Connect with us

Društvo

EU: Kriminalizacija klevete ugrožava evropski put BiH

Ukoliko izmjene i dopune Krivičnog zakonika Republike Srpske u kojima se kriminalizuje kleveta stupe na snagu, to će onemogućiti BiH da nastavi pridruživanje EU, proističe iz odgovora koji smo dobili od Delegacije EU.

Kako nam je u odgovoru koji smo dobili objašnjeno, vraćanje kriminalizacije klevete je u suprotnosti sa međunarodnim obavezama BiH u pogledu ljudskih prava i u suprotnosti je sa njenim evropskim putem.

Kako su objasnili, ovaj korak nije u skladu s 14 ključnih prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije, posebno ključnim prioritetom 11 o povoljnom okruženju za civilno društvo i ključnim prioritetom 12 o slobodi izražavanja.

“Tamo gdje su na snazi krivične odredbe o kleveti, postoji rizik njihove zloupotrebe protiv novinara, aktivista za ljudska prava i drugih aktera civilnog društva u obavljanju njihove legitimne uloge da istražuju i informišu javnost o pitanjima od javnog interesa, što je od suštinskog značaja za funkcionisanje bilo kojeg demokratskog društva”, naglasili su oni i napomenuli da je sloboda izražavanja temeljno pravo i osnovna evropska vrijednost.

Oni su podsjetili da je kandidatski status BiH dodijeljen uz razumijevanje da će BiH preduzeti niz hitnih koraka u cilju jačanja demokratije, funkcionalnosti državnih institucija, vladavine prava, borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala, garancija slobode medija i upravljanja migracijama u zemlji.

“Amandmani su pomak u potpuno suprotnom smjeru i predstavljaju žalosni i neosporan veliki korak unazad u zaštiti temeljnih prava te narušavaju efikasno funkcionisanje demokratije u RS. EU će nastaviti da prati dalji razvoj ovih izmjena, kao i drugih relevantnih pitanja, te će zaključke iznijeti u predstojećem Izvještaju o BiH koji se očekuje u oktobru 2023. godine”, istakli su oni.

Iz ovog se može zaključiti da RS ima vremena da do oktobra ukine ovaj zakon, bilo da ga neustavnim proglasi Vijeće za ocjenu vitalnog nacionalnog interesa Ustavnog suda RS ako bude pokrenuto pitanje vitalnog nacionalnog interesa u Vijeću naroda, bilo da dođe do ocjene ustavnosti ovog zakona na Ustavnom sudu RS, ili da on bude osporen od strane Ustavnog suda BiH.

Ljiljana Smiljanić, banjalučka novinarka u Klubu novinara Banjaluka i članica Upravnog odbora “Bh. novinara”, kaže za “Nezavisne” da je planirana apelacija Ustavnom sudu RS, a da će kao osnovni argument biti ustavna garancija slobode mišljenja i govora.

“Ponovo napominjemo da je cijelo poglavlje, koje se odnosi na krivična djela protiv ugleda i časti, preširoko formulisano i samim tim pogodno za zloupotrebe i ciljane obračune naročito ako uzmemo u obzir to kakvo nam je pravosuđe. Takođe, ne odustajemo ni od poziva vlastima da zakon ipak stave van snage, jer neće riješiti širenje lažnih vijesti i govora mržnje. Naprotiv, može da pogorša sve to”, naglasila je ona.

Smiljanićeva je istakla da novinari ne odustaju ni od upozorenja svim građanima na to kakvu opasnost ovakvo zakonsko rješenje predstavlja.

Napomene radi, proteklih dana i sedmica su međunarodni eksperti i relevantne međunarodne organizacije upozoravali na opasnost koju ovaj zakon donosi.

Eksperti Ujedinjenih nacija za ljudska prava su u utorak u saopštenju koje su objavili takođe upozorili da bi se ovaj zakon mogao negativno odraziti na slobodu izražavanja u BiH i doprinijeti klimi sve manjeg građanskog prostora u zemlji.

Upozorili su da kriminalizacija klevete negativno utiče na stanje ljudskih prava, posebno na slobodan i inkluzivan politički diskurs; pravo na traženje, primanje i prenošenje informacija i slobodu štampe.

“Usvajanje amandmana je u suprotnosti sa globalnim trendom dekriminalizacije klevete, uključujući i Evropu, gdje je nekoliko država članica EU i kandidata za članstvo ukinulo krivično djelo klevete ili je preduzelo korake ka njenom napuštanju”, naglasili su oni.

I Dunja Mijatović, komesarka za ljudska prava u Savjetu Evrope, nedavno je u intervjuu za “Nezavisne” upozorila na štetne posljedice usvajanja ovog zakona.

Nezavisne

Related Topics:

Društvo

ZIMA SE NE PREDAJE: Han Pijesak pod snijegom u maju

Zima se ne da.

Da nas zima još uvijek zvanično nije napustila dokaz tome su niske temperature, ali i snijeg u pojedinim dijelovima Republike Srpske kao što je to Han Pijesak.

Kako je objavljeno na društvenoj mreži Iks, juče je počeo da pada i obijelio Han Pijesak.

Podsjećamo, Prvi maj ove godine donio je rekorde kojima se niko nije obradovao. Riječ je o hladnoći koja je osvanula širom Republike Srpske.

Nastavi čitati

Društvo

DANAS SE BANJALUČANI NEĆE “OPASULJITI”: Zašto nema tradicionalnog prvomajskog okupljanja i kazana sa radničkim pasuljem

Posni pasulj i uz njega “Buđav lebac” sa razglasa, plus žestoke parole – tako je Prvi maj obilježen u Banjaluci 2024. I ranijih godina su okupljanje u Parku Mladen Stojanović i kazan sa radničkim pasuljem bili obavezan dio prvomajskog folklora.

Ove godine se Banjalučani neće “opasuljiti”. Neće biti ni prvomajskih transparenata i ikonografije, ni vatrenih govora sindikalaca.

Istina, nije ih bilo ni lane, kada je tadašnji premijer Srpske, Radovan Višković, tadašnjoj liderki Saveza sindikara RS Ranki Mišić, došao u pohode uz pratnju specijalaca da dugim cijevima na gotovs.

Ali, računali smo, to je bilo vanredno stanje, pa su se mnogi, pogotovo penzioneri, jutros spremili za druženje uz pasulj, muziku i transparente.

Danko Ružičić, generalni sekretar Saveza sindikata Republike Srpske, kaže da sindikalci ove godine Praznik rada provode radno – u borbi za povećanje plata, za bolji položaj radnika, za pravedniji Zakon o radu i za potpisivanje opšteg kolektivnog ugovora.

Kada nas neko pita je li ove godine Prvi maj slavite ili obilježavate, ja kažem nijedno ni drugo, nego radimo na povećanju prava radnika, jer smo zaista smo došli u poziciju da je ono povećanje plata koje se desilo početkom godine inflacija potpuno anulirala – kaže Ružičić za Srpskainfo.

Ističe da radnici u privredi Republike Srpske nemaju kolektivne ugovore, nego bukvalno zavise od minimalca.

– Radnici u javnom sektoru, dakle oni koji se finansiraju i dobivaju plate iz budžeta ili fondova Republike Srpske, nisu imali uopšte povećanje plata od 1. januara, nego su dobili povećanje plata od 1. aprila i to samo 5 % i tu minimalnu povišicu tek treba da dobiju kroz majsku platu – kaže Ružičić.

Ističe značaj memoranduma, koji je juče potpisan sa Vladom Republike Srpske, i pregovora sa poslodavcima, te dodaje da SS RS očekuje mnogo i od današnje posjete resornog ministra Radana Ostojića.

Dakle, ranijih godina smo identifikovali probleme i na prvomajskim skupovima ih isticali, sada nastojimo da ih rješavamo, kako bismo sačuvali radnike u Republici Srpskoj, jer je to jedini način da se sačuva i privreda i društvo – zaključuje Ružičić.

Nastavi čitati

Društvo

Obilježavanje 31 godine od stradanja Srba u “BLJESKU”

U Gradišci će danas, 1,maja biti obilježena 31 godina od pogroma nad 15.000 Srba iz Zapadne Slavonije, u hrvatskoj vojnoj akciji “Bljesak”.

Tada je ubijeno 283 Srba, među kojima i 12 djece. U Hramu Pokrova Presvete Bogorodice u Gradišci biće služena Sveta liturgija i pomen žrtvama.

Hrvatske oružane snage, 1. maja 1995. godine, izvršile su agresiju na srpsku oblast Zapadna Slavonija u sastavu Republike Srpske Krajine, u vrijeme kada je ova oblast bila pod zaštitom Ujedinjenih nacija.

Ubijeni na kućnom pragu
Vuković je ispričao da su u Medarima 1. maja 1995. godine na kućnim pragovima zaklani stric Ranko i njegova supruga Anđelija sa djecom Goranom /11/ i Gordanom /8/, te stric Milutin i njegova supruga Cvijeta i njihova kćerka Dragana /7/, sa ukupno 28 srpskih civila iz ovog sela.

Uloga UN i okolnosti zločina
“Moji stričevi i njihove porodice živjeli su u zoni pod zaštitom snaga UN koje su se u toku noći povukle i ostavile srpski narod u Medarima i cijeloj zapadnoj Slavoniji na milost i nemilost hrvatskim bojovnicima”, istakao je Vuković.

On je naveo da je istog dana u ovoj zločinačkoj akciji u Okučanima od snajpera ubijen i njegov brat Zoran Vuković, koji je bio pripadnik Milicije Republike Srpske Krajine, ističući da su tada njegovi Vukovići u jednom danu izgubili osam članova porodice.

“Teškim mukama smo uspjeli da pronađemo sva njihova tijela, ekshumiramo ih, identifikujemo i dostojanstveno sahranimo u Republici Srpskoj”, rekao je Vuković, prenosi Srna.

Prema njegovim riječima, koliko je ovaj zločin bio monstruozan pokazuje činjenica da hrvatski vojnici srpske leševe tada nisu pokopali u grobljima, već po nekim parcelama uz put koje vode ka groblju.

On je ukazao i na to da su Medari i okolna srpska sela u kojima su prije rata živjeli Srbi danas pusta i obična groblja u kojima više nema Srba, a hrvatske vlasti ih pokušavaju naseliti Romima i drugim narodima.

Potraga za pravdom bez rezultata
Vuković, koji trenutno živi u Gradišci, kaže da 31 godinu nakon pada zapadne Slavonije rijetko odlazi u Medare, jer niko od hrvatskih vlasti ne želi bilo šta da pokrene kako bi se saznala istina o naredbodavcima i neposrednim izvršiocima ovog teškog zločina iako je njima to dobro poznato.

“Prije rata rado sam odlazio u Medare gdje sam provodio raspust i bezbrižno se igrao sa vršnjacima i djecom iz komšiluka i to su neke lijepe dječije uspomene. Sve je prekinuo užas u ovoj zločinačkoj akciji koji je odnio živote članova moje porodice i drugih srpskih civila”, istakao je Vuković.

“Ratni zločin ne zastarjeva”
Napomenuo je da ratni zločin nikada ne zastarjeva, te da njegova porodica nikada neće odustati od dokazivanja istine i izvođenja pred lice pravde naredbodavaca i neposrednih izvršilaca.

Vuković kaže da je bolna činjenica da ni nakon 31 godinu od zločina nad srpskim civilima u zločinačkoj akciji Hrvatske vojske i policije “Bljesak” u zapadnoj Slavoniji niko nije odgovarao od naredbodavaca i neposrednih izvršilaca ovog zločina.

Posljedice akcije “Bljesak”
U Gradišci se danas obilježava 31 godina od pogroma nad 15.000 Srba iz Zapadne Slavonije u hrvatskoj akciji “Bljesak” tokom koje je ubijeno najmanje 263 Srba, među kojima 12 djece.

Hrvatske oružane snage su u akciji pod kodnim nazivom “Bljesak” 1. maja 1995. godine izvršile agresiju na srpsku oblast Zapadna Slavonija u sastavu Republike Srpske Krajine, u vrijeme kada je ova oblast bila pod zaštitom UN.

Protiv Srba u zapadnoj Slavoniji, odnosno oko 15.000 civila i oko 4.000 vojnika, krenulo je više od 16.000 pripadnika hrvatskih oružanih snaga.

Zarobljeno je oko 1.450 pripadnika Srpske vojske Krajine, većina na prevaru uz pomoć snaga UN, od kojih su mnogi kasnije prošli teška psihička i fizička maltretiranja u Bjelovaru i Varaždinu.

U ovoj hrvatskoj zločinačkoj akciji za samo 36 časova protjerano je 15.000 Srba, ubijeno najmanje 263, od kojih 107 civila, među kojima i 12 djece.

S tog područja protjerano je 15.000 Srba.

Nastavi čitati

Aktuelno