Connect with us

Zdravlje

Koliko treba da trčite da biste osjetili zdravstvene prednosti ove aktivnosti?

Trčanje je povezano sa mnoštvom zdravstvenih prednosti, pogotovo sa nižom prevalencijom hipertenzije, dijabetesa tipa 2 i visokog holesterola.

Prema metaanalizi iz 2015. godine u Mejo klinici utvrđeno je i da smanjuje rizik od respiratornih bolesti, a sa svakim završenim trčanjem, rizik od moždanog udara može da se smanji za čak 11 procenata kod žena. Povrh svega, jedna od studija sugeriše i da je džogiranje sat-dva nedeljno povezano sa smanjenjem rizika od umiranja od bilo kog uzroka za 71 odsto, dok su druga istraživanja na 55.000 ljudi otkrila da džogiranje može da produži život za oko tri godine.

Ali ne morate da provodite sate trčeći svake nedjelje da biste dobili neke od tih pogodnosti. U stvari, trčanje od samo 20 minuta umjerenim naporom pet puta nedjeljno – ili snažnim naporom tri puta nedjeljno – može značajno da poboljša vaše zdravlje.

“Nekoliko kilometara je sve što vam treba za početak da biste vidjeli rezultate”, tvrdi za “Shape” lični trener trčanja Džošua Funderburg.

Istraživanja su potvrdila i da trčanje svega deset kilometara nedjeljno (ili oko 51 minut ukupno samo jedan do dva puta nedjeljno) donosi skoro isto smanjenje rizika od kardiovaskularnih bolesti i smrtnost od svih uzroka koja dolazi sa dužim sesijama. U stvari, trkači koji su prelazili manje kilometraže imali su veću korist u pogledu smrtnosti izazvane kardiovaskularnim problemima i smrtnosti od svih uzroka nego oni koji su trčali više od 32 kilometara (ili ukupno više od 176 minuta, najmanje šest puta nedjeljno).

To je veliki benefit za prilično malu investiciju. Uz to, sve ove zdravstvene prednosti trčanja dolaze sa malo troškova koje ljudi često povezuju sa sportom. Takođe, iz iste studije iznosi se podatak da, suprotno popularnom vjerovanju, izgleda da trčanje nije oštetilo kosti ili zglobove trkača, već je smanjilo rizik od osteoartritisa i operacije zamjene kuka.

Rizici od previše trčanja
Prema istoj studiji klinike Mejo, iako trčanje više od 32 kilometra nedjeljno poboljšava kardiovaskularnu kondiciju, ono dolazi i sa nekoliko potencijalnih rizika. Ljudi koji trče maratone mogu da budu izloženi riziku od “kardiotoksičnosti”, odnosno kardioindukovanog oštećenja srca.

Konkretno, maratonsko trčanje je povezano sa proširenjem srčanih komora, što može da smanji funkcionisanje srca, kao i povećanje specifičnih proteina u mozgu koji su markeri srčane insuficijencije, što sugeriše da “više nije i bolje”.

“Rizici od ozbiljnih posljedica su mali, ali ipak je neophodno da se posavjetujete sa svojim ljekarom ako se takmičite u, recimo, maratonu. Jasno je da, ako neko vježba na visokom nivou, to nije za zdravlje jer se maksimalne zdravstvene koristi javljaju pri veoma malim dozama”, izjavio je glavni autor studije Čip Lavi.

Uz to, trčanje svaki dan bez pružanja dovoljno vremena tijelu da se oporavi može da dovede do povreda od prekomerne upotrebe i kidanja mišića.

“Kao dobro pravilo, toplo se preporučuje da imate jedan do dva dana oporavka nedjeljno. I nemojte da povećavate nedjeljni obim trčanja za više od 10 procenata prethodne nedjelje. Ovo će pomoći da se izbjegnu uobičajene pojave kao što su povrede potkolenice i prelomi stresa”, upozorava Funderburg.

Dakle, ako ste odlučili da pokrenete kardio aktivnost, ne zaboravite da počnete sa malim trčanjem na kratke udaljenosti i provjerite kako se osjećate.

“Ne plašite se da počnete sa situacijom trčanja i hodanja. Ako nikada niste trčali, onda je uključivanje hodanja u trčanje odlično za početak. I nemojte da se obeshrabriti ako možete da pretrčite ‘samo’ kilometar ili ako ste ‘samo’ džoger. Činite sjajnu stvari za svoje tijelo svakim svojim korakom”, zaključuje Funderburg.

(Telegraf)

Zdravlje

KAKO ZABAVA PRELAZI U ZAVISNOST? Ovo je prava priča o alkoholizmu

Alkohol često deluje kao privremeni lijek za nesigurnost, ali je realnost mnogo kompleksnija. Dok alkohol može privremeno učiniti nekoga srećnijim na zabavama ili opuštenijim u socijalnim situacijama, duboko je ukorjenjen u borbi pojedinca sa sopstvenim izazovima i nesigurnostima.

Istina je da slava i pritisak javnosti ne stvaraju alkoholičare – oni se često okreću slavi i alkoholu u potrazi za olakšanjem od svojih unutrašnjih borbi.

Savremeni tretmani alkoholizma naglašavaju važnost prilagođenog pristupa, integrišući tretmane mentalnog zdravlja s terapijom ovisnosti. Ovakav pristup omogućava sveobuhvatnu njegu, uzimajući u obzir sve aspekte pojedinčeve borbe. Od personalizovanih planova liječenja do integracije vršnjačke podrške i holističkih terapija, tretmani su usmjereni na poboljšanje ukupnog blagostanja pojedinca, ne samo na borbu protiv ovisnosti.

Zašto je važno potražiti stručnu pomoć kod alkoholizma?

U borbi protiv alkoholizma, ključno je razumjeti da nije dovoljno samo željeti promjenu – potrebna je stručna podrška i razumevanje. Alkoholizam je kompleksan i ne može se posmatrati samo kao lični neuspjeh ili moralna slabost.

Pristupanje problemu sa empatijom i stručnošću omogućava efikasnije i humanije rešenje, naglašavajući važnost medicinske intervencije umesto pravne kazne.

Bitno je imati na umu da režimi liječenja moraju biti prilagođeni specifičnim zahtjevima svakog pojedinca, te da ono što je uspješno za jednu osobu možda neće biti uspješno za drugu. U vašem je interesu da razgovarate sa zdravstvenim stručnjacima ili specijalistima za ovisnosti ako se vi ili neko koga poznajete borite s alkoholizmom. Ovi profesionalci mogu dati najažurnije i individualizirane opcije liječenja.

Za kraj ovog tekstova o alkoholizmu, citiram jedan dio iz knjige „Psihologija: Teme i varijacije“ autora Vejna Vajtena:

„Ako je alkoholizam bolest, onda je čudna, jer je alkoholičar najdirektniji uzrok svoje bolesti. Ako alkoholizam nije bolest, šta bi drugo moglo biti?… Ako se alkoholizam definiše kao lični neuspjeh ili moralna slabost, manje je vjerovatno da će se na alkoholičare gledati sa simpatijom i saosjećanjem. Mogli bi biti upozoreni da prestanu piti, biti strpani u zatvor ili na neki drugi način kažnjeni. Ovim odgovorima na njihov alkoholizam upravljao bi prvenstveno pravni sistem, a ne zdravstveni sistem, jer medicinske intervencije nisu dizajnirane da isprave moralne nedostatke.“

(Autor teksta je specijalista psihijatrije)
Glas

Nastavi čitati

Zdravlje

ZNATE LI DA POSTOJI DORUČAK koji će vam popraviti raspoloženje?

Doručak, kao prvi obrok u danu, ujedno je i prvi izvor energije.

To je gorivo za mozak koje nam pomaže da funkcionišemo optimalno tokom dana.

Dr Uma Naido, direktorka nutricionističke i metaboličke psihijatrije u Opštoj bolnici u Masačusetsu, već 20 godina istražuje efekte hrane na mozak. Rekla je za CNBC da je njen glavni savet za početak dana čaša vode kada se probudite da biste se borili protiv dehidracije i anksioznosti.

Prema dr Naido, šarene žitarice, šejkovi itd. postali su popularan izbor, ali možda nisu tako zdravi kao što mislite. Ona je navela da su ove opcije često pune šećera i ugljenih hidrata koji mogu izazvati skok šećera u krvi. Stoga je navela pet najboljih ideja za doručak koje će vam dati energiju i istovremeno poboljšati vaše mentalno zdravlje:

Čia puding: Doktorka kaže da sadrži tone vlakana, koja hrane zdrave bakterije u crevima i rezultiraju manje zapaljenim mikrobiomom, optimizovanom komunikacijom između creva i mozga i proizvodnjom neurotransmitera koji podržavaju raspoloženje. U intervjuu za CNBC, ona je naglasila da zbog sadržaja omega-3 masnih kiselina može da pojača i da deluje protivupalno.

Osvježite svoj dom Samsung uređajima uz posebne pogodnosti – sjajne cijene i produžena garancija.

Omlet: Jaja su odličan izvor proteina i smatraju se veoma zdravim. Ima dobru količinu masti, vitamina i proteina za zdrav mozak. Žumance sadrži vitamin D, koji jača mentalno zdravlje.

Tofu: “Tofu je odličan, svestran protein koji je bogat triptofanom i sojinim izoflavonima, za koje se pokazalo da su povezani sa smanjenim simptomima depresije”, rekla je doktorka za CNBC.

Mleko sa kurkumom: “Iako nije nužno obrok sam po sebi, mleko od kurkume je hranljiv napitak i neverovatan način da započnete jutro. Pomešajte šolju svog omiljenog nezaslađenog biljnog mleka sa kurkumom i prstohvatom crnog bibera, jer je moćno antiinflamatorno sredstvo koje pomaže u smanjenju anksioznosti, podiže energiju i pomaže u održavanju fokusa tokom dana.

Zeleni smutiji: Zeleno povrće je puno hranljivih materija, a zeleni smutiji sa kontrolom šećera mogu biti dobar način da započnete dan. Pomešajte svoje omiljeno lisnato povrće poput spanaća sa nekoliko komada bobica, omiljenim čistim proteinskim prahom i malo masti od bademovog putera. Dr Naido je takođe napomenula da se pažnja mora obratiti i na potrebu tela za folatima. Folat pomaže u proizvodnji neurotransmitera u mozgu. Povišeni nivoi folata ukazuju na povišeno raspoloženje, a nedostatak može dovesti do psihijatrijskih stanja.

(B92)

Nastavi čitati

Zdravlje

PRIRODNI LIJEKOVI za borbu protiv neprijatnog zadaha

Neprijatan zadah nastaje usled nakupljanja bakterija u ustima. Iako vam određene namirnice poput bijelog ili crnog luka mogu ponekad izazvati privremeni loš zadah, one obično nisu uzrok hroničnog lošeg zadaha.

S druge strane, redovno pojavljivanje lošeg zadaha je zapravo posljedica faktora kao što su pretjerani rast kandide u vašem tijelu.

Uobičajena zabluda o lošem zadahu je da potiče iz crijeva ili želuca. Loš zadah potiče iz zadnjeg dijela jezika, grla, krajnika, zuba i desni, prenosi portal draxe.com. U navedenim područjima se nalaze prirodne bakterije koje mogu da ispuštaju jedinjenja koja sadrže sumpor, što dovodi do lošeg zadaha.

U slučaju bolesti desni (poznate i kao parodontalna bolest, koja je infekcija desni i zuba), loš zadah je uobičajen jer se bakterije razmnožavaju ispod površine desni gdje izazivaju upalu i oslobađaju jedinjenja sumpora.

Čestice hrane zaglavljene u zubima i usnoj duplji takođe mogu izazvati neprijatan miris. Privremeni loš zadah obično je uzrokovan bakterijama i jedinjenjima koja se nalaze u određenoj hrani ali se povlače u roku od 24 sata nakon što se hrana potpuno probavi.

Takođe, možete da se probudite sa lošim „jutarnjim zadahom“ jer su se bakterije „osušile“ preko noći i zbog toga reaguju povećanom aktivnošću.

Namirnice koje treba izbjegavati i koje mogu izazvati loš zadah

Luk — riječ je o najproblematičnijoj namirnici kada govorimo o lošem zadahu. I dok je luk (i bijeli i crni) veoma zdrav, ako idete na važan događaj i želite da izbjegnete loš zadah, izbjegavajte ga.

Pržena hrana ili druga hrana sa visokim sadržajem trans-masti — ovoj hrani je potrebno mnogo vremena da prođe kroz probavni sistem, što dovodi do halitoze.

Šećer — poznato je da lako dovodi do karijesa i bolesti desni, doprinoseći halitozi.

Ljepljiva hrana — izbjegavajte karamele ili druge vrste „ljepljive“ hrane koja se može nahvatati za zube i izazvati karijes.

Zaslađena pića — slatka pića oblažu zube šećerom, a mnogi od nas ne pomišljaju da peru zube nakon što ih konzumiraju.

Prirodni lijekovi za borbu protiv neprijatnog zadaha

Prvo i najvažnije, obavezno perete zube pastom za zube dva puta dnevno, a idealno je da koristite i konac svakog jutra i večeri. Struganje jezika takođe može biti od pomoći za uklanjanje bakterija iz usta.

Posjetite zubara svakih šest mjeseci i obavezno tretirajte karijes, pukotine na zubima i rješavajte probleme sa starim plombama ili zubnim krunicama koje mogu da skladište bakterije koje izazivaju smrad.

Stomatolog vam može preporučiti tretmane koji će vam pomoći da se rešite lošeg zadaha, kao što su struganje jezika i tehnika temeljnog čišćenja desni.

Nastavi čitati

Aktuelno