Connect with us

Svijet

Ko će biti nasljednik Jensa Stoltenberga? U IGRI NEKOLIKO KANDIDATA

Kada je tokom prošle godine Jens Stoltenberg objavio da nakon 1. oktobra 2024. godine više ne želi da vrši funkciju generalnog sekretara NATO-a, počela je licitacija imenima koja su igri za njegovog nasljednika.

Kao favorit viđen je bivši holandski premijer Mark Rute, koji je izrazio želju da se nađe na ovoj funkciji. Sem njega, kao kandidat se pominjala trenutna estonska premijerkaKaja Kalas, a posljednji koji je javno izrazio želju da se nađe na ovom mjestu je Klaus Johanis, trenutni predsjednik Rumunije.

S ozbirom na to da ne postoji proces kandidature, u kojem bi se kandidati predstavili, poslali svoj CV, ili bili birani zbog svojih sposobnosti i umijeća, već je u pitanju izbor konsenzusom svih članica NATO-a, često uslovljen geopolitičkom situacijom i geostrateškim ciljevima NATO-a, izbor generalnog sekretara predstavlja diplomatski i lobistički poduhvat kandidata, piše DW.

Stoltenberg je na poziciji generalnog sekretara proveo skoro 10 godina, a u posljednjih 20 godina sem Stoltenberga koji je iz Norveške, generalni sekretari NATO-a Jap de Hup Šefer (2004-2009) i Anders Fog Rasmusen (2009-2014) su dolazili iz Holandije, odnosno Danske. Iz tog razloga izbor naslejdnika iz Skandinavije ili Holandije javnost u zemljama članicama NATO-a vidi kao kontinuitet politike i diplomatije. Međutim, pitanje izbora je kompleksno, pitaju se sve zemlje članice, ali prednost je naravno na strani onih koje najviše novca izdvajaju za funkcionisanje NATO-a.

Klaus Johanis – gradonačelnik, predsjednik…generalni sekretar?
Klaus Johanis je pripadnik njemačke nacionalne manjine u Rumuniji. Kao pripadnik manjinskog naroda biran je 2000. godine za gradonačelnika Sibinja u centralnoj Rumuniji u kojem Nijemci više nisu dominantna etnička grupa. Njegov izbor na mjesto gradonačelnika se pokazao kao dobar izbor, s obzirom na to da je za gradonačelnika Sibinja biran čak četiri puta u periodu od 2000. do 2012. godine, a rezultati njegovog rada su takvi da je Sibinj više puta bio izabran za nacionalno turističko odredište godine, dok je za vrijeme njegovog mandata uspio da ponese i laskavu titulu evropske prestonice kulture.

Dvije godine nakon što je završio njegov četvrti mandat gradonačelnika, Johanis je 2014. godine izabran za predsjednika Rumunije ispred Nacionalno liberalne partije. Prvi je predsjednik Rumunije iz reda manjinskih naroda i prvi predsjednik poslije revolucije 1989. godine koji nije imao nikakve veze sa komunističkim režimom. Upravo ovo posljednje je njegova prednost u borbi za mandat u NATO-u.

Zvaničnu kandidaturu za mjesto generalnog sekretara NATO-a Johanis je podnio sredinom marta, kada se čini da su kandidati, među kojima je Rute favorit, već zauzeli svoje pozicije. Johanis u borbu ulazi kao uspješan političar i popularan predsjednik sa oreolom borca protiv korupcije u državnom i javnom sektoru. Ono što se postavlja kao pitanje je koliko je Johanis dobar lobista i diplomata, s obzirom na posao koji ga očekuje do momenta objavljivanja imena Stoltenbergovog nasljednika.

Istočna Evropa nikada nije imala generalnog sekretara NATO-a
S obzirom da su zemlje bivše članice Varšavskog pakta, u NATO ušle tek nakon pada komunizma i gvozdene zavjese, počevši sa Mađarskom, Poljskom i Češkom 1999. godine, u prethodnih 25 godina taj dio NATO pakta nije imao svog generalnog sekretara. U komentaru svoje kandidature, premijerka Estonije Kaja Kalas je istakla da bi kandidat iz Holandije bio već četvrti generalni sekretar NATO-a iz te zemlje, a da se postavlja i pitanje da li su sve zemlje članice NATO-a ravnopravne, ako kandidat iz bloka zemalja bivšeg Varšavskog pakta ne može da postane generalni sekretar, navodi Politico

Kalasova je viđena kao žestoki protivnik Rusije, nazivana i “gvozdenom lejdi”, budi nepovjerenje kod umjerenijih analitičara i dijela javnosti koji sa oprezom prilazi pitanju eventualnog frontalnog sukoba sa Rusijom. Mark Rute je viđen kao dobar diplomata, koji ima dobre kontakte sa Donaldom Trampom, zbog čega ga je Politico nazvao “Trampov šaptač”, a mnogi tvrde da ima presudnu podršku Berlina, Pariza, Londona i Vašingtona.

S druge strane Johanis u borbu ne ulazi kao autsajder. Radi se istočnoevropskom političaru zapadnjačkog kova. Čvrsto opredijeljen za evroatlanske integracije, porijeklom Nijemac koji služi svojoj domovini Rumuniji, u postkomunističkom prostoru nije imao veze sa komunističkim režimom.

Johanis nije neko ko je sklon ekstremnim ili ekstravagantnim izjavama i nastupima. Kao takav, Johanis bi, s obzirom da se izbor generalnog sekretara obavlja konsenzusom, mogao da bude savršen kandidat istočnog bloka zemalja, koji bi na taj način dobio svog prvog generalnog sekretara. Uslov je naravno da Johanis dobije podršku i zemalja koje najviše sredstava izdvajaju za NATO.

Mandat trenutnog generalnog sekretara Stoltenberga traje do 1. oktobra ove godine, a on će se oprostiti od trenutne funkcije na leto u Vašingtonu na proslavi 75-ogodišnjice osnivanja NATO-a, dok se izbor njegovog nasljednika očekuje u istom periodu.

Svijet

GRANEL UPOZORAVA “Balkan je bure baruta”

Bivši specijalni izaslanik SAD za dijalog Beograda i Prištine Ričard Grenel saopštio je danas da je Balkan ”bure baruta zahvaljujući nedostatku pažnje i liderstvu američkog predsjednika Džozefa Bajdena”.

– Zašto se ova rezolucija UN forsira 29 godina kasnije? Uz dužno poštovanje, to je samo dolivanje ulja na vatru. Sada nije vrijeme da se uradi tako nešto. Međunarodna zajednica ignoriše vrlo realne krize u regionu – naveo je Grenel na platformi Iks, govoreći o rezoluciji o Srebrenici.

On je dodao da je potreban pritisak da se sprovedu raniji dogovori do kojih se teško došlo.

– Lideri Balkana vas lično ne podržavaju povodom ove rezolucije u sadašnjem trenutku. Zaboga, nisu nam potrebni novi konflikti i rat – poručio je Grenel reagujući na objavu senatorke Džin Šahin, koja prethodno na mreži Iks između ostalog navela da se u Srebrenici dogodio genocid i da je američki Senat po tom pitanju bio jasan.

Nastavi čitati

Svijet

OGLASIO SE PESKOV “Svaka nova pomoć će “DODATNO UPROPASTITI” Ukrajinu”

Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da će usvajanje prijedloga zakona o pomoći Ukrajini u Predstavničkom domu SAD “dodatno upropastiti” Ukrajinu i dovesti do još više smrtnih slučajeva u sukobu.

Peskov je podvukao da će odredba u nacrtu zakona koja dozvoljava američkoj administraciji da konfiskuje zaplijenjenu rusku imovinu i iskoristi je za obnovu Ukrajine narušiti ugled SAD.

On je dodao da će Rusija odgovoriti mjerama u skladu sa sopstvenim interesima.
Peskov je napomenuo da će SAD platiti cijenu za konfiskovanje ruske državne imovine, prenijela je agencija RIA Novosti.

“Kada je riječ o prijedlogu zakona o pljenidbi ruske imovine, razmotrićemo detalje. Ako je zaista tako, Amerika će morati da odgovara za ovo. Vjerovatno neće biti roka. Uradićemo to na način koji je najbolji za naše interese”, rekao je portparol Kremlja.

Nastavi čitati

Svijet

VIŠE OD 60 MILIJARDI DOLARA: Amerika izglasala pomoć Ukrajini

Predstavnički dom SAD usvojio je nacrt zakona kojim se odobrava paket pomoći Ukrajini od gotovo 61 milijardu dolara.

Predstavnički dom Kongresa SAD, koji kontrolišu republikanci, usvojio je prvi u nizu zakona iz paketa mjera vrijednosti 95 milijardi dolara za pružanje bezbjednosne pomoći Ukrajini, Izraelu i Tajvanu. Od tog iznosa skoro 61 milijarda dolara je namijenjena Ukrajini, prenosi Sky News.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski napisao je na X-u da je “zahvalan” na odluci za koju je rekao da “održava istoriju na pravom putu”.

“Demokratija i sloboda će uvijek imati globalni značaj i nikada neće propasti sve dok Amerika pomaže da ih zaštiti. Važni zakon o pomoći SAD koji je danas usvojio Predstavnički dom će spriječiti širenje rata, spasiti hiljade i hiljade života i pomoći objema našim nacijama da postanu jače. Mir i sigurnost mogu se postići samo snagom. Nadamo se da će predlozi zakona biti podržani u Senatu i poslati na sto predsjednika Bajdena. Hvala ti, Ameriko!”, napisao je Zelenski.

Američki predsjednik Džo Bajden je prvi put zatražio finansiranje u oktobru, pošto su ukrajinske vojne zalihe počele da se smanjuju. Zelenski je u februaru pozvao Kongres da odobri finansiranje.

Nastavi čitati

Aktuelno