Connect with us

Društvo

GRAĐANI U VELIKIM PROBLEMIMA: Nedostaje obrazaca za rodne listove

Problem nedostatka obrazaca za izvode iz matičnih knjiga rođenih prisutan je u posljednje vrijeme u velikom broju gradova i opština na području Federacije BiH, što stvara velike probleme lokalnim administracijama i građanima.

Prema riječima Besima Delića, predstavnika opštinske administracije u Sanskom Mostu, razlog tome je što pomenute obrasce nabavlja isključivo Ministarstvo unutrašnjih poslova Federacije Bosne i Hercegovine putem javnih tendera, te ih potom distribuira lokalnim zajednicama na osnovu njihovih trebovanja.

Delić kaže kako je do problema došlo usljed toga što su žalbe na provedeni tender zaustavile nabavku pomenutih obrazaca, a u međuvremenu MUP FBiH nije dao nikakva uputstva kako postupati u ovakvoj situaciji.

“Mi u našoj administraciji izdajemo veliki broj rodnih listova, na godišnjem nivou to iznosi oko 35.000, pa nam to predstavlja problem. Snalazimo se kako znamo i umijemo, posuđujemo obrasce od kolega iz drugih gradova i opština ili građanima izdajemo odgovarajuća uvjerenja. Što se tiče drugih obrazaca, imamo ih u dovoljnom broju”, kaže Delić.

Međutim, kako dodaje, problem je što te potvrde na nekim mjestima budu uvažene, ali na drugima ne, pa veliki broj građana ima probleme.

Također, građani u ovome trenutku imaju i mogućnost da podignu internacionalne izvode iz matičnih knjiga rođenih, kojih ima u dovoljnom broju, ali su oni skuplji u odnosu na obične.

“Taksa za obični rodni list je pet maraka, a za internacionalni ona iznosi 30 maraka. Odluke o visini taksi donijelo je Opštinsko vijeće i mi to moramo poštovati”, kazao je Delić.

Prema njegovim riječima, dobili su informacije kako bi procedura oko nabavke nedostajućih obrazaca, kako sada stvari stoje, mogla biti riješena za nekoliko sedmica, kada budu otkočene tenderske procedure.

Društvo

KAKO POSLUJU HRONIČNI GUBITAŠI: Vide li “Željeznice RS” i “Šume RS” svjetlo na kraju tunela

Prema finansijskim izvještajima, “Željeznice Republike Srpske” su prvi kvartal 2024. završile u minusu od 5,5 miliona KM, dok je u istom periodu minus u “Šumama RS” bio 3 miliona KM. Ipak, situacija u ova dva hronična gubitaša se razlikuje.

Akumulirani gubitak “Željeznica RS” iznosi nevjerovatnih 283 miliona maraka i uprkos mučnom i dugotrajnom procesu restrukturiranja, u koji je utrošeno skoro 100 miliona maraka iz kredita Svjetke banke, pitanje je da li će ovaj gigant isplivati iz dubioze.

Istina, u odnosu na prošlu godinu, gubitak u Željeznicama RS je smanjen za oko milion KM, a preduzeće ima 142 radnika manje nego lani. Tako je broj zaposlenih, sa nekadašnjih 3.600 sveden na 1.812 radnika.

Za razliku od “Željeznica RS” koje, uprkos tome što su gotovo prepolovila broj zaposlenih i dalje tavore u gubicima, u “Šumama RS” se nazire svjetlo na kraju tunela. Podsjećamo, prošle godine u ovo doba u “Šumama RS” je bilo opsadno stanje, a zbog nagomilanih gubitaka najavljena je “sječa direktora”.

U prvom kvartalu ove godine gubitak je prepolovljen. Istina, šumarima je najviše pomogao “onaj odozgo”: dok lani, zbog izrazito kišnog i hladnog proljeća, u šume nisu mogli ući do juna mjeseca, ove godine im je vrijeme išlo na ruku, pa su šumski radovi počeli još u januaru.

Blaško Kaurin, v.d. direktora “Šuma RS” je optimista, ne samo zbog sunčanog i vedrog vrmena, nego i zbog poslovnih rezultata.

-Još uvijek smo u minusu, ali kada poredimo prvo tromjesečje ove godine, sa istim periodom lani, možemo biti zadovoljni – kaže Kaurin za Srpskainfo.

Navodi da je prošle godine ovo preduzeće, koje gazduje sa skoro milion hektara šuma u javnom vlasništvu, prvo tromjesečje završilo sa minusom od oko 6,5 miliona maraka.

-Ove godine je taj gubitak smanjen na oko tri miliona. Prvo tromjesečje uvijek ima neke fiksne troškove, koji moraju da se finansiraju, a istovremeno proizvodnja bude smanjena. Ove godine su vremenske prilike bile povoljne i sa proizvodnjom smo počeli već od januara – kaže Kaurin. Dodaje da je “posao dobro išao”, pa je i otprema je bila bolja nego što su se šumari nadali, što je presudno uticalo na značajno smanjenje gubitaka.

– Uskoro će i šestomjesečni obračun i ja sam siguran da ćemo prvu polovinu ove godine završiti u plusu, Dakle, uvjeren sam da ćemo isplivati iz gubitaka, da će poslovanje biti pozitivno, da Šume RS idu naprijed i da će poslovanje biti još bolje – kaže Kaurin.

Dodaje i da se direktori Šumskih gazdinstava ponašaju domaćinski, pa su našli načina da dodatno smanje troškove, a povećaju proizvodnju. U privredi je računica jednostavna: kad povećaš proizvodnju, a smanjiš troškove rezultat mora biti dobar – kaže Kaurin.

Direktor Šuma RS nije htio da istakne ni jedno šumsko gazdinstvo kao posebno uspješno, jer se situacija na terenu mijenja, u zavisnosti od vremenskih prilika, od raspoloživih drvnih sortimenata i od plasmana.

– Važno je da svi, u skladu sa onim s čim rapolažu, doprinose boljitku. Dosta naših radnika je sada fokusirano samo na proizvodnju, i dosta radimo svojim vlastitim snagama, bez angažovanja podizvođača – kaže Kaurin.

Priznaje da trupaca još uvijek ima na lageru, ali tvrdi da je tako samo zato što je proizvodnja povećana.

Posebnim uspjehom u “Šumama RS” smatraju to što je informacioni sistem već uveden na oko 75 do 85 odsto šuma, a u narednom periodu će, kažu, ovaj sistem proraditi u punom kapacitetu.

Nastavi čitati

Društvo

Danas počinje prvi upisni rok za SREDNJOŠKOLCE U SRPSKOJ

Prvi upisni rok u srednje škole u Republici Srpskoj za odlične učenike, koji imaju 60 i više bodova, počinje danas, a rezultati će biti objavljeni 20. juna.

Iduće školske godine u prvi razred predviđen je upis za 10.197 učenika.

Upisivanje svršenih osnovaca u prve razrede srednjih škola obavljaće se i u julskom upisnom roku.

Deficitarna zanimanja biće i ove godina stipendirana od lokalnih zajednica i Vlade Srpske.

Nastavi čitati

Društvo

SPREMITE SE NA ČEKANJE: Gužve na graničnim prelazima Gradiška i Kostajnica

Na graničnim prelazima Gradiška i Kostajnica jutros je pojačan intenzitet saobraćaja na izlazu iz BiH, saopšteno je iz Auto-moto saveza Republike Srpske.

Iz AMS navode da na ostalim prelazima nema dužih zadržavanja. Na graničnom prelazu Karakaj kod Zvornika zabranjen je saobraćaj za vozila nosivosti veće od pet tona

Teretna vozila preko pet tona preusmjeravaju se na novi most Bratoljub u Bratuncu i na prelaz Rača, dok autobusi mogu koristiti prelaz Šepak.

Nastavi čitati

Aktuelno