Connect with us

Društvo

Kilogram ribe skuplji i za 20 odsto

Početak sezone slava i praznika, kao i božićni post, koji je počeo juče, glavni su razlozi za povećanu potražnju ribe u Republici Srpskoj, a prema riječima naših sagovornika, u odnosu na prethodnu godinu, riba je skuplja od 15 do 20 odsto.

Kako je za “Nezavisne novine” rekao Zoran Tepić, direktor firme “Tropik ribarstvo – ribnjak Janj”, globalna situacija je uzrok povećanja cijena svih repromaterijala koji se koriste u uzgoju ribe, te je neminovno povećanje cijene ribe na tržištu.

“Okvirno govorimo o poskupljenju od oko 15 do 20 odsto u odnosu na prethodni period posta. Prethodno, navedena kriza uzrokovala je poremećaj na tržištu, kako kod nas tako i u zemalja EU, a kao posljedicu imamo smanjenje proizvodnje ribe u uzgoju”, rekao je Tepić, dodajući da je samim tim, pored povećanja cijena, zbog manjka ribe na tržištu njena potražnja povećana.

“Kada na tržištu imate takav poremećaj, zakonitosti ponude i potražnje će sigurno dovesti do povećanja cijena. Tradicionalno građani žele da kupuju šarana i pastrmku, ali kupovna moć diktira mogućnosti, i trenutno se traži pristupačnija riba, kao što su zamrznuti oslić i panirani zamrznuti riblji proizvodi”, rekao je Tepić.

Prema njegovim riječima, ne zaostaje ni prodaja svježe ribe, a količine koje se prodaju su za proizvođače prihvatljive.

“Nažalost, cijena šarana je značajno viša u odnosu na početak godine, jer se velike količine uvoze. Gašenje najvećih domaćih šaranskih uzgajališta dovelo je do toga da ponuda šarana bude dosta manja od potražnje, to je uzrok vrlo visokih cijena ove ribe”, rekao je Tepić.

Da je potražnja pred predstojeće praznike i slave povećana, za “Nezavisne novine” potvrđuju iz banjalučke ribarnice “Ljilja”.

U ovoj ribarnici možete pronaći raznovrsnu ponudu svih riba i ribljih proizvoda, kako svježih tako i zamrznutih.

Kilogram šarana po živoj vagi je 12 KM, dok su kotleti šarana 22 KM, kilogram plavog oslića je šest KM, dok je bijeli sedam KM, orada i brancin su 19,5 po kilogramu, dok kilogram tune košta 36 KM, kao i file lososa, koji je 39 KM.

“Cijene pastrmke i oslića bi u narednom periodu trebalo da skoče, odnosno biće više za 10 do 15 odsto”, navode iz ove ribarnice.

Kako ističu, potražnja je velika, posebno sada, kada je sezona slava i praznika, ali navode da se riba kupuje tokom cijele godine.

“Mi imamo dugogodišnje kupce koji kupuju kod nas, ali isto tako imamo i mnogo novih kupaca, pretežno omladine, koji se odlučuju za ribu, pretežno iz zdravstvenih razloga, jer je riba veoma zdrava”, navode iz ove ribarnice.

Kada je riječ o povećanju cijena ostale ribe, oni navode da se cijene neće mijenjati dok god dostavljači ne promijene svoje cijene.

“Mi nećemo mijenjati cijene dok god ne dođe do promjene kod dobavljača, ali s obzirom na visoke cijene svih repromaterijala, vjerovatno će doći do određenog korigovanja”, ističu iz ove ribarnice, dodajući da je na prostoru bh. proizvodnja domaće ribe veoma smanjena te da je to još jedan razlog za više cijene.

“Nešto više od 50 odsto naših proizvoda je iz BiH, ali ostatak je iz uvoza. Najdominantnije zemlje, kada je riječ o uvozu, su Hrvatska, Crna Gora i Argentina”, navode iz ove ribarnice.

Kako dodaju, iz Argentine najviše dolaze skuša i oslić, dok sa našeg područja najviše ribe stiže iz Bilećkog jezera, Broda, Prnjavora, Krupe na Vrbasu i Ugra.

Related Topics:

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Svježije sa povremenom kišom

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH (FBiH) će biti oblačno i svježije vrijeme sa povremenom kišom.

U prvom dijelu dana padaće slaba i povremena kiša, dok se poslije podne očekuju jače padavine, naročito na jugu i jugoistoku, saopšteno je iz Republičkog hidrometorološkog zavoda.

Duvaće slab do umjeren, zapadni i jugozapadni vjetar.

Jutarnja temperatura vazduha biće od od osam do 13, a dnevna od 14 do 20 stepeni Celzijusovih.

Nastavi čitati

Društvo

KOMŠIJE SE VRATILE DA ŠOPINGUJU U BIH: Za tri mjeseca odobren povrat od 2,8 miliona KM PDV-a

Da su se komšije vratile da šopinguju u BiH, potvrđuje podatak da je za prva tri mjeseca ove godine strancima koji su pazarili robu kod nas odobren povrat od 2,8 miliona maraka PDV-a, dok je za cijelu prošlu godinu odobren povrat 11,7 miliona KM.

Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanja (UIO) BiH, do kraja marta ove godine na njihovu adresu stiglo je 63.819 zahtjeva za povrat PDV-a, za kupljenu robu u vrijednosti 19,5 miliona maraka.

“Za prva tri mjeseca prošle godine strani državljani podnijeli su 54.156 zahtjeva za povrat PDV-a u ukupnom iznosu od 16,2 milion KM”, kazali su iz UIO BiH i dodali da su u toku cijele prošle godine dobili 271.068 zahtjeva za povrat poreza na kupljenu robu u vrijednosti od 81,1 milion maraka.

Ističu da su u Bosni i Hercegovini najviše kupovali građani susjednih zemalja Srbije, Hrvatske i Crne Gore.

“Najčešće se radi o robi široke potrošnje, osnovnim životnim namirnicama, stvarima za domaćinstvo i tekstilnim proizvodima koje stranci kupuju u BiH i iznose van carinskog područja te imaju pravo da zatraže povrat PDV-a”, kazali su iz UIO BiH.

Kako su pojasnili, broj zahtjeva rastao je od 2015. godine, kao i iznos zahtijevanog povrata PDV-a.

“Tako je vrijednost kupljene robe od strane stranih državljana u toku 2019. godine iznosila više od 135 miliona KM, a iznos zahtijevanog povrata PDV-a bio je skoro 20 miliona KM”, kazali su iz Uprave za indirektno oprozivanje (UIO) BiH.

Dodali su da ovu statistiku prekida pandemija izazvana virusom korona te se u 2020. i 2021. godini iznos zahtijevanog povrata PDV-a od strane stranih državljana spustio ispod 10 miliona KM.

“U posljednje dvije godine dolazi do postupnog oporavka, iako će vjerovatno trebati još vremena da bismo se vratili na vrijednost kupovine robe stranih državljana kakva je bila prije pandemije izazvane virusom korona, koji je otežao putovanja i zaustavio poslovnu aktivnost u mnogim zemljama”, kazali su iz UIO BiH.

Pojasnili su da pravo na povrat PDV-a u BiH imaju fizička lica koja nemaju prebivalište u BiH te da ta lica imaju pravo na povrat PDV-a na dobra koja kupe u BiH i ta ista dobra iznesu u prtljagu sa sobom izvan carinskog područja BiH. Napomenuli su da se pravo na povrat PDV-a ne odnosi na iznesena mineralna ulja, petrolej, dizel gorivo i slično, alkohol, alkoholna pića i prerađevine od duvana.

Murisa Marić, izvršna direktorica Udruženja građana DON Prijedor, kazala je da je već poznato da pogranične opštine profitiraju od komšija koje često pazare u našim marketima.

“Prijatno sam iznenađena da je toliki iznos. Mislim da naše komšije na ovaj način veoma mnogo štede”, kazala je Marićeva i istakla da ovi brojevi govore da kupaca iz region ima.

“To su pokazatelji i da je ta roba široke potrošnje kod nas ipak za nijansu jeftinija nego u susjednim zemljama”, rekla je Marićeva i dodala da se naši građani ne odlučuju na takve poteze.

“Mislim da je kočnica kod bh. građana što ne rade iste stvari to da što se plašimo šta je na listi, a šta nije, šta možemo da prenesemo preko granice”, kazala je Marićeva i dodala da je bitno da se građani informišu te da bi dobro došlo da izvrše povrat PDV-a, pišu Nezavisne.

Carinska služba dužna da utvrditi da li su ispunjeni sljedeći uslovi:

– Da su podaci iz putne isprave istovjetni s podacima iz obrasca za povrat PDV-a;

– Da je roba data na uvid istovjetna sa robom navedenom u računu koji je označen u obrascu za povrat PDV-a, kao i da ta roba nije korištena;

– Da je ukupna vrijednost robe sa PDV-om iskazana na obrascu za povrat PDV-a veća od 100 KM;

– Da se roba iznosi prije isteka roka od tri mjeseca od dana kupovine u BiH;

– Da je originalni obrazac za povrat PDV-a uredno ovjeren.

Nastavi čitati

Društvo

U ovom gradu u BiH ste BOGATI tek ako imate 100 MILIONA MARAKA

Poznato je da u BiH postoje sredine koje su mnogo razvijenije od ostalih, te u kojima je skoncentrisana većina bogatstva.

Jedno od takvih mjesta je Široki Brijeg, jedan od najbogatijih gradova u BiH.

Prema podacima BiznisInfo.ba, u ovom gradu ima 129 kompanija čiji su godišnji prihodi u 2023. bili preko milion KM. No, zanimljivo je da je čak šest kompanija čiji su prihodi bili preko 100 miliona maraka.

Poređenja radi, u Tešnju, gradu koji se uzima kao primjer malog ali veoma razvijenog mjesta pa se po tome može porediti sa Širokim Brijegom, lani je bilo 146 kompanija s prihodima od preko milion KM, ali “samo” četiri s prihodima od preko 100 miliona.

Tešanj, dakle, ima više kompanija sa preko milion KM, a Široki Brijeg više onih sa preko 100 miliona.

BiznisInfo.ba donosi pregled 20 najvećih kompanija u Širokom Brijegu prema ukupnim prihodima u 2023. godini:

TT Kabeli – 337.043.079 KM

FEAL – 242.579.696 KM

Mepas – 183.908.225 KM

MCI – 163.805.377 KM

Lukas TP Nakić – 148.420.769 KM

Nameks – 127.127.958 KM

Bernina – 90.657.126 KM

Hering – 73.585.313 KM

Vibar – 49.476.936 KM

Zoom – 43.665.075 KM

Sjemenarna – 36.235.850 KM

Europapier – Hercegtisak – 28.133.598 KM

SMT – 23.808.495 KM

Centar motor -22.834.590 KM

Euro profil & Co – 22.233.969 KM

Iform – 20.028.461 KM

A3 – 19.063.249 KM

EZ Engineering – 18.919.964 KM

Met Consulting -18.527.185 KM

Brodomerkur – 18.415.382 KM

Nastavi čitati

Aktuelno