Connect with us

Društvo

DJECA ZA KOJOM SE TRAGA U BIH: Godinama nepoznata sudbina sedmoro mladih, za nekima raspisana Interpolova potjernica

Interpolova žuta potjerenica koja je raspisana za djecom iz BIH nije dala nikakav rezultat.

Nestanak djevojčice Danke Ilić (2) podsjetio je mnoge zemlje u regionu na slične slučajeve. U razmaku od nekoliko godina, sedmoro maloljetnika u Bosni i Hercegovini, ni nakon višegodišnje potrage, nikada nisu pronađeni.

Miloš Todorović (9)
Za devetogodišnjim Milošem Todorovićem, koji je nestao 7. novembra 2007. godine, dugo se tragalo. Dječak je tog dana u 9:30 časova izašao iz kuće u višegradskom naselju Jondža i otišao da se igra u obližnjem Sportskom centru “Ušće“. Pretpostavljalo se da je Miloš, trčeći za loptom, pao u rijeku, gdje je lopta i pronađena. Međutim, ronioci nikada nisu pronašli tijelo dječaka u rijeci Drini. U potrazi za Milošem, njegova fotografija postavljana je i na bilborde širom zemlje.

Tinejdžer Dragoljub Misimović (16)
Gimnazijalac Dragoljub Misimović (16) iz Gradiške otišao je 2015. godine sa šestog časa bez ranca i jakne. Do porodice su stizale različite informacije, ali momak nikad nije pronađen. Njegovi drugovi rekli su da su ga jedno vrijeme mučile loše ocjene iz dva predmeta, koje je nameravao da popravi.

Njegovi roditelji ponudili su pre nekoliko godina i kuću za informaciju o njihovom sinu, ali do sada nije bilo rezultata.

Alen Bukva (3)
Troipogodišnji Alen Bukva nestao je 2012. godina u Međeđi kod Višegrada. Dečak se igrao ispred kuće bez odjeće i obuće i od tada mu se gubi svaki trag. Dječakova majka Emina Bukva veruje da je njenog sina neko oteo i da je još živ.

Damjan Oroz (2)
Dvogodišnji Damjan Oroz stajao je u decembru 2010. godine sa svojim ocem na obali rijeke Vrbanje u Čelincu. Pretpostavljalo se da je Damjan pao u Vrbanju, ali nikad nije pronađen.

Inga Perković (16) i Darko Staničević (2)
Nestanak Inge Perković iz Mostara prijavljen je u oktobru 2006. godine. Tada šesnaestogodišnja Inga Perković, iz sela Potok kod Livna, krenula je u školu po knjižicu i nikad se nije vratila kući. Provjeravana su sva mjesta gdje se sumnjalo da bi Inga mogla da bude, kao i dojave da je oteta, koje su stizale do policije. Ipak, ona nikad nije nađena.

Federalna uprava policije obnovila je potragu za dječakom Darkom Stančevićem (1980), rođenim u Mostaru, koji je u decembru 1982. godine nestao u ovom gradu, kad je imao samo dvije godine. Dječak se tada vozio triciklom nedaleko od kuće na Rudniku. Baka, koja je čuvala dječaka, ušla je na trenutak u kuću, a kad se vratila, njega nije bilo. U Neretvi je pronađen samo njegov crveni tricikl.

Prije nekoliko godina, pojavila se informacija da je dječak živ i da sada, kao odrastao čovjek, živi u Italiji, gdje ga je, navodno, usvojila italijanska porodica. Te informacije do danas nisu potvrđene.

Za Ingom Perković i Darkom Stančevićem raspisana je Interpolova žuta potjernica.

Armina Kovač (15)
Iako za njom nije raspisana zvanična potraga, godinama nema nikakvog traga o Armini Kovač (15) iz Donjeg Vakufa, koja je u martu 2015. godine nestala nakon izlaska u grad s drugaricama.

Pripadnici Policijske stanice Donji Vakuf pretraživali su korito i obalu Vrbasa, jer su u blizini reke pronađene i stvari nestale djevojčice. Međutim, pored opsežne potrage i dojava da je viđena u nekim gradovima, o njenoj sudbini ništa se ne zna.

Za nestalim Milošem Todorovićem, Alenom Bukvom i Dragoljubom Misimovićem raspisana je i međunarodna potraga o nestalim osobama.

Društvo

STIŽU NOVE TABLICE? Pokrenuta inicijativa koja bi mogla promijeniti izgled vozila u BiH

Vozila na električni i hibridni pogon uskoro bi mogla dobiti nove tablice ukoliko prođe inicijativa za izmjene Pravilnika o registraciji vozila, a kojom bi se normativno uredilo uvođenje posebnih registarskih oznaka za njih.

Šta predviđa inicijativa za nove registarske oznake?

Inicijativu je ka Ministarstvu komunikacija i transporta Bosne i Hercegovine uputilo Ministarstvo civilnih poslova Bosne i Hercegovine, a  posebne oznake bile bi osnova za jednostavnije prepoznavanje vozila s nultom ili niskom emisijom te eventualno uvođenje ciljanih saobraćajnih, administrativnih i drugih pogodnosti.

“Inicijativom je predloženo da se, u okviru postojećeg sistema registracije vozila, razmotre odgovarajuća tehnička i normativna rješenja koja bi bila finansijski opravdana, jednostavna za primjenu i usklađena s nadležnostima institucija uključenih u postupak registracije. Uvođenje posebnih oznaka ne bi bilo samo pitanje vizuelnog razlikovanja vozila”, navodi se u saopštenju.

Koje bi pogodnosti mogle donijeti posebne tablice?

Kako dodaju, takav sistem mogao bi predstavljati preduslov za učinkovito provođenje budućih mjera kojima bi se podsticala upotreba vozila s nultom ili niskom emisijom, uključujući moguće pogodnosti u području parkiranja, pristupa zonama ograničenog saobraćaja, korištenja određenih saobraćajnih površina te poreskih i drugih administrativnih olakšica.

Šta kaže Ministarstvo civilnih poslova BiH?

“Posebne registarske oznake omogućile bi jasno i jednoznačno prepoznavanje električnih i hibridnih vozila u prometu. Istodobno bi osigurale osnovu za primjenu mjera koje, u okviru svojih nadležnosti, mogu uvoditi različite razine vlasti. Stoga smo Ministarstvu komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine predložili da ovo pitanje uredi izmjenama Pravilnika o registraciji vozila”, izjavila je Dubravka Bošnjak, ministrica civilnih poslova Bosne i Hercegovine.

Kako je ovo riješeno u evropskim državama?

Inače, slična rješenja već se primjenjuju u više evropskih država, uz različite modele označavanja.

“Njemačka, na primjer, koristi dodatnu oznaku ‘E’ na registarskoj pločici, dok su pojedine države uvele posebne boje slova, brojeva ili pozadine registarskih pločica. Zajednička svrha tih rješenja jest pouzdano prepoznavanje vozila koja ispunjavaju propisane okolišne i tehničke kriterije”, dodaju oni.

Ko odlučuje o uvođenju novih tablica u BiH?

U saopštenju se navodi da broj električnih i hibridnih vozila u Bosni i Hercegovini posljednjih godina raste, što zahtijeva postepeno prilagođavanje regulatornog i saobraćajnog sistema novim tehnologijama.

“Donošenje i izmjene podzakonskih propisa kojima se uređuje registracija vozila u nadležnosti su Ministarstva komunikacija i transporta Bosne i Hercegovine. Pravilnik o registraciji vozila donosi Ministarstvo komunikacija i transporta Bosne i Hercegovine, dok bi priprema i provođenje predloženog rješenja zahtijevalo saradnju s IDDEEA-om i nadležnim tijelima za registrovanje vozila”, zaključili su oni.

Nezavisne

Nastavi čitati

Društvo

VRUĆINA NE POPUŠTA: BiH na udaru temperatura do 40°C!

Bosnu i Hercegovinu u subotu, 1. avgusta, očekuje pretežno sunčano i veoma toplo vrijeme, uz nastavak izraženog toplotnog talasa koji će u pojedinim krajevima donijeti temperature i do 40 stepeni Celzijusa. Meteorolozi upozoravaju da će najtoplije biti na jugu Hercegovine, dok će u većem dijelu zemlje preovladavati sunčano vrijeme uz slab do umjeren vjetar.

Jutarnja temperatura vazduha kretaće se uglavnom od 17 do 23 stepena, dok će na jugu biti do 27 stepeni. Najviša dnevna temperatura iznosiće od 33 do 39 stepeni, a u Hercegovini lokalno može dostići i 40 stepeni Celzijusa.

U većem dijelu BiH očekuje se sunčano vrijeme, dok je tokom poslijepodneva u planinskim predjelima centralne i zapadne Bosne moguća umjerena oblačnost uz rijetku pojavu kratkotrajnog pljuska ili grmljavine.

Zbog veoma visokih temperatura građanima se preporučuje da izbjegavaju boravak na otvorenom u najtoplijem dijelu dana, unose dovoljno tečnosti i posebnu pažnju posvete zaštiti djece, starijih osoba i hroničnih bolesnika.

Nastavi čitati

Društvo

JOŠ JEDAN UDAR NA KUĆNI BUDŽET: Stiže novo poskupljenje goriva u BiH, objavljen cjenovnik markiranja

U Službenom listu Bosne i Hercegovine je objavljen cjenovnik markiranja tečnih naftnih goriva, a na osnovu informacija koje su otkrivene, moglo bi doći do skoka cijene goriva u našoj zemlji.

Prema cjenovniku koje su odredile firme Inspekt RGH d.o.o. Sarajevo, ConTek d.o.o. Ljubuški, Inspekt d.o.o. Zvornik i Authentix Inc iz Dalasa, cijena markiranja goriva na 1.000 litara iznosiće 33,18 KM bez PDV-a, odnosno 38,82 KM s PDV-om.

Samim tim, ako se cijena markiranja goriva prebaci na krajnje korisnike, može se očekivati skok od 3,88 feninga po litru.

Osim cijene za markiranje goriva, u objavi u Službenom listu navodi se da će ponovljeno arbitražno laboratorijsko ispitivanje po žalbi na prvo laboratorijsko ispitivanje koštati 1.200 KM, dok će uzorkovanje i analize koncentracije markera po vanrednom upitu klijenta koštati 800 KM. Ove cijene skaču na 1.404 KM i 936 KM s uračunatim PDV-om.

Firme koje će obavljati markiranje izabrane su na tenderu koji je raspisalo Ministarstvo spoljnje trgovine i ekonomskih odnosa BiH.

Konzorciju  koji predvodi Authentix iz Sjedinjenih Američkih Država je dobio ugovor za ovu djelatnost na pet godina.

Podsjetimo, do potpisivanja tog ugovora došlo je nakon što je Savjet ministara BiH krajem prošle godine usvojilo Pravilnik o sistemu obaveznog označavanja (markiranja) tečnih naftnih goriva (TNG).

Šta je markiranje?

Markiranje podrazumijeva dodavanje hemijskih markera u gorivo kako bi se mogla razlikovati njegova namjena i porezni status.

Proponenti markiranja tvrde da će se ovom praksom onemogućiti trgovina nekvalitetnim gorivima, a da će to za posljedicu imati smanjenje emisije štetnih materija iz motornih vozila, smanjenje sive ekonomije, povećanje prihoda od poreza te stvaranje jednakih tržišnih uslova za one koji uvoze i distribuiraju gorivo.

S druge strane, povećanje cijene goriva je samo jedna od stavki koje kao negativne ističu protivnici uvođenja ove prakse.

Osim toga, pojedine odredbe pravilnika mogle bi dovesti do povećanih gužvi na granicama, a sama praksa markiranja se provodi u malom broju evropskih zemalja.

Nastavi čitati

Aktuelno