Connect with us

Svijet

Evropa u strahu od nove MIGRANTSKE KRIZE

Evropska unija priprema paket od čak 7,4 milijarde evra koji ima za cilj da podrži egipatsku ekonomiju usred rastućih zabrinutosti da bi sukob u Gazi i Sudanu mogao da pogorša ekonomsku situaciju u zemlji, ali i poveća migratorne tokove, piše Financial Times.

Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen otputovaće u nedjelju u Kairo sa grčkim, italijanskim i belgijskim premijerima kako bi finalizirali i potpisali sporazum.

Predloženi sporazum je najnoviji u nizu paktova EU sa zemljama sjeverne Afrike koji imaju za cilj da izbjegnu ekonomsku nestabilnost i da zaustave ilegalne migracije iz Afrike. Međutim, država koju situacija u Egiptu najviše brine jeste Grčka, koja bi se usljed nove migrantske krize ponovo prva našla na udaru.

Grčki ministar za migracije Dimitris Keridis rekao je za FT da je Egipat odigrao “veoma kritičnu i ključnu ulogu” u upravljanju neregularnim migracijama u Evropu.

“Nemamo direktne tokove iz Egipta, ali postoje Egipćani koji prelaze kroz istočnu Libiju”, rekao je on za FT.

Dodao je da je od vitalnog značaja da se Egiptu, koji se suočio sa “ozbiljnom ekonomskom i izbjegličkom krizom” ponudi hitna podrška.

Zvanična Atina nadolazeću podršku Unije Egiptu nazvala je “vitalnom”, budući da grčka vlada sa zabrinutošću posmatra situaciju u ovoj zemlji iz dva razloga – prvo, zato što postoji bojazan od povećanja priliva migranata (na Krit) koji su već na egipatskoj teritoriji ili bi mogli tamo stići zbog tragične situacije u Gazi; drugo, zato što je ekonomija Kaira iskušana situacijom u Sueckom kanalu i padom prihoda od turizma.

Svako dalje opterećenje egipatske ekonomije može dovesti do šokova za El Sisijevu vladu, koja je razvila strateški odnos sa Grčkom.

Kako piše grčki Kathimerini, činjenica da će Kirjakos Micotakis biti među liderima koji će u nedjelju otići u Kairo, zajedno sa predsjednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen i premijerima Italije i Belgije Đorđom Meloni i Aleksandrom de Kroom, svjedoči da je Egipat posebno važan saveznik Atine na više nivoa i njegovo jačanje je od “vitalnog značaja” za Grčku. Stoga svaka promjena u Egiptu neminovno utiče i na Atinu.

Zvanična Atina je prvestveno zabrinuta zbog migracionih tokova. U Egiptu već postoje milioni izbjeglica, a sa široko rasprostranjenom destabilizacijom, priliv u Grčku bi mogao dramatično da se poveća preko Libije.

Osim toga, Atinu zabrinjava i situacija u Sueckom kanalu. U ovom trenutku, ionako slabu egipatsku ekonomiju pogodilo je smanjenje trgovinskog saobraćaja u kanalu za 60 odsto, što se ogleda i u padu trgovine u Pireju.

Takođe, unutrašnja politička situacija u Egiptu je nešto što Atinu ne ostavlja ravnodušnom jer je našla stabilnog saveznika u predsjedniku Abdelu Fatahu el Sisiju. Mogućnost da na vlast dođu Sisijevi protivnici, tvrdokorni islamisti i bliski Erdoganovi sagovornici, scenario je koji je potpuno nezamisliv za Grke.

Atina nije ravnodušna ni prema situaciji u Gazi. Mogući kolaps Gaze znači da bi radikalizovani Palestinici mogli da pređu na egipatsku teritoriju, a da drugi pokušaju da pređu u Evropu preko ostrva Gavdos i Krita.

Šta će sporazum donijeti Egiptu?
Najnoviji sporazum sa Egiptom sličan je onima koji su već napravljeni sa Tunisom i Mauritanijom, a u kojima se tim zemljama nude novac i drugi podsticaji u zamjenu za bolje policijske kontrole granica. Neki političari i nevladine organizacije zabrinute su zbog potencijalnog krišenja ljudskih prava i efikasnosti takvih aranžmana.

Sporazumom u Egiptu završiće se i višemjesečni pregovori koji su ubrzani nakon napada Hamasa na Izrael 7. oktobra i rata u Pojasu Gaze koji je usljedio. Egipatske vlasti svoju granicu sa palestinskom enklavom drže zatvorenom i u više navrata su odbijale ideju da Izrael pokuša da raseli 2,3 miliona stanovnika Gaze na Sinaj.

Sporazum uključuje i podršku egipatskom energetskom sektoru i pomoć u suočavanju sa sve većim brojem sudanskih izbjeglica u zemlji. Egipat se takođe obavezuje da će pomoći u jačanju granice sa Libijom, odakle ljudi prelaze Sredozemno more na putu za Evropu, navodi FT saznanja nekoliko zvaničnika EU informisanih o ovom pitanju.

Planirani paket iznosi 7,4 milijarde evra grantova i zajmova do kraja 2027. Oko milijardu evra hitne finansijske pomoći moglo bi da se isplati odmah. Još četiri milijarde makrofinansijske pomoći, vezane za reforme u okviru proširenog programa MMF-a o kome se raspravlja, trebalo bi da odobre zemlje članice EU.

Zvaničnik uključen u pripreme rekao je za FT da je sporazum “značajan, ali strateški važan” i dodao:

“Zabrinuti smo zbog dve granice – granice Sudana i Egipta, gde Sudanci ulaze u zemlju, i granice između Egipta i Libije, gdje ljudi izlaze.”

Međunarodna organizacija za migracije zabiljležila je oko 286.000 dolazaka neregularnih migranata u EU različitim kopnenim i morskim putevima.

Prema UN-ovoj agenciji za izbeglice UNHRC, Egipat je domaćin oko 480 hiljada registrovanih izbjeglica i tražilaca azila, od kojih je većina pobegla od građanskog rata u Sudanu koji je izbio u aprilu 2023.

Svijet

AKO GLEDAMO POREZE, SKROMNO! Evo koliko je porodica Bajden zaradila prošle godine

Američki predsjednik Džozef Bajden i prva dama SAD Džil Bajden prošle godine su zaradili 619.976 dolara, navodi se u poreskom izvještaju koji je danas objavila Bijela kuća.

“Predsjednik Bajden vjeruje da svi stanari Ovalnog kabineta treba da budu otvoreni i iskreni prema američkom narodu”, navodi se u saopštenju Bijele kuće, prenosi CNN.

Bajden je dodao da bi “dugogodišnja tradicija objavljivanja predsjedničkih poreskih prijava na godišnjem nivou trebalo da bude nastavljena”.

Najveći dio prihoda Bajdenovih dolazi od plate predsjednika SAD od 400.000 dolara, zajedno sa penzijama, a prva dama je zaradila i 85.985 dolara od svoje pozicije profesora na koledžu Sjeverne Virdžinije.

Bijela kuća je objavila i poresku prijavu potpredsjednice SAD Kamale Haris i njenog supruga Daga Emhofa, u kojoj se navodi da je par prošle godine zaradio 450.299 dolara.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

Nastavi čitati

Svijet

EU konačno spremna da pokrene Plan rasta za ZAPADNI BALKAN

Institucije EU usaglasile su Plan rasta za zapadni Balkan, kojim je predviđeno da zemlje regiona dobiju isti nivo podrške koji imaju zemlje članice kroz kohezione fondove.

Uslov za šest milijardi evra, od čega će dvije milijarde biti osigurane kroz grantove, je sprovođenje reformi u temeljnim oblastima koje se odnose na pravnu državu, a države neće dobiti novac ako obaveze koje su preuzele nisu ispunile.

Dejvid Mekalister, predsjednik Odbora za spoljne poslove Evropskog parlamenta, je u petak izjavio da je parlament u dijalogu sa Savjetom EU, odnosno zemljama članicama uspio poboljšati predloženi tekst kroz fokus na transparentnost, vladavinu prava i ekonomsku integraciju.

“Poslanici su uspjeli da ojačaju posvećenost integracijama zapadnog Balkana kroz princip ‘temelj ima prioritet’. Ovaj princip povezuje vladavinu prava, borbu protiv korupcije i osnovna prava s dvije druge ključne oblasti procesa pristupanja: ekonomsko upravljanje i jačanje demokratskih institucija i reformu javne uprave. Poslanici su takođe ojačali usklađenost sa zajedničkom spoljnom i bezbjednosnom politikom i uspjeli su ojačati proces konsultacija sa parlamentima zemalja korisnica i civilnim društvom”, naglasio je Mekalister.

On tvrdi da poboljšani tekst zakona sadrži odredbe o boljem upravljanju sredstvima i definiše način parlamentarnog nadzora sprovođenja reformi uz fokus na transparentnost.

“Redovni dijalog na visokom nivou s Komisijom će intenzivirati ulogu Parlamenta u praćenju i preispitivanju napretka i osiguravanju usklađenosti finansiranja s ciljevima EU, kao što su demokratija, ekonomska stabilnost i regionalna saradnja. Osim toga, zemlje korisnice moraju staviti na raspolaganje ažurirane podatke o krajnjim primaocima koji su kumulativno primili sredstva koja premašuju 50.000 evra u periodu od četiri godine za implementaciju reformi i investicija u okviru Instrumenta”, dodao je on.

Osim toga, posebna kontrola će se sprovesti da ne dođe do preklapanja s drugim programima, a posebno u odnosu na Instrument pretpristupne pomoći (IPA).

U Evropskoj komisiji kažu da će se isplate obavljati dva puta godišnje, a one će biti moguće tek nakon što zemlja primalac dokaže da je sprovela sve neophodne prethodne korake.

“Njime će se uvesti jaka uslovljenost uspostavljanjem mehanizma plaćanja zasnovanog na sprovođenju ključnih reformi, uzimajući u obzir preporuke iz najnovijeg paketa proširenja Komisije i programa ekonomskih reformi”, kažu u Komisiji i dodaju da ova vrsta ekstenzivnog uslovljavanja zbog specifičnosti programa nije bila moguća u prethodnim programima, poput Treće komponente IPA.

Kada se uzme kumulativni efekt novog programa, uz postojeća IPA sredstva, u Evropskoj komisiji tvrde da će po glavi stanovnika vrijednost doznačenih sredstava biti izjednačena s prosječnim iznosom po glavi stanovnika podrške koje dobijaju zemlje članice EU, što je do sada neviđen nivo angažmana EU prema regionu.

“Ovaj nivo bez presedana je naš odgovor na pozive iz regiona za jačom socioekonomskom konvergencijom. Takođe potvrđujemo poruku regionu da se prednosti integracije s EU mogu osjetiti i prije samog pristupanja. Dugoročni cilj je pomoći regionu da ostvari svoj puni potencijal u pogledu kapaciteta za ekonomski i društveni razvoj u poređenju sa državama članicama EU do 2030. godine”, naglasili su oni. Kada je riječ o uslovljenosti, podvukli su da će zemlja imati vremena do dvije godine da ispuni obaveze, a ako to ne učini novac će biti preusmjeren na druge zemlje.

Zoran Zeljko, direktor Direkcije za ekonomsko planiranje, je “Nezavisnim” rekao da je u BiH formiran Radni tim koji ima zadatak da pripremi listu reformi i usaglasi je sa Evropskom komisijom.

“Vodi ga predsjedateljica Vijeća ministara, tu su i ministri iz Vijeća ministara, oba predsjednika entitetskih vlada i ministri financija, kao i deset županijskih premijera. Radni tim je već uradio određeni dio posla u pripremi Liste reformi ali rokovi koje propisuje Europska komisija su nikad kraći pa je posao uistinu zahtjevan”, rekao nam je on.

Nastavi čitati

Svijet

ISTORIJSKO SUĐENJE U SAD: Tramp “ponosan”, odbijen prijedlog za povlačenje sudije

Njujorški sudija Huan Merčan odbio je zahtjev bivšeg predsjednika SAD Donalda Trampa da se povuče iz slučaja u krivičnom predmetu koji se odnosi na tajni novac plaćen porno zvijezdi Stormi Danijels, prenosi Glas Amerike.

Trampovi pravni zastupnici pokušali su da sklone sudiju Huana Merčana tvrdnjom da rad njegove ćerke za političku konsultantsku firmu sa demokratskim klijentima predstavlja sukob interesa.

Ovo je prvo suđenje jednom američkom predsjedniku u istoriji po optužnici za krivično djelo.

Tramp se tereti da je falsifikovao poslovna dokumenta kada je porno glumici Stormi Danijels, preko svog advokata, platio 130.000 dolara kako ne bi javno govorila o njihovoj navodnoj aferi.

Tramp je sve optužbe negirao i ocijenio ih kao politički motivisane.

Obraćajući se novinarima ispred sudnice, Tramp je rekao da je slučaj drugačiji od bilo čega ranije i da je “veoma počastvovan što je ovdje”.

Ispred sudnice, kojoj je prilaz ograđen metalnim ogradama, nalazi se veliki broj novinara, a tu su i demonstranti koji nose transparente “Niko nije iznad zakona”.

Od bivšeg predsjednika se očekuje da se pojavljuje pred njujorškim sudom u ovom procesu, dok uporedo vodi kampanju za novembarske predsjedničke izbore.

Izbor porote na Menhetnu, gdje većina stanovnika glasa za Demokratsku stranku, mogao bi da traje nekoliko dana, poslije čega će uslijediti uvodne riječi tužilaca i odbrane i iskazi svjedoka, navodi Glas Amerike.

Stormi Danijels i bivši Trampov advokat Majkl Koen, koji je svjedočio da je lično obavio uplate Stormi Danijels, među svjedocima su za koje se očekuje da će svjedočiti.

Tramp je izjavio da planira da svjedoči u svoju odbranu, što je rizičan prijedlog zbog kojeg bi mogao da bude izložen oštrim pitanjima tužilaca.

Optužnica koju je podigao tužilac Alvin Brag tereti Trampa u 34 tačke za falsifikovanje poslovnih dokumenata.

Tužilaštvo navodi da je Tramp falsifikovanjem ovih dokumenata zapravo želio da prikrije uticaj na izbornu kampanju 2016. godine, odnosno umanji štetu koja bi nastala otkrivanjem navodnih afera.

Nastavi čitati

Aktuelno