Connect with us

Zanimljivosti

Koji je najstariji jezik koji se i danas govori?

Foto: Pixnio

Izgovorene riječi ne ostavljaju fizički trag na svijetu, pa pronalaženje porijekla nekog jezika može biti težak posao. Jezik je takođe u stalnom stanju promjene, s riječima i njihovim značenjem koje se transformišu i mijenjaju sa svakom generacijom. Kao takav, ne bi bilo smisla izdvojiti jedan jezik kao najstariji na svijetu.

Ipak, postoji niz jezika iz drevnih vremena koji se još uvijek govore – i svi oni rasvjetljavaju fascinantan dio ljudske priče.

Jevrejski

Jevrejski je sveti jezik židovskih pisanja koji je star preko 3.000 godina, a rani oblici jezika pojavljuju se u tekstu oko 1200. prije Hrista. Prvo su ga koristili samo vjerski učenjaci, ali je s vremenom postao svakodnevni jezik starih Izraelaca.

Oko 400. godine nove ere jevrejski je prestao biti uobičajni govorni jezik i zamalo je postao mrtav jezik. Međutim, uspon cionizma u modernom periodu osigurao je oživljavanje jezika i sada ga govori devet miliona ljudi, ponajviše u Izraelu gdje je to službeni jezik.

Moderni jevrejski razlikuje se od biblijske verzije, kao što biste mogli očekivati nakon hiljada godina, ali moguće je pronaći direktne poveznice između to dvoje.

Sanskrit

Sanskrit je još jedan jezik koji je proizašao iz religije u davna vremena, služeći kao narodni jezik Veda, svetih spisa hinduizma, kao i istorijskih tekstova budizma i džainizma. Hinduistički tekstovi napisani su oko 1.200 godine prije Hrista, što znači da postoji zabilježena istorija jezika koja datira više od 3.000 godina.

I danas se govori u nekom obliku, iako ga prvenstveno govore hinduistički sveštenici tokom vjerskih rituala. Procjenjuje se da manje od jedan odsto Indijaca govori taj jezik, a samo 14.000 ljudi ga opisuje kao svoj primarni jezik.

Međutim, njegovo nasljeđe živi. Sanskrit pripada širokoj porodici poznatoj kao indoevropski jezici, što znači da ima jasne veze s engleskim, francuskim, portugalskim, španskim, ruskim i mnogim drugim jezicima koji se govore u Evropi.

Tamil

Oko 80 miliona ljudi još uvijek govori tamilski kao svakodnevni jezik, što je prilično impresivno s obzirom na to da je najranija tamilska književnost – Tolkappiyam – datirana od 300. prije Hrista. Prvenstveno se govori u Šri Lanki i najjužnijoj državi Indije.

Grčki

U ovom ili onom obliku, grčki je u upotrebi od najmanje 1.300. prije Hrista. Njegov klasični oblik značajno se razlikuje od jezika koji se danas govori u Grčkoj, iako bi većina tečnih govornika trebala moći razumjeti jezik helenističkog ili “koine” grčkog koji se govorio u prošlosti.

Međutim, oblici poput atičkog dijalekta, jednog od najstarijih oblika kojim su govorili ljudi poput Sokrata, vjerovatno će biti previše daleki za današnje govornike da bi imali čvrsto razumijevanje.

Arapski

Arapski je igrao izuzetno važnu ulogu u svjetskoj istoriji. Rani oblici arapskog datiraju čak iz osmog vijeka prije nove ere, ali jezik je doživio značajne promjene tokom vijekova, ponajviše između trećeg i šestog vijeka nove ere.

Prvo se pojavio na sjeverozapadu Arapskog poluostrva i član je semitske porodice jezika, koja takođe uključuje jevrejski i aramejski. Kao primarni jezik islamskih vjerskih tekstova, procjenjuje se da 371 milion ljudi širom svijeta danas govori arapski kao svoj materinji jezik. Mnogo više ga govori kao drugi jezik, zbog njegove važnosti za islam.

Kineski

Ne postoji jedinstveni kineski jezik, iako većina ljudi u Kini govori modernim standardizovanim oblikom mandarinskog kineskog. Postoji i zbirka regionalnih dijalekata koji se još uvijek široko govore, kao što su Yue (kantonski), Siang (hunanski), Min dijalekt, Gan dijalekt, Vu dijalekt i Kejia.

Međutim, svi oni mogu se pratiti do arhaičnog kineskog jezika. Neki od najranijih poznatih načina upotrebe natpisa kineskim znakovima pronađeni su u oklopima kornjača koji datiraju iz najmanje 1123. godine prije Hrista, što sugeriše da je pisani jezik postojao više od 3.000 godina. Od tada se proširio i značajno evoluirao, ali uticaj ovog drevnog jezičkog sistema još uvijek se može čuti kod današnjih govornika.

Latinski

Latinski je još jedan jezik od velikog istorijskog značaja, prenosi “IflScience“. Praitalski je razvio stari latinski oko 750. do 100. godine prije Hrista, da bi na kraju postao klasični latinski koji se koristio u kasnoj Rimskoj Republici i ranom Rimskom Carstvu između 100. godine prije Hrista i 450. godine.

Do šestog do devetog vijeka nove ere, jezik se razvio u moderne romanske jezike, poput italijanskog, španskog, portugalskog i francuskog.

Iako se latinski više ne govori kao prvi jezik, uspio je izbjeći da postane mrtav jezik zahvaljujući velikom interesu za stare tekstove i dalekosežnom uticaju latinskog na evropsku kulturu, uključujući Linaeusov izbor latinskog za binomnu nomenklaturu, sistem imenovanja organizama u nauci.

Euskera

Euskera se smatra najstarijim živim jezikom u zapadnoj Evropi. Oko 700.000 ljudi još uvijek ga govori u Baskiji, autonomnoj zajednici smještenoj u planinama Pireneja između granice Francuske i Španije.

Njegova tačna starost je misterija jer nije povezan ni s jednim drugim postojećim jezicima. To ga, međutim, čini fascinantnim jezikom za proučavanje lingvista jer je to jedan od rijetkih preživjelih jezika Evrope prije nego što su je preplavili indoevropski jezici.

NEZAVISNE

Zanimljivosti

“SKORO SAM SE PREVRNULA, ZAGLAVILA SAM SE, POTONULA U BLATO”: Prelijepa misica Laura (22) vozi kamion i šeta pistom

Laura Tkalčić (22) iz Jastrebarskog već četiri godine vozi kamion po Hrvatskoj i inostranstvu.

“Meni je to super jer sam nekako u svome. Niko mi ne smeta, sama sam u nekom svom miru. Vozim cijeli dan i cijelu noć, i stvarno nemam problem s tim. Volim to”, kaže Laura Tkalčić (22), mlada vozačica kamiona iz Jastrebarskog, koja je već četiri godine svaki dan na putevima.

Dok se drugima vožnja kamiona čini kao težak i zahtjevan posao rezervisan uglavnom za muškarce, Laura u njemu uživa i ne opterećuje se predrasudama.

 Laura vozi kamion, bavi se modelingom i ruši predrasudeIzvor: Instagram/laura_tkalcic004

Za nju je kamion mnogo više od radnog mjesta, to je posao koji je zavoljela i u kojem se vidi i u budućnosti, a donio joj je i ljubav. Iako kao djevojčica nije sanjala da će jednog dana sjesti za volan velikog kamiona, ljubav prema vožnji došla je postepeno.

Odrasla je u porodici u kojoj su vožnja kamiona i autobusa bili dio svakodnevice. Otac joj je vozio autobus i kamion, oba djeda takođe su bili vozači kamiona, a u tom su poslu i drugi članovi porodice. Vozi joj i majka, ali i članovi porodice od supruga.

Vozi od Slavonije do Dalmacije

“Mislim da je to zapravo sve u krvi. Svi smo nekako u tome povezani”, kaže Laura, koju je taj posao počeo da zanima kad je počela da se vozi s članovima porodice i upoznaje njihov način rada. Nakon završene srednje škole, čim je napunila 18 godina, počela je da vozi.

U njenom odjeljenju bilo je sedam djevojaka, a to je za tadašnji smjer bilo prilično mnogo, ali danas se tim poslom, uz Lauru, bavi još samo jedna djevojka.

 Laura vozi kamion, bavi se modelingom i ruši predrasudeIzvor: Instagram/laura_tkalcic004

Laura je u međuvremenu stekla iskustvo na putevima, vozi po cijeloj Hrvatskoj, od Slavonije do Dalmacije, a najčešće prevozi poljoprivredne proizvode. Budući da je firma za koju radi iz Đakova, veliki dio prevoza vezan je za taj kraj, ali ture je vode i u druge dijelove zemlje.

“Stvarno ima svega, u zavisnosti od toga šta treba da se preveze. Većinom razvozimo poljoprivredne stvari, žitarice i slično, ali vozimo i prema Dalmaciji”, objašnjava Laura,  prenosi 24sata.hr. Zna da vozi i tokom noći, ali zbog umora i zahtjevnosti posla nema namjeru da odustane.

Sreli se na Truck Showu

“Na svakom poslu nekad je naporno, a nekad dobro. Ali ako voliš taj posao, onda ti nije problem. Meni je vožnja mnogo draža od svega ostalog. Tu sam najviše vremena, tu sam se najbolje snašla i najviše naučila”, govori Laura.

Većinu vremena u kamionu provodi sama, ali ponekad na put krene i sa suprugom, koji je takođe vozač kamiona. Svako ima svoj kamion. Ponekad zajedno odlaze i na međunarodne vožnje, na primjer u Italiju, Rumuniju ili Mađarsku.

 Laura vozi kamion, bavi se modelingom i ruši predrasudeIzvor: Instagram/laura_tkalcic004

Upoznali su se zahvaljujući kamionima. Sreli su se na Truck Showu u Splitu, okupljanju na kojem se predstavljaju i izlažu posebno uređeni kamioni.

Ondje su započeli svoju priču, a danas ih povezuje i isti posao. Iz različitih su krajeva Hrvatske, on iz Đakova, ona iz Jaske, a ljubav prema kamionima spojila ih je u Splitu. Ružičasti detalji na Laurinom kamionu ideja su njenog supruga nakon što mu je otkrila da želi da ima drugačiji kamion, s detaljima koji će odražavati njen stil.

Stresne situacije

“Ja sam samo rekla da bih voljela da ima neke ženske kombinacije. Ružičaste boje nalaze se na spoljnim dijelovima, svjetlima i drugim dijelovima, a posebna pažnja posvećena je i unutrašnjosti kabine. Tamo imam i cirkone, ali uređenje još nije završeno”, objašnjava Laura. Ipak, vožnja nije uvijek samo uživanje. Laura je tokom rada doživjela i stresne situacije, a jednu posebno pamti iz perioda kad je vozila kiper i prevozila zemlju.

 Laura vozi kamion, bavi se modelingom i ruši predrasudeIzvor: Instagram/laura_tkalcic004

“Skoro sam se prevrnula. Zaglavila sam se, potonula u blato i kamion je već bio na boku. Izašla sam i pokušala smireno da vidim šta ćemo i kako ćemo. Mislila sam da ću poslije imati strah od vožnje, ali prebrodila sam to”, prisjeća se Laura.

Iako je kamion njena najveća ljubav, Laura ima još nekoliko aktivnosti koje uspijeva da uklopi u svoj raspored. Bavi se modelingom, u kojem je tokom godina osvojila i nekoliko titula, a učestvovala je na izborima ljepote u Albaniji i Njemačkoj. Očekuju je i nova takmičenja. Uz to, trenira mažoretkinje.

“Predrasude su danas ogromne. Mislim da ljudima apsolutno ništa ne odgovara. Ali ne obazirem se na takve komentare”, zaključuje Laura.

Nastavi čitati

Zanimljivosti

ALARM ZA SVE VLASNIKE LJUBIMACA! Poslije 50 godina ponovo bukti rak koji prelazi s psa na psa, stručnjaci izdali hitno upozorenje!

Rijedak oblik zaraznog raka kod pasa, koji je u Engleskoj bio praktično iskorijenjen, ponovo se pojavio u Velikoj Britaniji nakon više od 50 godina. Veterinari smatraju da bi širenju bolesti mogao doprinijeti sve veći uvoz pasa iz područja Istočne Evrope u kojima je ovaj tumor prisutan.

Riječ je o prenosivom veneričnom tumoru pasa (CTVT), neobičnom obliku raka koji se može prenijeti sa jednog psa na drugog. Prema podacima Grupe za proučavanje prenosivih oblika raka pri Univerzitetu u Kembridžu, riječ je o jednom od samo tri poznata oblika raka koji se mogu prenositi među sisarima.

Bolest se najčešće prenosi tokom parenja, ali zaraza je moguća i prilikom koćenja, ujedanja ili lizanja.

Kako prepoznati bolest?

Jedan od karakterističnih znakova CTVT-a jesu izrasline sive ili ružičaste boje, koje izgledom podsjećaju na karfiol. Najčešće se pojavljuju na genitalijama psa, a mogu biti praćene krvarenjem i iscjetkom.

Među simptomima su i oticanje, učestalo lizanje genitalne regije i otežano mokrenje. Pojedini psi mogu imati i neprijatan zadah, probleme sa zubima, učestalo kijanje, krvarenje iz nosa ili rane na licu i koži, ali ti znaci nisu specifični samo za ovu bolest.

 

 

Iako sama dijagnoza raka može zvučati zabrinjavajuće, prognoze za oboljele pse uglavnom su dobre ako se bolest otkrije na vrijeme. CTVT se najčešće uspješno liječi hemoterapijom.

Kako zaštititi pse?

Kao mjere prevencije navode se držanje pasa na povocu tokom boravka napolju, sterilizacija ili kastracija, redovni veterinarski pregledi i konsultacije sa veterinarom prije parenja.

Zbog povećanja broja slučajeva, istraživačka grupa sa Univerziteta u Kembridžu ponudila je veterinarima širom Ujedinjenog Kraljevstva i besplatno testiranje na ovu bolest.

Nastavi čitati

Zanimljivosti

VJEROVALI ILI NE! Autobus udario kamilu u Njemačkoj

Autobus javnog prevoza naletio je na kamilu koja je pobjegla iz cirkusa u blizini Rideringa, u Bavrskoj, saopštila je danas policija.

Kamila je pobjegla sa još dvije kamile nakon što električna ograda na livadi gdje su se nalazile, prema navodima policije, vjerovatno nije bila pravilno zatvorena, prenosi Bajerišer Rundfunk.

Životinje su potom prešle put i na jednu od kamila naletio je autobus, ali kamila, na sreću, nije bila povrijeđena. U udesu je razbijeno vjetrobransko staklo autobusa i oštećen bočni retrovizor, dok je policija materijalnu štetu procijenila na oko 500 evra.

Nastavi čitati

Aktuelno