Connect with us

Svijet

Ko će biti nasljednik Jensa Stoltenberga? U IGRI NEKOLIKO KANDIDATA

Kada je tokom prošle godine Jens Stoltenberg objavio da nakon 1. oktobra 2024. godine više ne želi da vrši funkciju generalnog sekretara NATO-a, počela je licitacija imenima koja su igri za njegovog nasljednika.

Kao favorit viđen je bivši holandski premijer Mark Rute, koji je izrazio želju da se nađe na ovoj funkciji. Sem njega, kao kandidat se pominjala trenutna estonska premijerkaKaja Kalas, a posljednji koji je javno izrazio želju da se nađe na ovom mjestu je Klaus Johanis, trenutni predsjednik Rumunije.

S ozbirom na to da ne postoji proces kandidature, u kojem bi se kandidati predstavili, poslali svoj CV, ili bili birani zbog svojih sposobnosti i umijeća, već je u pitanju izbor konsenzusom svih članica NATO-a, često uslovljen geopolitičkom situacijom i geostrateškim ciljevima NATO-a, izbor generalnog sekretara predstavlja diplomatski i lobistički poduhvat kandidata, piše DW.

Stoltenberg je na poziciji generalnog sekretara proveo skoro 10 godina, a u posljednjih 20 godina sem Stoltenberga koji je iz Norveške, generalni sekretari NATO-a Jap de Hup Šefer (2004-2009) i Anders Fog Rasmusen (2009-2014) su dolazili iz Holandije, odnosno Danske. Iz tog razloga izbor naslejdnika iz Skandinavije ili Holandije javnost u zemljama članicama NATO-a vidi kao kontinuitet politike i diplomatije. Međutim, pitanje izbora je kompleksno, pitaju se sve zemlje članice, ali prednost je naravno na strani onih koje najviše novca izdvajaju za funkcionisanje NATO-a.

Klaus Johanis – gradonačelnik, predsjednik…generalni sekretar?
Klaus Johanis je pripadnik njemačke nacionalne manjine u Rumuniji. Kao pripadnik manjinskog naroda biran je 2000. godine za gradonačelnika Sibinja u centralnoj Rumuniji u kojem Nijemci više nisu dominantna etnička grupa. Njegov izbor na mjesto gradonačelnika se pokazao kao dobar izbor, s obzirom na to da je za gradonačelnika Sibinja biran čak četiri puta u periodu od 2000. do 2012. godine, a rezultati njegovog rada su takvi da je Sibinj više puta bio izabran za nacionalno turističko odredište godine, dok je za vrijeme njegovog mandata uspio da ponese i laskavu titulu evropske prestonice kulture.

Dvije godine nakon što je završio njegov četvrti mandat gradonačelnika, Johanis je 2014. godine izabran za predsjednika Rumunije ispred Nacionalno liberalne partije. Prvi je predsjednik Rumunije iz reda manjinskih naroda i prvi predsjednik poslije revolucije 1989. godine koji nije imao nikakve veze sa komunističkim režimom. Upravo ovo posljednje je njegova prednost u borbi za mandat u NATO-u.

Zvaničnu kandidaturu za mjesto generalnog sekretara NATO-a Johanis je podnio sredinom marta, kada se čini da su kandidati, među kojima je Rute favorit, već zauzeli svoje pozicije. Johanis u borbu ulazi kao uspješan političar i popularan predsjednik sa oreolom borca protiv korupcije u državnom i javnom sektoru. Ono što se postavlja kao pitanje je koliko je Johanis dobar lobista i diplomata, s obzirom na posao koji ga očekuje do momenta objavljivanja imena Stoltenbergovog nasljednika.

Istočna Evropa nikada nije imala generalnog sekretara NATO-a
S obzirom da su zemlje bivše članice Varšavskog pakta, u NATO ušle tek nakon pada komunizma i gvozdene zavjese, počevši sa Mađarskom, Poljskom i Češkom 1999. godine, u prethodnih 25 godina taj dio NATO pakta nije imao svog generalnog sekretara. U komentaru svoje kandidature, premijerka Estonije Kaja Kalas je istakla da bi kandidat iz Holandije bio već četvrti generalni sekretar NATO-a iz te zemlje, a da se postavlja i pitanje da li su sve zemlje članice NATO-a ravnopravne, ako kandidat iz bloka zemalja bivšeg Varšavskog pakta ne može da postane generalni sekretar, navodi Politico

Kalasova je viđena kao žestoki protivnik Rusije, nazivana i “gvozdenom lejdi”, budi nepovjerenje kod umjerenijih analitičara i dijela javnosti koji sa oprezom prilazi pitanju eventualnog frontalnog sukoba sa Rusijom. Mark Rute je viđen kao dobar diplomata, koji ima dobre kontakte sa Donaldom Trampom, zbog čega ga je Politico nazvao “Trampov šaptač”, a mnogi tvrde da ima presudnu podršku Berlina, Pariza, Londona i Vašingtona.

S druge strane Johanis u borbu ne ulazi kao autsajder. Radi se istočnoevropskom političaru zapadnjačkog kova. Čvrsto opredijeljen za evroatlanske integracije, porijeklom Nijemac koji služi svojoj domovini Rumuniji, u postkomunističkom prostoru nije imao veze sa komunističkim režimom.

Johanis nije neko ko je sklon ekstremnim ili ekstravagantnim izjavama i nastupima. Kao takav, Johanis bi, s obzirom da se izbor generalnog sekretara obavlja konsenzusom, mogao da bude savršen kandidat istočnog bloka zemalja, koji bi na taj način dobio svog prvog generalnog sekretara. Uslov je naravno da Johanis dobije podršku i zemalja koje najviše sredstava izdvajaju za NATO.

Mandat trenutnog generalnog sekretara Stoltenberga traje do 1. oktobra ove godine, a on će se oprostiti od trenutne funkcije na leto u Vašingtonu na proslavi 75-ogodišnjice osnivanja NATO-a, dok se izbor njegovog nasljednika očekuje u istom periodu.

Svijet

ZELENSKI POZVAO PUTINA NA DIREKTNE PREGOVORE: Odredimo datum i završimo rat

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski pozvao je ruskog predsjednika Vladimira Putina na direktne pregovore s ciljem okončanja rata u Ukrajini, poručivši da nastavak sukoba nanosi štetu i Rusiji, njenoj ekonomiji i međunarodnom položaju.

U otvorenom pismu objavljenom na službenoj internet stranici predsjednika Ukrajine, Zelenski je naveo da je njegova zemlja izdržala više od četiri godine rata punog intenziteta uprkos očekivanjima Moskve da će se Ukrajina brzo slomiti.

„Ukrajina predlaže okončanje ovog rata direktnim angažmanom između nas i vas. Predlažem sastanak“, poručio je Zelenski.

Ukrajina, kako tvrdi, nije ostala sama

Zelenski je istakao da je Ukrajina tokom rata uspjela da obezbijedi značajnu vojnu, finansijsku i političku podršku međunarodnih partnera, dok se Rusija, prema njegovim riječima, suočava sa sankcijama i rastućim ekonomskim pritiscima.

Ukrajinski predsjednik tvrdi da posljedice rata sve više osjećaju i građani Rusije.

„Doveli smo rat na vašu teritoriju i ne biste se mogli nositi s njim bez pomoći Sjeverne Koreje. Vi ste prvi vladar Rusije koji se obratio Pjongjangu za pomoć“, naveo je Zelenski.

Dodao je i da je Rusija danas, prema njegovoj ocjeni, u velikoj mjeri oslonjena na Kinu.

„A danas ste potpuno zavisni od Kine – takođe prvi put u istoriji Rusije“, rekao je ukrajinski predsjednik.

Predlaže sastanak u Švajcarskoj, Turskoj ili nekoj arapskoj zemlji

Govoreći o mogućem mirovnom procesu, Zelenski je predložio organizovanje direktnog sastanka sa Putinom na neutralnoj lokaciji.

Kao moguće domaćine naveo je Švajcarsku, Tursku ili neku od arapskih država.

Prema njegovim riječima, u širi proces trebalo bi da budu uključene i evropske zemlje, kao i Sjedinjene Američke Države, s ciljem definisanja novih bezbjednosnih garancija i buduće regionalne bezbjednosne arhitekture.

„Lideri rješavaju ključna pitanja. Predlažem da se odredi jasan datum za takav sastanak“, poručio je Zelenski.

Ukrajina spremna na potpuno primirje tokom pregovora

Ukrajinski predsjednik rekao je da je Kijev spreman da tokom pregovora sprovede potpuno primirje, kao i potpunu razmjenu ratnih zarobljenika.

Takođe je naveo da bi Ukrajina preduzela dodatne korake za povratak civila i djece raseljenih tokom rata.

Prema njegovim riječima, diplomatija bi trebalo da polazi od trenutnog stanja na terenu i realnosti na liniji fronta.

„Ukrajina je sačuvala svoju nezavisnost“

Zelenski je poručio da će Ukrajina, ukoliko Rusija ne bude spremna da traži političko rješenje, nastaviti da se brani uz podršku međunarodnih partnera.

„Ukrajina je sačuvala svoju nezavisnost. I sačuvaće je“, naglasio je.

On je odbacio tvrdnje da bi međunarodna podrška Kijevu mogla značajno oslabiti bez promjene ruskog stava, istakavši da će sankcioni pritisak na Moskvu biti nastavljen sve dok, kako je naveo, ne bude postignuta pravda za Ukrajinu.

Na kraju je ponovio poziv za okončanje rata i odavanje počasti svim žrtvama sukoba, prenosi Avaz.

Nastavi čitati

Svijet

HOROR U SREDNJOJ ŠKOLI: Pucnjava poslije dodjele diploma, ima mrtvih i ranjenih (VIDEO)

Muškarac star 18 godina je ubijen, dok su tri osobe povrijeđene u pucnjavi koja se dogodila nakon ceremonije dodjele diploma u srednjoj školi u gradu Ferfild, sjeverno od San Franciska, saopštile su lokalne vlasti.

Policija je na mjestu incidenta reagovala oko 19.15 časova po lokalnom vremenu, nakon prijave o pucnjavi na školskom parkingu, prenio je CNN.

Među povrijeđenima su 11-godišnje dijete, kao i dvije odrasle osobe stare 20 i 25 godina.

Predstavnici policije su naveli da je istraga u toku i da za sada nema informacija koje ukazuju na neposrednu prijetnju po bezbjednost zajednice.

Detalji o mogućem osumnjičenom nisu saopšteni.

Prema navodima školskog okruga Ferfild-Suisun, pucnjava se dogodila nakon ceremonije dodjele diploma srednje škole Sem Jeto, koja dijeli kampus sa srednjom školom Ferfild.

Svjedoci su rekli da su se u trenutku pucnjave na parkingu nalazili učenici, članovi porodica i prijatelji koji su fotografisali maturante, nakon čega je nastala panika i ljudi su počeli da bježe.

Nastavi čitati

Svijet

ČUDO NA MJESECU: Izgubljeni ruski rover iz 1970. godine poslao neočekivan signal

Davno izgubljeni sovjetski rover Lunohod-1 ponovo je u centru pažnje svjetske nauke nakon što su stručnjaci iz NASA-e locirali njegovo tačno mjesto na Mjesecu. Iako je ova istorijska svemirska misija zvanično završena davne 1971. godine, ovaj zaboravljeni robot i danas aktivno pomaže u proučavanju svemira. Kada su naučnici sa Zemlje usmjerili moćne laserske zrake ka njegovim koordinatama, aparat je odgovorio neočekivano snažnim povratnim signalom.

Kako je NASA pronašla izgubljenog robota

Tačne koordinate prvog daljinski upravljanog vozila u istoriji čovječanstva bile su potpuno izgubljene decenijama. Veliki preokret dogodio se zahvaljujući modernim satelitima koji su napravili detaljne mape mjesečeve površine u visokoj rezoluciji. Laserski reflektor na Lunohodu-1 ostao je u savršenom stanju uprkos surovim kosmičkim uslovima i ekstremnim promjenama temperature.

Podaci pokazuju da ovaj stari aparat danas šalje čak i jači signal od kasnijeg modela Lunohod-2. Tokom svoje prvobitne misije, rover je prešao više od deset kilometara preko mjesečevog tla i poslao hiljade neprocjenjivih fotografija na Zemlju. To je u ono vrijeme bio nezamisliv tehnološki uspjeh koji je postavio visoke standarde u daljem istraživanju svemira.

Mjesec se polako udaljava od naše planete

Ovaj zaboravljeni sovjetski uređaj sada je dio jednog od najdužih neprekidnih naučnih eksperimenata u istoriji čovječanstva. Naučnici redovno ispaljuju laserske zrake sa Zemlje koji putuju do ogledala na robotu i vraćaju se nazad za samo dvije i po sekunde. Precizno mjerenje vremena omogućava stručnjacima da u milimetar izračunaju tačnu udaljenost između naše planete i njenog prirodnog satelita.

Zahvaljujući ovim preciznim mjerenjima, naučni timovi su zvanično potvrdili da se Mjesec svake godine udaljava od Zemlje za oko 3,8 centimetara. Dobijeni podaci takođe pomažu stručnjacima da mnogo bolje razumiju unutrašnju strukturu Mjeseca, kao i osnovne zakone fizike.

Najveće čudo je to što se tragovi točkova koje je Lunohod-1 ostavio u prašini i dalje jasno vide na satelitskim snimcima iz orbite. Pošto na Mjesecu nema atmosfere, vjetra, kiše niti bilo kakvih bioloških procesa, ovi tragovi ostaju vječno sačuvani kao prava vremenska kapsula. Tehnologija stvorena prije više od pola vijeka ponovo dokazuje svoju vrijednost i pomaže nam da otkrijemo tajne našeg najbližeg kosmičkog komšije.

Nastavi čitati

Aktuelno