Connect with us

Zanimljivosti

Koji je najstariji jezik koji se i danas govori?

Foto: Pixnio

Izgovorene riječi ne ostavljaju fizički trag na svijetu, pa pronalaženje porijekla nekog jezika može biti težak posao. Jezik je takođe u stalnom stanju promjene, s riječima i njihovim značenjem koje se transformišu i mijenjaju sa svakom generacijom. Kao takav, ne bi bilo smisla izdvojiti jedan jezik kao najstariji na svijetu.

Ipak, postoji niz jezika iz drevnih vremena koji se još uvijek govore – i svi oni rasvjetljavaju fascinantan dio ljudske priče.

Jevrejski

Jevrejski je sveti jezik židovskih pisanja koji je star preko 3.000 godina, a rani oblici jezika pojavljuju se u tekstu oko 1200. prije Hrista. Prvo su ga koristili samo vjerski učenjaci, ali je s vremenom postao svakodnevni jezik starih Izraelaca.

Oko 400. godine nove ere jevrejski je prestao biti uobičajni govorni jezik i zamalo je postao mrtav jezik. Međutim, uspon cionizma u modernom periodu osigurao je oživljavanje jezika i sada ga govori devet miliona ljudi, ponajviše u Izraelu gdje je to službeni jezik.

Moderni jevrejski razlikuje se od biblijske verzije, kao što biste mogli očekivati nakon hiljada godina, ali moguće je pronaći direktne poveznice između to dvoje.

Sanskrit

Sanskrit je još jedan jezik koji je proizašao iz religije u davna vremena, služeći kao narodni jezik Veda, svetih spisa hinduizma, kao i istorijskih tekstova budizma i džainizma. Hinduistički tekstovi napisani su oko 1.200 godine prije Hrista, što znači da postoji zabilježena istorija jezika koja datira više od 3.000 godina.

I danas se govori u nekom obliku, iako ga prvenstveno govore hinduistički sveštenici tokom vjerskih rituala. Procjenjuje se da manje od jedan odsto Indijaca govori taj jezik, a samo 14.000 ljudi ga opisuje kao svoj primarni jezik.

Međutim, njegovo nasljeđe živi. Sanskrit pripada širokoj porodici poznatoj kao indoevropski jezici, što znači da ima jasne veze s engleskim, francuskim, portugalskim, španskim, ruskim i mnogim drugim jezicima koji se govore u Evropi.

Tamil

Oko 80 miliona ljudi još uvijek govori tamilski kao svakodnevni jezik, što je prilično impresivno s obzirom na to da je najranija tamilska književnost – Tolkappiyam – datirana od 300. prije Hrista. Prvenstveno se govori u Šri Lanki i najjužnijoj državi Indije.

Grčki

U ovom ili onom obliku, grčki je u upotrebi od najmanje 1.300. prije Hrista. Njegov klasični oblik značajno se razlikuje od jezika koji se danas govori u Grčkoj, iako bi većina tečnih govornika trebala moći razumjeti jezik helenističkog ili “koine” grčkog koji se govorio u prošlosti.

Međutim, oblici poput atičkog dijalekta, jednog od najstarijih oblika kojim su govorili ljudi poput Sokrata, vjerovatno će biti previše daleki za današnje govornike da bi imali čvrsto razumijevanje.

Arapski

Arapski je igrao izuzetno važnu ulogu u svjetskoj istoriji. Rani oblici arapskog datiraju čak iz osmog vijeka prije nove ere, ali jezik je doživio značajne promjene tokom vijekova, ponajviše između trećeg i šestog vijeka nove ere.

Prvo se pojavio na sjeverozapadu Arapskog poluostrva i član je semitske porodice jezika, koja takođe uključuje jevrejski i aramejski. Kao primarni jezik islamskih vjerskih tekstova, procjenjuje se da 371 milion ljudi širom svijeta danas govori arapski kao svoj materinji jezik. Mnogo više ga govori kao drugi jezik, zbog njegove važnosti za islam.

Kineski

Ne postoji jedinstveni kineski jezik, iako većina ljudi u Kini govori modernim standardizovanim oblikom mandarinskog kineskog. Postoji i zbirka regionalnih dijalekata koji se još uvijek široko govore, kao što su Yue (kantonski), Siang (hunanski), Min dijalekt, Gan dijalekt, Vu dijalekt i Kejia.

Međutim, svi oni mogu se pratiti do arhaičnog kineskog jezika. Neki od najranijih poznatih načina upotrebe natpisa kineskim znakovima pronađeni su u oklopima kornjača koji datiraju iz najmanje 1123. godine prije Hrista, što sugeriše da je pisani jezik postojao više od 3.000 godina. Od tada se proširio i značajno evoluirao, ali uticaj ovog drevnog jezičkog sistema još uvijek se može čuti kod današnjih govornika.

Latinski

Latinski je još jedan jezik od velikog istorijskog značaja, prenosi “IflScience“. Praitalski je razvio stari latinski oko 750. do 100. godine prije Hrista, da bi na kraju postao klasični latinski koji se koristio u kasnoj Rimskoj Republici i ranom Rimskom Carstvu između 100. godine prije Hrista i 450. godine.

Do šestog do devetog vijeka nove ere, jezik se razvio u moderne romanske jezike, poput italijanskog, španskog, portugalskog i francuskog.

Iako se latinski više ne govori kao prvi jezik, uspio je izbjeći da postane mrtav jezik zahvaljujući velikom interesu za stare tekstove i dalekosežnom uticaju latinskog na evropsku kulturu, uključujući Linaeusov izbor latinskog za binomnu nomenklaturu, sistem imenovanja organizama u nauci.

Euskera

Euskera se smatra najstarijim živim jezikom u zapadnoj Evropi. Oko 700.000 ljudi još uvijek ga govori u Baskiji, autonomnoj zajednici smještenoj u planinama Pireneja između granice Francuske i Španije.

Njegova tačna starost je misterija jer nije povezan ni s jednim drugim postojećim jezicima. To ga, međutim, čini fascinantnim jezikom za proučavanje lingvista jer je to jedan od rijetkih preživjelih jezika Evrope prije nego što su je preplavili indoevropski jezici.

NEZAVISNE

Related Topics:

Zanimljivosti

DJECA U AFRICI IGRAJU “Ringe ringe raja” Nestvarna scena sa drugog kontinenta!

Nevjerovatan snimak iz Afrike koji će vas oduševiti.

Djeca na prostoru bivše Jugoslavije su dobro upoznata sa pjesmom i propratnom igrom “Ringe ringe raja”, međutim, na nedavno objavljenom snimku na Instagram stranici Zora istražuje možemo vidjeti kako je naša mala igra “osvojila” svijet.

Naime, djevojka je objavila snimak iz Afrike, gdje vidimo razdraganu djecu kako uživaju u igraju uz “Ringe raja” i time pokazali kako jezička barijera nije toliki problem i da zabava može da poveže ljude svih pozadina i generacija.

Video je skupio preko 40 hiljada lajkova, a u komentarima ljudi nisu krili zadovoljstvo što je igra našeg porijekla našla “publiku” i u Africi.

Balkanski jezici u Africi
Iako jeste iznenađujuće, djeca u Africi nerijetko i znaju pjesme sa drugih kontinenata i drugih naroda. Do ovoga dolazi zbog velikog broja turista koji posjećuju zemlju, a kako je Afrika (naročito Zanzibar i Kenija) postala sve popularnija među balkanskim stanovništvom, nije nemoguće da čujete neki od balkanskih jezika na ulicama.

Od turističkih vodiča do ljudi koji prodaju suvenire, neke od osnovnih pozdrava poput “Zdravo, dođi, ćao” ali i uvijek popularno “Brate” su česti kao turistički “mamac”, a jednom sam i vidjela čoveka u Masai odjeći sa istetoviranim imenom na ćirilici. To je njegovo “srpsko” ime.

Nastavi čitati

Zanimljivosti

ŠTENE DOBILO “OTKAZ” U POLICIJI JER JE PREVIŠE DOBAR: Prekomandovan na drugu poziciju i postao heroj!

Prije nekoliko godina, policijski pas Gavel, izuzet je iz psećeg odreda jer je bio previše prijateljski nastrojen. On je zatim dobio mnogo ljepše zaduženje!

Prilikom dresure za policijskog psa, njemački ovčar star šest nedjelja nije pokazivao znake agresije i odlučnosti kada je trebalo da krene u napad. Zbog toga je dobio drugo zaduženje, da u dvorištu kuće guvernera u Kvinslendu, u Australiji, dočekuje goste.

Luksuzno okruženje lijepo je leglo Gavelu, ali ipak je pokazao da u sebi ima borbenost. Budući da u Australiji živi devet od deset najotrovnijih životinja na svijetu, nije teško naletjeti na njih. Jednom prilikom je tokom šetnje jednu djevojčicu odbranio od zmije otrovnice. Izgleda da je ovaj pas previše prijateljski nastrojen prema ljudima.

Gavel je postao vrlo brzo omiljen među članovima guvernerove kuće, pa je na njegovoj zvaničnoj stranici na Fejsbuku objavljen video posvećen baš njemu.

Nastavi čitati

Zanimljivosti

SADA SU SMISLILI NEŠTO NOVO! Prvi put u istoriji vještačko pomračenje Sunca?

Evropska svemirska agencija pokrenula je program “Proba-3” u kom će prvi put u istoriji pokušati da izazove vještačko pomračenje Sunca.

Ključ ove misije je lansiranje dva satelita koji će proučavati Sunčevu koronu, odnosno atmosferu koja okružuje nama najbližu zvijezdu, što će nam omogućiti bolje razumijevanje solarnog vremena. Najveći izazov ovog projekta je letenje satelita u formaciji s velikom preciznošću, a iskustvo koje ESA bude stekla u okviru ove misije bit će dragocjeno i za buduće projekte, piše Euronews.rs.

“Hajde da pokušamo”
Letjelice “Koronagrah” i “Occulter” bit će postavljene u formaciji čija se preciznost mjeri u milimetrima, na međusobnoj udaljenosti od 144 metra i većoj.

“Occulter” će letjeti bliže Suncu i blokiraće Sunčev disk, bacajući sjenku za drugi satelit, na isti način na koji Mjesec stvara sjenku na Zemljinoj površini tokom pravog pomračenja.

To će omogućiti da “Koronagrah” fotografiše unutrašnji dio regije korone, što je zbog zasljepljujuće svjetlosti Sunca nemoguće u uobičajenim okolnostima.

“Proba” je inače akronim za “Project of Onboard Autonomy”, a takođe na latinskom znači “hajde da pokušamo”.

Predviđanje solarnog vremena
Kada sateliti završe sa fotografisanjem, tim na Zemlji poslat će komandu da se sateliti razdvoje na dovoljnu udaljenost, kako se ne bi sudarili.

Proučavanje Sunčeve korone pomoći će naučnicima da predviđaju solarno vrijeme, kao što su geomagnetske solarne oluje, koje mogu da utječu na satelite u orbiti, kao i na komunikacione i strujne mreže na Zemlji.

– To će nam pomoći da bolje razumijemo brojne stvari, poput porekla solarnih vjetrova. I dalje ima nekih pitanja na koja nemamo odgovor, posebno onih koja se tiču sporih vjetrova – kaže Andrej Žukov, istraživač Kraljevske opservatorije u Belgiji.

– Spori vjetrovi su oni koji variraju i koji nisu homogeni i uniformni. Još nije sigurno odakle potječu – dodaje Žukov.

Dva satelita se trenutno pripremaju za konačno spajanje u Belgiji, odakle će biti premješteni u Indiju i lansirani pomoću “Polar Satellite Launch Vehicle” letjelice u septembru ove godine.

Vrijedi napomenuti da pomračenje koje će sateliti izazvati neće biti vidljivo na Zemlji, piše Euronews.

Nastavi čitati

Aktuelno