakave mu znamo”, sa ozbiljnim implikacijama po nacionalnu bezbjednost – ocijenio je Hil dodajući da ukoliko vještačka nadmaši ljudsku inteligenciju, to bi moglo predstavljati prijetnju vojsci i učiniti da trenutne odbrambene sposobnosti budu zastarjele.
Hil je napomenuo da “baš kao što je svijet, konačno i sa zakašnjenjem, počeo da djeluje kolektivno u vezi sa klimatskim promjenama, mi moramo da zajedno i hitno usvojimo zajednički akt o vještačkoj inteligenciji“.
– Mnogi misle da su izazovi kolektivnog djelovanja na veštačku inteligenciju među zemljama uporedivi sa višedecenijskim naporima protiv širenja nuklearnog naoružavanja ili međunarodnim sporazumima o klimi. Dakle, moramo početi sada – podvukao je australijski političar.
Foto: Agencije
Hil je pozvao na “usklađeno, ozbiljno, hitno razmišljanje o regulaciji” počevši od 2023. godine.
Profesor Stjuart Rasel, osnivač američkog Centra za vještačku inteligenciju kompatibilnu sa ljudima na Univerzitetu u Kaliforniji, rekao je 2021. godine da su stručnjaci “prestrašeni” napretkom vještačke inteligencije, upoređujući to sa razvojem atomske bombe, te je pozvao na uvođenje regulative.
Osnivač “Tesle” Ilon Mask pozvao je još 2014. na regulaciju u oblasti vještačke inteligencije, upozoravajući da je smatra najozbiljnijom prijetnjom opstanku ljudske rase.
RTS
Zanimljivosti
Instagram dobija novu funkciju

Instagram razvija novu funkciju koja se naziva “Najnovija dijeljenja” (Latest shares), kako bi pojednostavio proces pronalaženja i ponovnog dijeljenja Reelsa, koji su prethodno poslati prijateljima u direktnim porukama (DM).
Ova informacija je prvobitno procurila na Twitteru, da bi nakon toga isto potvrdio portparol kompanije Meta za TechCrunch.
Fotografija podijeljena na Twitter nalogu Dijital Aglar, prikazuje da se funkcija Latest shares pojavljuje na vrhu DM-a. Prema izvještaju TechCrunch-a, koji citira Meta-u, kratki video koji je dijeljen više puta pojaviće se samo jednom, sa avatarom posljednjeg primaoca.
Ono što ostaje nejasno za sada jeste da li će funkcija “Najnovija dijeljenja” uključivati i objave koje nisu Reels. Još uvijek nema informacija o tome kada će ova funkcija biti dostupna većem broju korisnika Instagrama, jer je trenutno dostupna samo manjem broju testera.
Instagram se u posljednje vrijeme sve više fokusira na kratke video zapise (Reels), u nastojanju da konkuriše TikToku, prenosi b92.
Zanimljivosti
Evo u kojim zemljama se organizuju NAJSKUPLJE SVADBE

Vjenčanje u Španiji košta u prosjeku gotovo 22.000 evra i po tome je ta zemlja u svjetskom vrhu.
Među 14 analiziranih zemalja Španija je po cijeni vjenčanja na drugom mjestu, poslije SAD, piše El Pais.
U Francuskoj prosječno vjenčanje košta 16.500 evra, u Engleskoj gotovo 18.000, u Italiji 21.000, a u Kanadi 20.500 evra.
List ukazuje da ove zemlje imaju skoro sve ekonomske pokazatelje bolje nego Španija, a da se u njima manje troši na vjenčanja.
Profesor sociologije na Univerzitetu u Granadi, Luis Ajuso Sančes, objašnjava to tradicionalnom ulogom koju vjenčanje ima, a to je jačanje porodičnih veza, prenosi Tanjug.
Prema njegovim riječima, u mediteranskim zemljama društva su više porodična nego u sjevernoj Evropi, gdje individualizam ima veći značaj.
Zanimljivosti
Arheološka istraživanja na mjestu buduće podzemne garaže u Beogradu

“Ovde ćemo imati priliku verovatno da pronađemo neke stvari koje su vredne i koje će kasnije biti izložene u Muzeju grada Beograda kako bi mogli svi građani Beograda da ih vide, ne samo tokom arheoloških istraživanja, već i kasnije”, rekao je Marjanović.
Marjanović je rekao da je građevinska dozvola za izgradnju podzemne garaže od strane Gradske opštine Stari grad zvanično izdata, da će u njoj biti 284 parking mjesta, pristupni nivo i tri podzemna nivoa.
“Kineska kompanija će raditi na izvođenju ovih radova, a nakon završetka podzemne garaže, iskopa i svega onoga što nas očekuje u narednom periodu, značajna stvar je i izgradnja novog parka u Vlajkovićevoj ulici, biće potpuno novih mobilijara, staza, biće zasađeno i drveće”, rekao je Marjanović.
“Ovo je važan projekat za sam centar grada, s obzirom na to da je nedostatak parkinga najveći problem sa kojim se građani naše opštine suočavaju”, rekao je Marjanović.
Direktorka Muzeja grada Beograda Jelena Medaković rekla je da su sada počeli radovi na razbijanju betona i uklanjanju prvih slojeva zemlje.
“Podrazumeva se da ćemo u što skorijem roku ukloniti sve ono što ometa naše kolege i onda kreće ručni iskop, pa se nadamo važnim ostacima”, rekla je ona.
“Očekujemo i zna se pouzdano da su ovde ostaci antičkog Singidunuma. Ono što je Muzej već istražio i što se nalazi u muzejskim zbirkama je iz poteza nešto niže u Kosovskoj ulici. Očekuje se rimska nekropola i da će taj niz grobova ići onako kako smo i geodetskim snimcima i utvrdili”, rekla je Medaković.
(Tanjug)
-
Banjaluka2 dana ago
Banjaluka danas bez vode
-
Banjaluka2 dana ago
STANIVUKOVIĆ OSUDIO NASILJE Poručio da odgovorni za napad na aktiviste treba da odgovaraju
-
Društvo22 sata ago
„Prointeru“ se smiješi državni posao od 37 MILIONA KM
-
Politika1 dan ago
Preliminarni rezultati referenduma u Bijeljini: Koliko je birača glasalo ZA, a koliko PROTIV
-
Banjaluka1 dan ago
Stanivuković poučio da je priča oko ATP-a ISTORIJSKA ZA BANJALUKU, grad se pozicionira na SVJETSKOJ MAPI i postaje BREND
-
Banjaluka1 dan ago
PRIJAVE OTVORENE Budite dio Festivala cvijeća od 7. do 9. aprila
-
Banjaluka24 sata ago
Završen 16. “Gambit Banjaluka grand prix”: Učestvovala 72 takmičara iz sedam gradova
-
Društvo1 dan ago
ŠKOLUJU SE DA BI SE ZAPOSLILI U EU Čak 6.000 medicinskih radnika napustilo BiH u posljednjih sedam godina