Grupa visokih gabonskih vojnih oficira juče ujutro je na nacionalnoj televiziji saopštila da su preuzeli vlast, samo nekoliko minuta nakon što je objavljeno da je predsjednik Ali Bongo Ondimba, čija je porodica na vlasti već 55 godina, osvojio treći mandat.

Dvanaest vojnika je na televizijskom kanalu Gabon 24 izjavilo da predstavljaju sve bezbjednosne i odbrambene snage u ovoj centralnoafričkoj državi, da su izbori poništeni, državne institucije raspuštene, a sve granice zatvorene do daljeg.

“U ime naroda Gabona… odlučili smo da branimo mir tako što ćemo staviti tačku na sadašnji režim…. na neodgovorno, nepredvidivo upravljanje koje rezultira kontinuiranim pogoršanjem društvene kohezije i rizikuje da zemlju odvede u haos”, rekli su u obraćanju. Dodali su da je Ali Bongo u kućnom pritvoru u društvu porodice i doktora. Jedan od predsjednikovih sinova uhapšen je zbog “izdaje”, navodi se u saopštenju.

Državni udar u Gabonu je osmi puč od 2020. u zapadnoj i centralnoj Africi, a ostali su izvedeni u Nigeru, Burkini Faso, Gvineji, Čadu i Maliju.

Niger

U julu 2023. pripadnici predsjedničke garde Nigera priveli su predsjednika Muhameda Bazuma u njegovoj palati i na nacionalnoj televiziji objavili da preuzimaju vlast kako bi okončali “pogoršanje bezbjednosne situacije” i zaustavili “loše upravljanje”.

Nekoliko dana kasnije hunta je proglasila šefa predsjedničke garde Abdurahmana Tianija novim šefom države.

Ovaj državni udar doveo je do zabrinutosti za bezbjednost u regionu u kojem je Niger bio ključni saveznik zapadnih sila, nastojeći da obuzda pobune militanata povezanih sa Al Kaidom i Islamskom državom.

Glavni zapadnoafrički blok EKOWAS pokušava da pregovara sa vođama puča, ali i poručuje da je spreman da pošalje trupe u Niger radi uspostavljanja ustavnog poretka, ako diplomatski napori ne uspiju.

Niger je ovlastio oružane snage Malija i Burkine Faso da intervenišu na njegovoj teritoriji u slučaju napada.

Burkina Faso

U januaru 2022. vojska Burkine Faso zbacila je predsjednika Roša Kaborea, optužujući ga da nije obuzdao islamističke militante.

Vođa puča potpukovnik PolAnri Damiba obećao je da će vratiti bezbjednost, ali su se napadi pogoršali, narušavajući moral među vojnicima i dovodeći do novog državnog udara u septembru 2022, kada je sadašnji vođa hunte Ibrahim Traore preuzeo vlast.

Gvineja

U septembru 2021. komandant specijalnih snaga pukovnik Mamadi Dumbuja zbacio je predsjednika Alfa Kondea.

Godinu dana ranije, Konde je promijenio Ustav kako bi mogao da se kandiduje za treći mandat, što je dovelo do nereda.

Dumbuja je postao privremeni predsjednik i obećao je tranziciju na demokratske izbore u roku od tri godine.

EKOWAS je taj vremenski okvir odbacio i uveo sankcije hunti i njihovim rođacima, uključujući zamrzavanje bankarskih računa.

Vojni režim je predložio 24mjesečnu tranziciju u januaru 2023, ali opozicione stranke tvrde da je malo toga urađeno kada je riječ o uspostavljanju ustavnog poretka.

Čad

U aprilu 2021. vojska je u Čadu preuzela vlast nakon što je predsjednik Idris Debi ubijen na bojnom polju dok je bio u posjeti trupama koje se bore protiv pobunjenika na sjeveru zemlje.

Prema tamošnjem zakonu, predsjednik Parlamenta je trebalo da dobije predsjednička ovlaštenja. Vojni savjet je, međutim, raspustio parlament navodeći da je to učinjeno zbog bezbjednosti.

Debijev sin, general Mahamat Idris Debi, imenovan je za privremenog predsjednika i zadužen da nadgleda 18mjesečnu tranziciju ka izborima. Neustavan prenos vlasti doveo je do nereda u glavnom gradu Ndžamenu, koje je vojska ugušila.

Mali

U avgustu 2020. grupa malijskih pukovnika predvođena Asimijem Gotom zbacila je predsjednika Ibrahima Bubakara Keita. Do puča je došlo nakon antivladinih protesta zbog pogoršanja bezbjednosti, osporenih izbora i korupcije.

Pod pritiskom zapadnoafričkih susjeda, hunta je pristala da ustupi vlast privremenoj vladi koju predvode civili sa zadatkom da nadgleda 18mjesečnu tranziciju ka demokratskim izborima koji bi trebalo da budu održani u februaru 2022.

Međutim, vođe puča su se sukobile sa privremenim predsjednikom, penzionisanim pukovnikom Bahom Ndavom, dovodeći do drugog državnog udara u maju 2021. Gota, koji je bio privremeni potpredsjednik, tada je imenovan za predsjednika, piše RTS.

EKOWAS je ukinuo neke od sankcija Maliju nakon što su vojne vlasti predložile dvogodišnji prelazak na demokratiju i objavile novi izborni zakon. Planirano je da se predsjednički izbori održe u februaru 2024.