Connect with us

Politika

FINANSISKI REVIZORI PREČEŠLJALI PARLAMENTARNU SKUPŠTINU! Na političke stranke potrošeno blizu milion KM

Iz budžeta Parlamentarne skupštine BiH prošle godine je izdvojeno oko 234.000 KM kako bi se isplatile otpremnine zbog odlaska u penziju dva državna službenika, četiri radnika, te četiri delegata u Domu naroda i dva poslanika u Predstavničkom domu.

Navodi se ovo u izvještaju o provedenoj finansijskoj reviziji u Parlamentarnoj skupštini BiH za prošlu godinu, koji je sačinila kancelarija za reviziju institucija BiH.

U izvještaju stoji da su isplaćene otpremnine za dva državna službenika iznosile između 14.471 KM i 16.826 KM, a za četiri radnika od 5.937 do 9.143 KM. Najviše novca izdvojeno je za otpremnine poslanika i delegata, koje su se kretale u rasponu od 28.263 do 29.797 KM.

Podsjetimo, otpremnine zbog odlaska u penziju u prošloj godini isplaćene su poslanicima SDS, Mirku Šaroviću i Draganu Mektiću, delegatima SNSD, Lazaru Prodanoviću i Nikoli Špiriću, te delegatu HDZ i lideru te stranke Draganu Čoviću, kao i delegatu i predsjedniku SDA, Bakiru Izetbegoviću.

Prodanović je dobio 28.425 KM otpremnine, Špirić 29.797, Šarović 28.263 KM, Mektić 28.770 KM, Izetbegović 29.673 KM, a Čović 29.777 KM.

I oni su, kao i njihovi prethodnici prethodnih godina, nakon dodijeljene otpremnine podnijeli zahtjeve za sticanje statusa stalnih zaposlenika u PS BiH, te nastavili raditi i primati platu do isteka mandata, a propisi su im omogućavali da uz to primaju i penziju.

Na ovo su ukazali i revizori u svom izvještaju, navodeći da je riječ o praksi koja se ponavlja iz godine u godinu.

Službena vozila van kontrole
U izvještaju revizora se ističe da su ukupni rashodi Parlamentarne skupštine BiH u prošloj godini iznosili oko 17 miliona KM, što je za skoro dva miliona više u odnosu na 2021. godinu.

Revizori u svom izvještaju skreću pažnju na kršenje Zakona o radu u institucijama BiH, navodeći da su u prošloj godini dvije osobe zasnovale radni odnos na određeno vrijeme do tri mjeseca, i to u tri navrata, bez raspisivanja javnog oglasa.

Kancelarija za reviziju je upozorila da su tokom revizije uočili nedostatke i manjkavosti sistema unutrašnje kontrole i u dijelu upotrebe službenih vozila.

Ističe se da je Parlamentarna skupština imala na raspolaganju 16 vozila, a ukupni rashodi za upotrebu službenih vozila iznosili su 203.787 KM.

“Ponovo je konstatovan nedostatak u načinu vođenja evidencija o korištenju službenih vozila. Naime, u evidencije se ne unose svi propisani podaci, a prilikom kontrole potrošnje goriva na putnim nalozima nema potpisa i ovjere od strane ugovorenog ponuđača”, upozorili su revizori.

Pojasnili su da su na odabranim uzorcima putnih naloga za službena vozila uočili kako se u pojedinim slučajevima ne upisuju svi traženi i relevantni podaci, kao što su relacije putovanja, detaljna kilometraža (upisuje se samo početna i krajnja kilometraža u mjesecu), a nema ni potpisa osoba koje su koristile vozila. Takođe, na putnim nalozima u zemlji pređena udaljenost ne odgovara putnoj relaciji i slično.

Pored ovoga, revizori upozoravaju i na “slabosti” pri realizaciji troškova reprezentacije.

“Utvrđeno je kako se u svim slučajevima ne navode adekvatna i jasna obrazloženja nastanka troška reprezentacije”, ističe se u izvještaju.

Revizori navode da je u prošloj godini na troškove reprezentacije potrošeno 85.234 KM.

Finansiranje stranaka
Revizori su posebnu pažnju skrenuli na nedostatke u primjeni odluke o raspodjeli sredstava za finansiranje političkih stranaka iz budžeta institucija BiH.

Za ove namjene prošle godine je izdvojeno čak 950.000 KM. Najviše novca dobio je Klub poslanika SDA u Predstavničkom domu, ukupno 117.143 KM. Za rad Kluba potrošeno je 39.006 KM, dok je ostatak novca prebačen na račun stranke.

Za rad Kluba poslanika SNSD-US iz budžeta Parlamentarne skupštine BiH isplaćeno je 100.714 KM. Za rad tog Kluba potrošeno je 70.147 KM, dok je ostatak novca prebačen na ove dvije stranke.

Klub poslanika SDS i PDP u PD PSBiH dobio je 97.500 KM. Od toga je za rad Kluba potrošeno 36.701 KM dok ostatak novca prebačen na račune tih stranaka.

Preostali novac raspodijeljen je na ostale stranke koje su imale svoje poslanike i delegate u Parlamentarnoj skupštini.

Revizori pojašnjavaju da se iz budžeta Parlamentarne skupštine osiguravaju sredstva za finansiranje političkih stranaka, koalicije političkih stranaka, odnosno klubova delegata i poslanika zastupljenih u PS BiH.

Prema važećem zakonu, sredstva se raspodjeljuju na način da se 30 odsto dijeli jednako svim političkim strankama, odnosno koalicijama političkih stranaka koje su osvojile mandate, 60 odsto sredstava se dijeli prema broju poslaničkih, odnosno delegatskih mandata koje svaka politička stranka, koalicija političkih stranaka, odnosno nezavisni kandidat ima u trenutku dodjele mandata. Preostalih 10 odsto od ukupnog iznosa raspoređuje se parlamentarnim grupama srazmjerno broju poslaničkih, odnosno delegatskih mjesta koja pripadaju manje zastupljenom polu.

Odlukom o raspodjeli finansijskih sredstava za finansiranje političkih stranaka iz budžeta institucija BiH predviđeno je da kontrolu namjenskog korištenja obavlja Jedinica za unutrašnju reviziju sekretarijata Parlamentarne skupštine. Revizori su, međutim, utvrdili kako ova vrsta kontrole nikada nije obavljena.

“Takođe, navedenom Odlukom predviđeno je i da pri izradi projekcije budžeta Parlamentarne skupštine svi klubovi, odnosno predsjednici klubova, parlamentarne grupe i nezavisni kandidati, u saradnji sa sektorom za finansije urade projekciju raspodjele sredstava po potrebama (za putne troškove, troškove reprezentacije, pružanje stručnih i konsultantskih usluga, troškove učestvovanja u društveno odgovornim aktivnostima, itd). Navedena projekcija i plan trošenja sredstava ove godine, kao niti prethodnih godina, nije urađena”, upozorili su revizori.

Naveli su i da su sredstva namijenjena za učestvovanje u društveno odgovornim aktivnostima prebačena na račune fizičkih osoba, iako je internim procedurama propisano kako se sredstva mogu usmjeriti samo na račun političke stranke.

Neizmireni doprinosi
Parlamentarna skupština još nije evidentirala niti izmirila obaveze koje se tiču doprinosa na lična primanja iz ranijeg razdoblja u slučaju imenovanih osoba iz Republike Srpske u upravne i nadzorne odbore, iako je i u izvještajima o obavljenoj reviziji prethodnih godina ukazivano na navedeni nedostatak.

Revizori pojašnjavaju da je Parlamentarna skupština BiH za članove Odbora za žalbe građana na rad policijskih službenika za razdoblje od 2009. do 2012. godine evidentirala i izmirivala samo obaveze za porez za ostvarenu naknadu.

Nakon pribavljenih mišljenja Ministarstva finansija RS i Poreske uprave RS utvrđeno je kako naknade isplaćene imenovanoj osobi imaju karakter ličnih primanja.

Na osnovu toga, Parlamentarna skupština BiH je dužna da, pored poreza na dohodak, obračuna i uplati i obvezne doprinose. Revizori ističu da je Parlamentarna skupština tokom 2021. godine evidentirala i izmirila samo dio ovih obaveza, pravdajući to nedostatkom raspoloživih sredstava.

“U Parlamentarnoj skupštini ne postoje posebne evidencije niti obračun preostalog iznosa obaveza po ovom osnovu, a prema procjenama službi Parlamentarne skupštine ove obaveze iznose oko 24.000 KM”, ističe se u izvještaju.

(Srpskainfo)

Politika

PREDIZBORNI DEŽA VU: Minić sa Kinezima obilazi auto-put koji čeka godinama

Zanimljivo je da su, nakon što su zvaničnici otišli, mašine odvezene, a zastavice koje su stajale kao oznaka na ovom mjestu, uklonjene. 

Predsjednik Vlade Republike Srpske Savo Minić i ministar saobraćaja i veza Srpske Zoran Stevanović sastali su se, u naselju Ivanjska, sa predstavnicima kineske kompanije „Shandong Hi-Speed International“ koja gradi autoput Banjaluka – Prijedor.

Nakon sastanka obišli su radove na izgradnji autoputa. Istakli su da su zadovoljni dinamikom izgradnje, a  završetak radova predviđen je do kraja 2028. godine.

„Ovde smo sad na lokaciji između 12. i 13. kilometra tog autoputa, koji je dug 40 km. Ovo je samo jedan dio koji smo otvorili, ukupno imamo sad trenutno otvoreno 22 km autoputa, kako dobijamo građevinsku dozvolu, tako otvaramo sekciju po sekciju. U ovom trenutku radimo na ped vijadukata, četiri mosta, šest nadvožnjaka, 20 propusta, angažovano je oko 50 inženjera i preko 200 mašina, tako da pratimo dinamiku radova i gledamo da ispoštujemo rokove“, kaže glavni inženjer na izgradnji autoputa Milan Boloban.

„Autoputevi su jutros isplatili zadnju tranšu koja se odnosila na ekspropriaciju, koja je završena u upravnom postupku, tako da nema ni jedne jedine marke duga prema privatnim licima, kada je u pitanju trasa. Jedino tamo gdje imamo problem u najavi, ali ćemo gaspriječiti,  ali to nije uticaj na sud, tražićemo preko Ministarstva pravde, da sudovi koji vode imovinsko-pravne postupke, požure i da što prije to riješe“, istakao je Minić.

„Zadovoljni smo dinamikom i ovo je jedno gradilište gdje nemamo problema sa izvođačem apsolutno. Problemi su u ekspropsriaciji neznatni još ostali, ima 30-ak predmeta još na sudovijma, očekujemo da ćemo vrlo brzo i to riješiti, kako bi izvođač bio u punom kapacitetu uveden u posao cijelom dužinom trase“, istakao je Stevanović.

Odgovarajući na pitanja novinara rekao je da se ne očekuje dalja korekcija cijene, ali ne zna koliki je iznos.

Iako je sa njima bio i v.d. direktora Autoputeva Republike Srpske Radovan Višković, on se nije obratio medijima, kao ni gradonačelnik Prijedora Slobodan Javor.

Zanimljivo je da su, nakon što su zvaničnici otišli, mašine odvezene, a zastavice koje su stajale kao oznaka na ovom mjestu, uklonjene.

(BN)

Nastavi čitati

Politika

CIK UZBUNIO JAVNOST: Stotine spornih potpisa završavaju kod tužilaca

Političke partije na samom početku izbornog procesa, odnosno prilikom prijave za učešće na izbore, već su počele da krše zakon i vrše ozbiljna krivična djela, a jedno od njih je i krivotvorenje potpisa podrške.

Broj potpisa potrebnih za kandidaturu

  • 5.000 potpisa za člana Predsjedništva BiH
  • 5.000 potpisa za Predstavnički dom PS BiH
  • 3.000 potpisa za Narodnu skupštinu Republike Srpske
  • 3.000 potpisa za predsjednika i potpredsjednike Republike Srpske
  • 3.000 potpisa za Parlament FBiH
  • 500 potpisa za kantonalne skupštine do 100.000 birača
  • 1.000 potpisa za kantonalne skupštine sa više od 100.000 birača

– Primijećen je značajan broj krivotvorenja potpisa. Izrazito je poražavajući podatak da stranke na samom početku – nisu još ni ovjerene za učešće na izborima – već čine tako značajna krivična djela i u tom obimu. U pitanju su stotine krivotvorenih potpisa – rekla je Vanja Bjelica Prutina, član Centralne izborne komisije BiH.

O ovome je bilo govora na sjednici Centralne izborne komisije BiH, na kojoj se razmatrala ovjera političkih partija za učešće na izborima, a tamo gdje je utvrđeno krivotvorenje ili sumnja u krivotvorenje potpisa CIK će obavijestiti nadležno Tužilaštvo Bosne i Hercegovine, piše Glas Srpske.

Inače, sam CIK odbio je ovjeru nekoliko političkih partija upravo zbog potpisa. Utvrđeno je da neke od njih nisu dostavile dovoljan broj potpisa, dok kod nekih nedostaje dovoljan broj “validnih potpisa”.

Pojedine partije nisu ovjerene za određene nivoe vlasti, iako su se prijavile za njih, a razlog je takođe nedovoljan broj potpisa pa je tako PDP Republike Srpske ovjeren za izbore za predsjednika i potpredsjednika Republike Srpske i Narodnu skupštinu Republike Srpske, ali ne i za Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine.

– Teško je to sve zaustaviti u državi kakva je Bosna i Hercegovina gdje mnogi ne poštuju zakon, a to se posebno odnosi na one koji će sutra biti zakonodavna vlast. Oni se bave falsifikovanjem potpisa da bi im CIK ovjerila kandidaturu. Kada vi u početnoj fazi vršite krivično djelo, o kojoj pravnoj državi i vladavini prava govorite. Oni ako uđu u zakonodavnu vlast donosiće zakone – rekao je Vehid Šehić, analitičar i bivši član CIK-a.

On kaže da je loša kaznena politika i da sankcionisanje onih koji krše zakon u oblasti Izbornog zakona mora biti oštrija jer mora biti opšta prevencija i da se upozore svi da se klone takvih radnji.

– Ako su blage zatvorske kazne, onda ćemo imati ponavljanje. Problem je što se krivičnim zakonima djela i oblasti izbora kažnjavaju zatvorom do godinu dana. Onaj koji bude i osuđen koristi blagodeti tog zakona i kupi kaznu i ne ide u zatvor – rekao je Šehić, dodajući da treba onemogućiti otkup kazne zatvora ako se radi o krivičnim djelima u vezi s izborima.

Za izbore za članove Predsjedništva BiH treba 5.000 potpisa birača upisanih u Centralni birački spisak, isto kao i za izbore za poslanika u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH.

Političke partije koje žele da učestvuju na izborima za Predstavnički dom Parlamenta FBiH ili u Narodnoj skupštini Republike Srpske, kao i za predsjednika i potpredsjednika Republike Srpske treba da sakupe 3.000 potpisa.

Dalje, 500 potpisa potrebno je za učestvovanje na izborima za kantonalne skupštine u kojima broj birača nije veći od 100.000, ili hiljadu potpisa ako je broj birača veći od 100.000 KM.

– Potpisi podrške podneseni za izbore za viši nivo vlasti važe i za niži nivo vlasti koji je uključen u taj nivo vlasti – piše u Izbornom zakonu BiH.

Nastavi čitati

Politika

DUGOVI DOŠLI NA NAPLATU: Poreska uprava oduzela Kovaču opremu vrijednu više od 355.000 KM

Poreska uprava Republike Srpske zaplijenila je 355.200 maraka vrijedne mašine i opremu iz firme „Čajavec company“, a koja je u većinskom vlasništvu načelnika ove lokalne zajednice Milana Kovača.

Ovo preduzeće je jedno od najvećih poreskih dužnika u Srpskoj, sa dugom od 1,16 miliona maraka. Kako Kovač nije izmirivao svoje obaveze, PURS je odlučila da na javnoj licitaciji 12. juna proda zaplijenjene stvari.

Na spisku oduzete imovine su CNC mašine, prese, silosi, kompresori, komore, pile, glodalice, brusilice, viljuškar pa čak i kompletan sistem za ventilaciju proizvodne hale.

Potencijalni kupci će priliku da vide opremu imati 9. i 10. juna u krugu fabrike, a licitirati mogu pod uslovom da prema državi nemaju dugovanja te da su uplatili 10 odsto depozita od procijenjene vrijednosti stvari za koju su zainteresovani.

Podsjećamo, nedavno je i Okružni privredni sud u Banjaluci oglasio prodaju mašina iz preduzeća Milana Kovača.

Ponuđeno je šest presa ukupne vrijednosti 117.000 maraka kao i žaga vrijedna 8.000 KM.

Prodaja će se putem usmenog nadmetanja održati 16. juna u zgradi Okružnog privrednog suda u Banjaluci, a najniža prihvatljiva ponuda po kojoj se stvari mogu prodati je 62.500 KM, odnosno 50 odsto od procijenjene vrijednosti.

Podsjećamo, „Čajavec company“ iz Šipova je akcionarsko društvo, a većinski vlasnik je „Drvna industrija Šipovo“ sa 96 odsto akcija iza koje stoji pomenuti Kovač.

Računi firme čija se imovina našla na dobošu blokirani su od 2024. godine. Bavili su se proizvodnjom drvenih dijelova za stolice.

U posljednje dvije godine su prijavili poslovni minus veći od 900.000 maraka.

Garantni fond Republike Srpske jedna je od rijetkih institucija koja je uspjela da se naplati od Kovača.

Nedavno im je vratio 700.000 maraka po osnovu garancije koju je Drvna industrija (DIŠ) dobila kada se preko berze zadužila za 2,2 miliona maraka.

Kovač je 2023. godine emitovao obveznice koje je kupila Investiciono – razvojna banka Republike Srpske, a Garantni fond je na čelu sa tadašnjim direktorom Radivojem Krčmarom garantovao za 30 odsto glavnice, odnosno za iznos od 660.000 KM.

Međutim, veoma brzo garancija je aktivirana jer je preduzeće upalo u blokadu a samim tim i prestalo da plaća obaveze koje su na mjesečnom nivou bile oko 32.000 maraka.

Takođe i u ovom preduzeću su svi računi blokirani, a prošle godine je poslovalo sa gubitkom od oko pola miliona maraka.

Capital

Nastavi čitati

Aktuelno