Connect with us

Nauka i tehnologija

KREĆEMO LI U OSVAJANJE MARSA? Podaci preneseni laserskim zracima 16 miliona kilometara

Inovativnim eksperimentom u okviru NASA-ine misije “Psiha” ostvarena je velika prekretnica u laserskoj komunikaciji na velikim udaljenostima. Time je stvoren potencijal za dublje istraživanje svemira, što bi moglo značiti i više otkrića o porijeklu svemira.

Misija je pokrenuta sredinom oktobra ove godine i na putu je da postigne prvi pogled na metalni asteroid Psiha koji kruži između Marsa i Jupitera. NASA-ina letjelica će narednih šest godina putovati 3,6 milijardi kilometara kako bi došla do asteroida koji je u vanjskom dijelu glavnog asteroidnog pojasa.

To podrazumijeva i korištenje tehnologije optičkih komunikacija dubokog svemira (DOSC), što će u prve dvije godine biti samostalna misija. Riječ je o laserskoj komunikaciji velikog propusnog opsega, kojom će se se testirati slanje i primanje podataka na Zemlji i sa Zemlje pomoću nevidljivog infracrvenog lasera.

Laser može slati podatke deset do 100 puta većom brzinom od radiotalasnih sistema koje NASA koristi u drugim misijama. Ako u sljedećih nekoliko godina bude uspješan, ovaj eksperiment bi mogao biti osnova tehnologija za istraživanje Marsa. DSOC je nedavno postigao ono što su inžinjeri nazvali “prvo svjetlo” – podvig uspješnog slanja i primanja prvih podataka.

To znači da su laserskim zracima prvi put preneseni kodirani podaci daleko izvan Mjeseca. Podaci su preneseni na udaljenosti od skoro 16 miliona kilometara te su poslani do teleskopa Hale koji se nalazi u kalifornijskom Observatoriju Palomar. Udaljenost između DSOC-a i Halea je bila 40 puta veća nego što je to udaljenost od Mjeseca do Zemlje.

– Postizanje prvog svjetla je jedna od mnogih kritičnih DSOC prekretnica u narednim mjesecima, utirući put komunikaciji za slanje naučnih informacija, fotografija visoke rezolucije i emitovanje videozapisa. To će biti podsticaj za sljedeći veliki iskorak čovječanstva, a to je slanje ljudi na Mars – obrazložila je Trudy Kortes iz NASA.

Ovo nije prvi put da se laserska komunikacija testira u svemiru. Prvo testiranje dvosmjerne laserske komunikacije bilo je u decembru 2021., kada je NASA testirala laser na udaljenosti od 35.406 kilometara od Zemlje. No, DSOC je prva laserska komunikacija u dubokom svemiru, što zahtijeva nevjerovatnu preciznost na velikoj udaljenosti. Očekuje se da će NASA-ina letjelica u julu 2029. doći do asteroida Psiha, piše CNN, prenosi Kliks.

Loading...

Nauka i tehnologija

PRONAŠLI NOVU MOGUĆNOST: Naučnici su ponovili eksperiment koji je pokazao kako je MOGAO NASTATI život na Zemlji

“Živ je! ŽIV JE!”

Ovaj legendarni uzvik iz filma Frankenstein (1931), kada doktor Henri Frankenštajn slavi svoje groteskno otkriće, postao je simbol moći električne energije. U tom trenutku, njegov monstruozni eksperiment oživljava uz prasak munja i električne varnice.

Iako manje dramatično od scene iz filma, električna energija možda je imala ključnu ulogu u nastanku života na Zemlji prije nekoliko milijardi godina.

Zemlja je stara oko 4,5 milijardi godina, a najstariji poznati fosili mikroorganizama potiču iz perioda od prije 3,5 milijardi godina. Ipak, mnogi naučnici smatraju da je život nastao još ranije, iz organskih molekula koje su se postepeno formirale u prvobitnim vodenim tijelima, poznatim kao praistorijska supa.

Ali kako su se te organske molekule uopšte pojavile? Još prije nekoliko decenija naučnici su predložili da su hemijske reakcije, izazvane udarima munja u drevnim okeanima, dovele do spontane pojave organskih spojeva, piše CNN.

Nova studija, objavljena 14. marta u časopisu Science Advances, sugeriše da bi mikrogromovi – gotovo nevidljive varnice između sićušnih kapljica vode – mogli biti snažan katalizator u stvaranju aminokiselina iz anorganskih materijala. Aminokiseline su osnovni građevni blokovi života i ključni korak ka njegovoj evoluciji.

Mikrogromovi kao izvor energije za nastanak života
“Prepoznato je da je bio potreban neki snažan katalizator kako bi se pokrenule hemijske reakcije koje su dovele do nastanka života na ranoj Zemlji,” izjavila je dr. Amy J. Williams, astrobiologinja i geobiologinja sa Univerziteta Florida.

Da bi se aminokiseline formirale, neophodno je da se atomi azota vežu za ugljik. Međutim, azot je prisutan u obliku molekula (N₂) sa izuzetno snažnim hemijskim vezama koje je teško razbiti – osim uz pomoć ogromne količine energije.

Naučnici su ranije smatrali da su munje bile ključni izvor te energije, ali sada mikrogromovi nude novo, vjerovatnije objašnjenje.

Eksperiment inspirisan slavnim Miller-Urey testom
Nova studija se temelji na eksperimentu iz 1953. godine, koji su sproveli američki hemičari Stanley Miller i Harold Urey. Oni su stvorili simulaciju atmosfere rane Zemlje koristeći amonijak (NH₃), metan (CH₄), vodonik (H₂) i vodu, a zatim su ovu smjesu izložili električnim pražnjenjima kako bi simulirali udare munja. Rezultat? Formacija jednostavnih aminokiselina, čime je podržana teorija abiogeneze – ideja da život može nastati iz nežive materije.

Tim istraživača, predvođen dr. Richardom Zareom sa Univerziteta Stanford, odlučio je testirati mogu li mikrogromovi imati isti efekat.

U eksperimentu su koristili kapljice vode veličine između 1 i 20 mikrona (za poređenje, ljudska vlas ima širinu od oko 100 mikrona). Manje kapljice su bile negativno naelektrisane, dok su veće bile pozitivno naelektrisane.

Kada su se suprotno naelektrisane kapljice približile, elektroni su preskakali između njih – stvarajući mikrogromove. Ovaj proces su snimili kamerom visoke brzine i otkrili organske molekule sa vezama ugljik-azot, uključujući aminokiselinu glicin i uracil, ključnu komponentu RNA.

Šta ovo znači za teorije o nastanku života?
Dok su munje u ranoj Zemljinoj atmosferi bile sporadične i nepredvidive, vodena magla i mikrogromovi vjerovatno su bili daleko češći i postojali u velikim količinama.

“Predlažemo da je ovaj novi mehanizam prebiotičke sinteze mogao kontinuirano stvarati aminokiseline u plitkim vodama, omogućavajući njihov akumulaciju i kasniji razvoj složenijih molekula,” rekao je dr. Zare.

Ipak, porijeklo života i dalje ostaje naučna misterija. Druga hipoteza sugeriše da su prve aminokiseline nastale u hidrotermalnim otvorima na dnu okeana, gdje su interakcije morske vode, bogatih vodonikom gasova i ekstremnog pritiska mogle stvoriti slične hemijske spojeve.

Bez obzira na to koji je scenario tačan, jedno je sigurno – električna energija je odigrala ključnu ulogu u nastanku života na Zemlji.

Nastavi čitati

Nauka i tehnologija

VAŽNO JE RAZVIJATI! Kako se zaštititi od zloupotrebe vještačke inteligencije!

Evropski lideri su složni po pitanju važnosti razvoja vještačke inteligencije na Starom kontinentu, izjavio je predsjednik Slovačke Peter Pelegrini.

Pelegrini je učestvovao je na sastanku lidera Evropske unije u Jelisejskoj palati u Parizu, gdje se diskutovalo o vještačkoj inteligenciji (AI) iz perspektive evropske konkurentnosti, saopštila je Kancelarija predsjednika Slovačke.

Na sastanku kome je prisustvovao i franuski predsjednik Emanuel Makron se razgovaralo o manjkavostima Evrope u oblasti AI i rješenjima za poboljšanje situacije.

Prema riječima predsjednika Slovačke, učesnici sastanka su se složili da treba nadalje podržavati, inovacije, nauku i istraživanje i takođe se fokusirati na izgradnju velikih centara podataka u Evropi kao bi se omogućio dalji razvoj vještačke inteligencije, prenosi TASR.

„Od suštinske je važnosti da promijenimo našu perspektivu u oblastima kao što su zdravstvo, transport i obrazovanje i omogućimo Evropi da postane tržište za korišćenje vještačke inteligencije, tako da je ne koristi samo privatni sektor, već i da vlade stvaraju prostor za korišćenje gdje god to koristi javnosti”, naglasio je Pelegrini.

Lideri na sastanku su takođe podvukli potrebu da se definišu odgovarajući načini za zajedničko regulisanje vještačke inteligencije na evropskom tržištu kako bi se zadržala njena zaštita od zloupotrebe ili prevara.

Evropa mora da uloži maksimalane napore ako želi da se nadmeće sa Sjedinjenim Američkim Državama i Kinom na polju vještačke inteligencije, zaključio je Pelegrini, prenosi RTCG.

Nastavi čitati

Nauka i tehnologija

TEHNOLOŠKI RAT ESKALIRA! Mask želi OpenAI, Altman ga brutalno ismijao!

Ilon Mask, najbogatiji čovjek na svijetu, želi da povrati kontrolu nad OpenAI-om, kompanijom koja je dizajnirala vodeći svjetski program vještačke inteligencije ChatGPT, i dao za njega nevjerovatnu ponudu od 97,4 milijarde dolara.

Ponuda se dešava jedva nekoliko mjeseci nakon što je Mask tužio OpenAI, nastojeći blokirati njegovu tranziciju u profitnu kompaniju.

Međutim, izvršni direktor OpenAI Sam Altman je prilično brzo odbacio ponudu, podižući borbu između dva tehnološka mogula na novi viši nivo, piše Tech Times.

Rivalstvo između Maska i Altmana je godinama tinjalo, ali ovaj najnoviji potez podiže ga na potpuno novi nivo. Odgovarajući na Maskovu ponudu, Altman je uzvratio na X (bivši Twitter) podrugljivo nudeći znatno nižu cijenu ispod tržište da kupi ovu mrežu koja je u vlasništvu Maska.

Prema Engadgetu, Altmanov odgovor nije bio samo odbijanje, već javni napad na Maska, koji je slavno kupio Twitter za 44 milijarde dolara prije nego što ga je rebrendirao u X.

Sukob milijardera signalizira da se Altman neće lako pokolebati ponudom izvršnog direktora SpaceX-a, iako to znači milijarde dolara.

Nastavi čitati

Aktuelno