Connect with us

Region

Djevojku tukao i mučio pa joj GASIO CIGARETE PO TIJELU

Policija u Obrenovcu uhapsila je A. H. (30) zbog sumnje da je tukao, mučio i zlostavljao svoju devojku S. J.

Uhapšeni je svojoj partnerki gasio cigarete na tijelu. Ona je nakon pregleda puštena na kućno liječenje. Svemu je prethodila svađa. Mladić je nesrećnu djevojku tukao rukama i nogama.

Opekotine je imala na nekoliko mesta na tijelu.

A. H. je određen pritvor do 48 sati, a očekuje se njegovo saslušanje u Osnovnom javnom tužilaštvu u Obrenovcu. Njemu se na teret stavlja krivično djelo zlostavljanje i mučenje.

Opekotine je imala na nekoliko mjesta na tijelu.

A. H. je određen pritvor do 48 sati, a očekuje se njegovo saslušanje u Osnovnom javnom tužilaštvu u Obrenovcu. Njemu se na teret stavlja krivično djelo zlostavljanje i mučenje.

Region

Završeno saslušanje MAJKE UBICE DANKE ILIĆ : Odbila da svjedoči

Svetlana Dragijević, majka Dejana Dragijevića koji je osumnjičen za ubistvo dvogodišnje Danke Ilić i supruga Radoslava Dragijevića osumnjičenog za pomaganje pri skrivanju tijela djevojčice, iskoristila je svoje zakonsko pravo da ne svjedoči u tužilaštvu.

Ona ima to pravo kao najbliži srodnik osumnjičenih.

Svjedok Svetlana Dragijević je privilegovan svjedok u odnosu na Radoslava Dragijevića koji joj je suprug i sina Dejana Dragijevića. Iskoristila je svoje pravo da ne svjedoči – rekao je advokat Nebojša Živanović, piše Terlegraf

Podsjetimo, mala Danka Ilić iz Bora, stara nepune dvije godine, nestala je u utorak 26. marta.

Istragom je otkriveno da je djevojčica ubijena i to je saopšteno 4. aprila.

Dijete su kolima, kako se sumnja, udarili Srđan Janković i Dejan Dragijević.

Nesrećna djevojčica je bila živa poslije udarca, ali je udavljena.

Otac i brat Dejana Dragijevića su uhapšeni zbog sumnje da su pomagali u zločinu.

Dalibor je preminuo u pritvoru, dok je Radetu određen pritvor.

Nastavi čitati

Region

NOVA GODINA STARI PROBLEMI: Fali sezonaca, inspektora, parkinga

Nedostatak sezonske radne snage, autobuskog prevoza sa podgoričkog aerodroma od centra Glavnog grada Crne Gore, neriješeno pitanje buke i čistoće, loša saobraćajna povezanost, saobraćajne gužve i gužve na graničnim prelazima, nedovoljan broj službenika granične policije na primorja, nemogućnost strancima da plate parking mjesta SMS-om, neadekvatan inspekcijski nadzor, izostanaka organizovane pripravnosti pojedinih domova zdravlja (higijensko-epidemiološke službe), nedostatak parking prostora kod naplatne rampe ka Crnom jezeru i Biogradskog jezera… ključni su problemi sa kojima se Crna Gora suočava u susret ljetnjoj turističkoj sezoni.

Isti problemi prisutni su godinama unazad što je Vlada nedavno konstatovala na jednoj od sjednica, a izvjesno je da će malo šta od njih biti riješeno prije početka ljeta.

Jedan od izazova koji je Vlada prepoznala u susret ljetnjoj sezoni, a na koje su ukazali iz nacionalnog avio-prevoznika “To Montenegro” su neizvjesna realizacija letova u ovoj godini prema određenim destinacijama (Ukrajina i Izrael) i oscilacije u cijeni avio-goriva.

Svi da se pokrenu da sezona bude uspješna

Iz Ministarstva turizma, ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera za “Vijesti” su kazali da je krajem marta na sjednici Vlade usvojen ovogodišnji Plan pripremljene ljetnje turističke sezone u kome su definisane aktivnosti koje će svi koji su direktno i indirektno uključeni u pripremu sezone na nivou države i na lokalnom nivou sprovesti prije ili tokom ljetnje turističke sezone, a u cilju stvaranja uslova za što kvalitetniju pripremu i odvija ove sezone.

“Prilikom izrade informacije o rezultatima prethodne ljetnje turističke sezone, prepoznati su brojni izazovi koji su pratili njeno odvijanje i koji se možemo reći ponavljaju duži niz godina. Evidentirani problemi tiču se nedostatka kvalitetnih i kvalifikovanih ljudskih resursa, buke, nečistoće i otpada, stanja infrastrukture, dugog zadržavanja na graničnim prelazima, nedostatka parking prostora, slabe dostupnosti Crne Gore kao turističke destinacije, u smislu neadekvatne saobraćajne infrastrukture i saobraćajnih gužvi prisutnih u toku glavne turističke sezone … U cilju prevazilaženja tih izazova i minimiziranja negativnih efekata na sezonu u najvećoj mogućoj mjeri, od nadležnih institucija se očekuje da intenziviraju i blagovremeno preduzmu mjere, kako bi ljetnja turistička sezona bila uspješna. Imajući u vidu da je turistički proizvod kompleksan i da zavisi od brojnih činilaca, neophodna je koordinirana aktivnost svih institucija i preduzeća u cilju postizanja zadovoljavajućih rezultata”, poručili su iz resora kojim rukovodi ministar Vladimir Martinović.

Iz ovog ministarstva su naglasili da je jedan od glavnih problema sa kojim se suočavamo nedostatak kvalifikovanih ljudskih resursa u turizmu.

“Ljudski resursi, njihova znanja, vještine, sposobnosti i kompetencije predstavljaju ključni faktor poslovanja turističkih preduzeća, te visok kvalitet turističkih usluga zavisi prije svega od raspoloživog broja zaposlenih, u kvalitativnom i kvantitativnom smislu. Imajući u vidu da su zarade u sektoru usluga, smještaja i ishrane konstantno ispod prosječnih zarada na nivou Crne Gore, to je i jedan od razloga “neatraktivnosti” sektora pri odabiru budućeg zanimanja. Takođe, zbog sezonalnog karaktera poslovanja turističke privrede, mladi ne iskazuju posebnu zainteresovanost da se obrazuju i specijalizuju u ovoj oblasti. Sa ovim problemom se ne suočava samo Crna Gora, već i sve zemlje u Regionu i šire”, kazali su u Ministarstvu turizma.

Oni su dodali da je jedan od načina za prevazilaženje ovog problema i razvoj cjelogodišnje turističke ponude., te da je aktuelnom četvorogodišnjom Strategijom razvoja turizma koja važi do kraja sljedeće godine definisan cilj razvoj diverzifikovane turističke ponude, kroz razvoj ruralnog, kulturnog, zdravstvenog,manifestacionog i drugih vidova turizma, čime će se stvoriti uslovi za većom cjelogodišnjom potražnjom radne snage.

Iz ovog resora podsjećaju i da Koordinaciono tijelo za pripremu i praćenje turističkih sezona ima zadatak da u saradnji sa svim učesnicima u formiranju turističkog proizvoda, obezbijedi uslove za nesmetano odvijanje turističkih sezona, kroz mjere i aktivnosti na pripremama za sezonu

“Zbog potrebe za uključivanjem većeg broja subjekata, nedostatak koordinirane akcije, ili neadekvatna saradnja je, između ostalog, razlog zašto se problemi ponavljaju iz godine u godinu. Smatramo da je neophodno strateški djelovati u pravcu pronalaženja konačnih i prihvatljivih rješenja. Ovo podrazumijeva da svi akteri koji sudjeluju u obezbjeđenju uslova za nesmetano odvijanje turističke sezone, predvide moguće probleme i preduzmu aktivnosti kako bi se oni preduprijedili. Takođe, u nekim slučajevima to zahtijeva i institucionalno djelovanje u smislu izmjene pojedinih regulativnih okvira”, kazali su u Ministarstvu turizma.

Nastavi čitati

Region

TAČNO U PONOĆ: Počela predizborna tišina u Hrvatskoj

U Hrvatskoj je u ponoć počela predizborna tišina uoči parlamentarnih izbora koji se održavaju u srijedu.

Izborna tišina u Hrvatskoj trajaće do srijede, 17. aprila, u 19 sati, odnosno do zatvaranja oko 6. 500 biračkih mesta.

Početkom izborne tišine završila se 17 dana duga zvanična kampanja uoči izbora, koji se, umjesto nedjeljom, što je do sada bilo uobičajeno, ovog puta održavaju u srijedu, i na kojima se predsjednik Republike Zoran Milanović kandidovao na listi SDP-a kao kandidat za premijera.

Ustavni sud je ranije donio odluku kojom je upozorio Milanovića da je njegova kandidatura za predsjednika vlade dok je na dužnosti predsjednika Hrvatske, na listi bilo koje stranke ili nezavisne liste, nespojiva s njegovim ustavnim položajem i ovlašćenjima, kao i načelom podjele vlasti.

Milanović formalno nije učesnik parlamentarnih izbora, njegovo ime se nije našlo na izbornoj listi, ali je gotovo svakodnevno u izjavama poručivao da će nakon izbora on sastavljati novu vladu i kritikovao aktuelnu vladu HDZ-a i premijera Andreja Plenkovića.

Ukupno 3.733.283 hrvatska državljanina imaće sutra pravo glasa, što je za 127.000 ili tri odsto manje nego na prethodnim parlamentarnim izborima 2020. godine, prenosi Hina.

Oni su podijeljeni u ukupno 12 izbornih jedinica – 10 je raspoređeno na teritoriji svih županija u Hrvatskoj, u 11. glasa dijaspora, a 12. čine birači nacionalnih manjina.

U svakoj od prvih 10 izbornih jedinica bira se po 14 predstavnika u parlamentu, dok tri predstavnika bira dijaspora i Hrvati koji žive u Bosni i Hercegovini, a osam dolazi iz redova partija Srba i drugih manjina.

Prijavljeno je ukupno 165 lista u 11 izbornih jedinica, uz još 17 kandidata manjinskih lista.

Bira se 151 poslanik, pa je za većinu u Hrvatskom saboru potrebno prikupiti 76 mandata.

Nastavi čitati

Aktuelno