Uncategorized
IZLAZNOST U GRADOVIMA I OPŠTINAMA DO 15 ČASOVA: Objavljen presjek
U Bosni i Hercegovini se danas održavaju Opšti izbori. Stižu podaci o izlaznosti po opštinama do 15 časova.
Izlaznost birača u Bijeljini do 15.00 časova je 37,38 odsto, izjavila je Srni predsjednik Gradske izborne komisije (GIK) Dijana Savić Božić.
Prema njenim riječima, glasalo je 40.595 građana.
U gradu Doboju je do 15.00 časova glasalo 42 odsto građana sa pravom glasa, a u opštinama Teslić 32,21 odsto, Petrovo 37,8 odsto i Stanari 35,6 odsto, rečeno je Srni iz Gradske i opštinskih izbornih komisija ovih lokalnih zajednica.
U Prijedoru je do 15.00 časova glasao 25.521 građanin odnosno 31,01 odsto, izjavio je predsjednik Gradske izborne komisije (GIK) Željko Škondrić.
On je naveo da je dosadašnja izlaznost za 1,37 procentni poen manja nego za opšte izbore 2018. godine.
U Derventi je do 15.00 časova glasao 9.291 birač ili 28,84 odsto biračkog tijela, a izborni proces se odvija bez problema, potvrđeno je iz Gradske izborne komisije (GIK).
U opština Krupa na Uni do 15.00 časova glasalo je 32,5 odsto od ukupno 1.692 birača sa pravom glasa, rekla je Srni predsjednik Opštinske izborne komisije (OIK) Milana Ivanović.
Ivanovićeva je navela da u ovoj opštini izborni proces protiče bez problema.
U opštini Istočna Ilidža do 15.00 časova na opštim izborima u BiH glasalo je 6.879 birača od 13.486 upisanih u birački spisak, odnosno 51,71 odsto, rečeno je Srni u Opštinskoj izbornoj komisiji (OIK).
U ovoj opštini otvorena su 24 redovna biračka mjesta i jedno za glasanje na nepotvrđenim biračkim listićima.
U opštini Kupres u Republici Srpskoj do 15.00 časova glasalo je 150, odnosno 47 odsto registrovanih birača, izjavila je predsjednik Opštinske izborne komisije (OIK) Kupres Republika Srpska Ana Ždero.
Ona je navela da glasanje protiče bez problema.
U Novom Goraždu je do 15.00 časova glasalo 789 ili 49,47 odsto birača, od 1.636 građana sa pravom glasa, rekla je Srni predsjednik Opštinske izborne komisije (OIK) Novo Goražde Danka Delić.
Prema njenim riječima, za glasanje je otvoreno pet redovnih biračkih mjesta i angažovana su dva mobilna tima.
Na području opštine Srbac do 15.00 časova glasalo je 43,62 odsto birača od 17.479 sa pravom glasa, rekao je predsjednik Opštinske izborne komisije Duško Mitrić.
Na području opštine Jezero do 15.00 časova na izbore je izašao 431 birač ili 39,83 odsto od 1.082 registrovanih za glasanje, rekao je predsjednik Opštinske izborne komisije (OIK) Dejan Nikolčić.
U Jezeru imaju dva redovna biračka mjesta u zgradi Osnovne škole “Vuk Karadžić” i jedno pridruženo mjesto za glasanje na nepotvrđenim listićima i za glasanje u odsustvu.
U opštini Pale do 15.00 časova glasalo je 43,49 odsto birača ili 8.574 od 19.956 sa pravom glasa, izjavio je Srni predsjednik Opštinske izborne komisije (OIK) Predrag Slijepčević.
U opštini Pale jutros je otvoreno 38 redovnih biračkih mjesta, jedno za lica zaražena virusom korona i jedno za glasanje na nepotvrđenim glasačkim listićima, a na terenu su i četiri mobilna tima.
U opštini Kostajnica do 15.00 časova glasala su 1.763 birača ili 36,25 odsto od ukupnog broja upisanih u birački spisak, rekla je predsjednik Opštinske izborne komisije (OIK) Mirjana Krnjajić.
Prema njenim riječima, završeno je glasanje posredstvom mobilnog tima, za koji je bilo prijavljeno 47 birača.
Na biralištima u Loparama do 15.00 časova glasalo je 43,68 birača, od ukupno 11.818 sa pravom glasa, izjavio je predsjednik Opštinske izborne komisije (OIK) Davor Vićić.
Vićić je naveo da izbori protiču uredno i da do 15.00 časova nije bilo nijednog prigovora.
U opštini Istočni Stari Grad do 15.00 časova na opštim izborima glasalo je 655 građana ili 61,21 odsto, kazao je predsjednik Opštinske izborne komisije (OIK) Nemanja Nikolić.
Nikolić je podsjetio da u ovoj opštini pravo glasa na ovim izborima ima 1.070 građana.
Do 15.00 časova glasalo je 41,16 odsto birača od 9.117 sa pravom glasa u opštini Kneževo, rekao je predsjednik Opštinske izborne komisije (OIK) Budimir Dukić.
Birači u ovoj lokalnoj zajednici mogu glasati na 20 redovnih biračkih mjesta i posredstvom dva mobilna tima.
U Trebinju je do 15 časova glasalo 13.887 birača ili 45 odsto. U Bileći je na izbore izašlo 4.571 građana odnosno 46,7 odsto. Do 15 časova je 4.995 Nevesinjica izašlo na izbore ili 44,25 odsto. Nešto veća izlaznost je u Ljubinju i iznosi 47 odsto, tačnije, glasalo je 1.486 birača.
U Berkovićima je izlaznost do 15 časova 50 odnosno, građansku dužnost je obavilo 813 birača. Najveću izlaznost u Herecegovini bilježi Gacko gdje je do 15 časova glasalo 4.462 građan ili 55,62 odsto.
Izborni dan protiče bez problema, rekli su Policijskoj upravi Trebinje.
Izlaznost birača na opštim izborima na području opštine Prnjavor do 15.00 časova je 30,57 odsto, odnosno glasalo je 11.986 od ukupno 39.207 lica sa pravom glasa, rečeno je u Opštinskoj izbornoj komisiji (OIK).
Na području opštine Šipovo do 15.00 časova glasao je 4.171 građanin sa pravom glasa ili 39,75 odsto od 10.492 registrovana birača, rekla je predsjednik Opštinske izborne komisije (OIK) Vida Rakita.
Na području opštine Čelinac do 15.00 časova glasalo je 43,07 odsto građana, od 15.658 upisanih u redovni birački spisak, izjavio je predsjednik Opštinske izborne komisije (OIK) Milan Pejanović.
U Ugljeviku je do 15.00 časova glasalo 47,85 odsto birača od ukupno 14.000 stanovnika sa pravom glasa, rekao je Srni predsjednik Opštinske izborne komisije (OIK) Milorad Simić.
Predsjednik Gradske izborne komisije Denis Zelenika rekao je Srni da su u Derventi jutros zabilježena manja kašnjenja na tri biračka mjesta, dok su ostala otvorena na vrijeme.
U Srebrenici je do 15.00 časova glasalo 3.817 birača ili 32 odsto od ukupno 12.435 upisanih u birački spisak, saopštila je Srni predsjednik Opštinske izborne komisije (OIK) Ljiljana Stevanović.
Ona je ukazala da je na biralištima i dalje izražen problem glasanja uz pomoć drugog lica, koji, kako kaže, usporava izborni proces, dovodi do gužvi na biralištima i nezadovoljstva osoba kojima je potrebna pomoć pri glasanju.
U Višegradu je do 15.00 časova glasalo 4.258 birača ili 41,94 odsto, od 10.310 građana sa pravom glasa, rekao je član Opštinske izborne komisije Višegrad (OIK) Esed Muhić.
Prema njegovim riječima, na ovom području su 24 biračka mjesta, jedno mjesto u odsustvu i na nepotvrđenim glasačkim listićima, te pet mobilnih timova.
Na području opštine Mrkonjić Grada do 15.00 časova glasalo je 7.087 građana ili 41,12 odsto, rekao je Srni predsjednik Opštinske izborne komisije (OIK) Slobodan Rajković.
U Milićima je do 15.00 časova na 14 redovnih biračkih mjesta svoje biračko pravo iskoristilo 3.320 glasača ili 41,55 odsto, od ukupno upisanih 8.240, izjavio je predsjednik Opštinske izborne komisije Vladan Trivković.
Trivković je napomenuo da je u ovom trenutku veća izlaznost u odnosu na izbore prije četiri i prije dvije godine.
U opštini Istočno Novo Sarajevo do 15.00 časova glasalo je 44,75 odsto birača ili 4.987 od 11.257 registrovanih, izjavila je predsjednik Opštinske izborne komisije (OIK) Mirjana Škrba Tomić.
Na području opštine Šamac do 15.00 časova glasalo je 5.106 ili 32,54 odsto birača i izborni proces se odvija bez problema, rekla je predsjednik Opštinske izborne komisije (OIK) Šamac Vukosava Babić.
Ona je navela da je najviša izlaznost bila u Škariću 58,51 odsto, a najmanja u Gornjem Hasiću 11,79 odsto.
Na području opštine Oštra Luka do 15.00 časova glasao je 1.071 glasač, ili oko 25,43 odsto od ukupno 4.210 lica sa pravom glasa, izjavio je Srni predsjednik Opštinske izborne komisije (OIK) Dalibor Ljuboja.
Na području opštine Ribnik do 15.00 časova glasala su 2.444 birača, ili 40,28 odsto od 6.068 registrovanih, koji glasaju na redovnim biračkim mjestima, rečeno je u Opštinskoj izbornoj komisiji (OIK).
U Rudom je do 15.00 časova na opštim izborima glasalo 2.518 birača ili 32 odsto, kazali su u Opštinskoj izbornoj komisiji (OIK).
Birališta na području opštine Rudo otvorena su jutros na vrijeme, a pravo glasa ima 7.881 birač.
U opštini Bratunac do 15.00 časova zabilježena je izlaznost od 36,03 odsto, saopštila je Opštinska izborna komisija. Od ukupno 18.900 registrovanih glasalo je 6.122 birača. (ATV)
Uncategorized
ORBAN: Tramp potpuno izuzeo Mađarsku od sankcija SAD za KORIŠTENJE RUSKIH ENERGENATA
Mađarski premijer Viktor Orban izjavio je u Vašingtonu da je Budimpešta postigla dogovor sa Sjedinjenim Državama kojim je, kako tvrdi, Mađarska dobila potpuno i neograničeno izuzimanje od sankcija za korištenje ruskih energenata preko Turskog toka i naftovoda Družba. Prema njegovim riječima, time je “spašena” mađarska politika smanjenih režijskih troškova.
Orban se u američkoj prijestonici sastao s predsjednikom SAD Donaldom Trampom, nakon čega je održao zajedničku konferenciju sa šefom mađarske diplomatije Peterom Sijartom.
Orban je objasnio da su ruskom energijom obuhvaćena dva režima sankcija – američki i onaj Evropske unije.
“Iz američkog sankcionog sistema sada smo se uspjeli izvući, a s evropskim sankcijama tek moramo voditi borbu”, rekao je.
Prema Orbanovim riječima, Mađarska više ne mora strahovati da bi se najavljene američke mjere protiv ruskog energenta primijenile i na nju.
Sijarto je potvrdio da su i druge države pokušale izdejstvovati isto.
“Ne samo mi, nego i druge države tražile su izuzimanje. Da su sankcije stupile na snagu, režijski troškovi snažno bi porasli. Nakon današnjeg sastanka to više ne prijeti Mađarskoj”, rekao je premijer.
Jedan od ključnih elemenata dogovora odnosi se na Turski tok i naftovod Družba, preko kojih Mađarska uvozi ruski gas i naftu.
“Turski tok i Družba dobili su izuzeće bez vremenskog ograničenja”, izjavio je Orban, ocijenivši da je time Mađarska “uspjela odbraniti politiku nižih režijskih cijena”.
Upitan šta ovaj sporazum znači za mađarska domaćinstva, premijer je rekao:
“Da ovaj dogovor danas nije postignut, u decembru bi režije bile dvostruko veće. Od te nevolje smo se danas spasili.”
Orban je takođe poručio da SAD više nemaju nikakve prigovore u vezi s izgradnjom nuklearne elektrane Paks 2.
“U vezi dovršetka Paks 2 nema daljnjih američkih dilema. Takve sankcije i ubuduće neće biti na snazi”, izjavio je.
Prema mađarskoj strani, Vašington je potvrdio da neće održavati niti uvoditi sankcije koje bi mogle spriječiti gradnju elektrane.
Za razliku od američkih, evropske sankcije ostaju, a Orban je rekao da predstoji “borba u Briselu”.
Podsjetio je da se Mađarska protivi planu EU da se do kraja 2027. postepeno izbace ruski energenti, ističući da je riječ o odluci koja se može donijeti kvalifikovanom većinom.
Američki predsjednik Donald Tramp komentarisao je pitanje snabdijevanja ruskom naftom u Evropi.
“U Evropi više zemalja nema taj problem koji ima Mađarska, a ipak, po mom mišljenju, kupuju puno ruske nafte. To mi više smeta”, rekao je Tramp.
Orban je ponovio da je za Mađarsku pitanje snabdijevanja “geografska činjenica”, navodeći da alternative, poput uvoza iz Hrvatske, imaju premali kapacitet da bi pokrile potrebe zemlje, prenosi index.hr.
Uncategorized
DRAMA U OVALNOJ SOBI! Muškarac se onesvijestio pred Trampom dok je najavljivao niže cijene lijekova
Tokom sastanka predstavnika administracije američkog predsjednika Donalda Trampa sa predstavnicima farmaceutskih kompanija Novo Nordisk i Eli Lilly u Bijeloj kući, s ciljem obezbjeđivanja lijekova za mršavljenje po nižoj cijeni, jednom od prisutnih je iznenada pozlilo, te su mu pomogli da legne pored stola za kojim je sjedio predsjednik SAD.
Muškarac je prisustvovao događaju na kojem je Tramp objavio svoj plan smanjenja troškova lijekova za mršavljenje. Na snimku koji je objavljen vidi se kako je muškarcu pozlilo, što su primijetili ljudi pored kojih je stajao, koji su ga pridržali kada je počeo padati.
Kada je vidio da je muškarcu loše, predsjednik SAD je ustao da vidi šta se dešava, ali mu nije prilazio, dok su se oko njega već bili okupili prisutni. Na društvenim mrežama pojavili su se brojni komentari kako je predsjednik u tom trenutku izgledao nonšalantno, pak i iznervirano, prenosi Index.hr.
Sekretarica za štampu Bijele kuće Karolina Livit izjavila je u saopštenju da je čovjek “predstavljao” jednu od kompanija koje su bile uključene u dogovor.
– Medicinski odjel Bijele kuće brzo je reagovao i gospodin je dobro – navela je u saopštenju.
Kada su novinari kasnije ušli u prostoriju Trump im je rekao da je čovjek dobro.
– Osoba koja se onesvijestila u Ovalnoj sobi bila je jedan od gostiju Eli Lillyja i sada se osjeća odlično – rekao je izvršni direktor kompanije.
– Ako ste ikada bili u Ovalnoj sobi, dugo stojite i toplo je. Drago mi je da mogu da je medicinsko osoblje Bijele kuće odradilo odličan posao i da se on osjeća odlično, tako da nema razloga za brigu. Hvala na brizi – rekao je Dejvid Riks, predsjedavajući i izvršni direktor Eli Lillyja.
U aprilu je događaj u toj prostoriji sa dr Mehmetom Ozom prekinut nakon što se činilo da se njegova unuka onesvijestila.
Uncategorized
“IZJAVA BEZ DODIRA SA STVARNOŠĆU!” Dodik tvrdi da Srpska zaslužuje Nobela za ekonomiju, EKONOMISTI GA DEMANTOVALI!
Svi su više zaduženi nego što to evropski standardi nalažu. Mi se zadužujemo u skladu sa evropskim standardima. Mi treba da dobijemo Nobelovu nagradu za ekonomiju, mi, koji vodimo Republiku Srpsku, izjavio je Milorad Dodik, predsjednik SNSD i izazvao šok mnogih koji prate stanje ekonomije u Srpskoj
To bi bila nagrada kao onoj što dadoše Nobelovu nagradu za mir, a ona traži bombardovanje, rekla je ekonomista Svetlana Cenić.
– Mislim da je trebao sebi da prvo izmjeri temperaturu tog jutra, da vidi da mu neko nešto nije sipao u hranu, je li dobar s mozgom kad tako priča!? Drugo zaista ne znam šta bih komentarisala. To veze sa životom nema i ljudi se samo grohotom smiju, ali njemu je to potpuno svejedno, njemu je bitno da priča – naglasila je Svetlana Cenić.
Na pitanje kako ocjenjuje stanje ekonomije odgovorila je: „Loše, jako loše, ništa se ne dešava, praktično sve su paušalne, populističke mjere“.
– Na prvom mjestu nema ulaganja u proizvodnju, u inovacije. Trend je i evo ako ste gledali članke analize i knjige, zašto je njemačka ekonomija došla u krizu, a kineska nije i slične stvari – zbog inovacija, zbog novih tehnologija, jer treba stalno razvijati nove tehnologije – naglasila je ona.
Istakla je da to kod nas ne postoji, jer ovdje se ne cijeni, ni znanje, ni nove tehnologije, ni ti bilo šta, a čak se i ne cijeni se ni ono što postoji.
– I sad čovjek koji kaže da treba Nobelovu nagradu da dobije, a njemu Šume u minusu. Znači 20 godina vlada, Šume u minusu, Elektroprivreda, ne postoji jedno javno i državno preduzeće koje nije u deficitu, koje nije u minusu, koje ne pravi gubitke. I za to Vlada zaslužuje Nobelovu nagradu za ekonomiju.
– On treba da dobije Nobelovu nagradu za ekonomiju ali za to kako je izvarao sve ove ljude, pa sklopio dil sa onim Serdarovim, pa kako je od gotovine pravio veresiju i na Biraču i na koječemu, kako je on postao tako bogat i profitirao, a mi nismo i slične stvari. Treba da dobije Nobelovu nagradu, kako je izvarao stanovnike, građane, naciju – rekla je ona.
Ekonomista Milenko Stanić smatra prvo treba postaviti pitanje da li se Milorad Dodik šalio ili nije, a ako nije šala u pitanje, onda je takva izjava neodgovorna i nerazumna.
Istakao je da podaci koje je iznio Dodik ne odgovaraju istini, a je u pitanju i potcjenjivanje građana i njihovog zdravog razuma.
– Te podatke koje je iznio gospodin Dodik, da je broj zaposlenih 293.000, po zadnjim podacima statistike iz marta ove godine broj je 289.000, broj penzionera je veći od broja zaposlenih jer je zapravo broj penzionera 293.000. Tako da je to netačan podatak – objasnio je Stanić.
Prema njegovim riječima deficit budžeta je takođe veći u odnosu na ono što je saoštio Dodik.
– Konsolidovani izveštaj revizije budžeta za 2023. koji smo imali objavljen, jer za 2024. nisu još objavljeni rezultati konsolidovanog izveštaja o budžetu, deficit je bio 320 miliona, znači 2% BDP koliko znam Dodik je govorio o 0,3%-0,4% deficita budžeta u odnosu na BDP – naveo je Stanić.
Dodao je da ni rast nije iznad 2%, napominjući da je samo za dva kvartala objavljen rast BDP i to 1,5% u prvom i 1,9% u drugom, tako da je prosjek 1,7%, pa ni taj podatak nije tačan.
– Pitanje dugova takođe je dosta sporno. Apsolutno iznos duga je u stalnom porastu, ali sam iznos duga i poređenje duga u odnosu na BDP nije bitan i važan pokazatelj. Mnogo je važnije učešće duga u otplatnim ratama i tu je naš problem što moramo svake godine da izdvajamo veći iznos budžeta i plaćamo glavnice duga i kamatne stope. U idućoj godini ćemo 1,6 milijardi morati izdvojiti za otplatu duga, glavnice i kamata – istakao je Stanić.
On smatra da kad se zna da je izvorni prihod u budžetu oko 6 milijardi to je stravičan udar na budžet.
– Nema ni jednog parametra o kome je govorio Dodik i koji je saopštio koji je dobar i koji pokazuje zdravlje jedne ekonomije. Njegova tvrdnja da zaslužuju nagradu oni koji su upravljali, vodili ekonomiju apsolutno je ovo nerazumna i po osnovu rezultata više zaslužuju kaznu, svakako kaznu od birača da ne biraju takvu vlast – dodao je Stanić, prenosi Srpskainfo.
-
Politika1 dan ago“ODAKLE TI SINKO 42 MILIONA? Reci mi šta si to radio, pa da se svi okrenemo tome?”
-
Politika2 dana agoOPOZICIJA PREDSTAVILA ZAJEDNIČKOG KANDIDATA: Profesor Branko Blanuša ujedinio SDS, Sigurnu Srpsku i saveznike
-
Društvo2 dana agoČUVAJTE SE! Četri osobe u Srpskoj preminule od respiratornih infekcija
-
Politika2 dana agoNE STIŠAVA SE BURA ZBOG IZJAVE ZORE VIDOVIĆ: “Upitaj se koliko još vijekova trebaš raditi da bi opravdala to što imaš”
-
Banjaluka3 dana ago„PLEŠI LJUBAVI, ANĐELE NAŠ!“ Majka se oprostila od hrabrog Petra Šarića iz Banjaluke
-
Svijet2 dana agoJEZIVA ISPOVIJEST BIVŠEG TAOCA HAMASA: “Molio sam ih da me puste da umrem od gladi, samo da me ne biju”
-
Region1 dan agoVUČIĆ ODGOVORIO ZAHAROVOJ “Jedini nismo uveli sankcije i samo kod nas rade Sputnjik i RT”
-
Politika2 dana agoSTANIVUKOVIĆ “KADA BLANUŠA POBIJEDI imaćemo ministre koji će biti spremni i odvažni da HAPSE BANDITE”
