Da li znate da omiljena “zdrava grickalica” zapravo usporava metabolizam i goji? Saznajte o kojoj je to namirnici riječ…

Hranu sa niskim sadržajem šećera obično smatramo dijetalnom, ali da li je zaista tako? Nutricionistkinja Meri Sabata kaže da ovakva hrana može i te kako negativno da utiče na metabolizam, a izdvojila je jednu namirnicu koja čak može da podstakne gojenje, posebno u predjelu stomaka…

Ova namirnica spada u one sa niskim sadržajem šećera i ako se ne uzima umjereno, može da uspori metabolizam i izazove gojenje. Riječ je o orašastim plodovima.

Orašasti plodovi
Orašasti plodovi su poznati po obilju nutrijenata i niskom sadržaju šećera, što ih čini omiljenom opcijom za užinu. Nutricionisti će vam savjetovati da pojedete svega nekoliko komada između obroka i to sa razlogom! Jer, ako se jedu u većoj količini, utiču na povećanje težine budući da su energetski “jaki”. Greška koju većina pravi jeste što misli da je zbog niskog procenta šećera ova mnimrica dijetalna, a uopšte nije tako. Preterano uživanje u orašastim plodovima usporava metabolizam i, na kraju, povećava tjelesnu težinu.

Ipak, treba imati na umu da izbalansirana, kvalitetna ishrana, zajedno sa dobrim navikama i životnim stilom su ključni za dobrobit organizma. Uravnotežena ishrana, razvozteža u kolilini hrane koja se unosi i redovna fizička aktivnost su najefikasniji načini da se pospješi funkcionisanje metabolizma i spriječi gojenje.

Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH pokrenula je postupak za izmjenu dokumenta kojim je predviđena upotreba kanabisa u medicinske svrhe kako bi pacijentima sa određenim dijagnozama omogućili dostupnost medikamenata na bazi te droge.

Riječ je o Odluci za izmjenu i dopunu liste opojnih droga kojom je definisano prebacivanje droge konoplja, njene smole, ekstrakta i tinkture iz tabele jedan – “zabranjene supstance i biljke” u tabelu dva – “supstance i biljke pod strogom kontrolom”. U obrazloženju odluke, koja je objavljena sredinom mjeseca navodi se da se u BiH trenutno konoplja, njene smole, ekstrakti i tinkture, uključujući lijekove koji sadrže navedene supstance, ne mogu prodavati u medicinske svrhe, čime se ugrožava zdravlje građana.

– Sprovodeći i poštujući odredbe Zakona o lijekovima i medicinskim sredstvima, zatim Zakona o sprečavanju i suzbijanju zloupotrebe opojnih droga, te međunarodnih konvencija čiji je potpisnik BiH, Agencija je pokrenula postupak za izmjenu Odluke o izmjeni i dopuni liste opojnih droga. Nakon postupanja nadležnih institucija predmetna odluka biće dostavljena na usvajanje Savjetu ministara BiH – navodi su u obrazloženju.

U Agenciji kažu za “Glas” da sada čekaju odgovor, odnosno pokretanje daljih aktivnosti u skladu sa nadležnostima drugih institucija. Oni navode da su u prethodnom periodu izvršili poređenje trenutno važeće liste u BiH sa listama međunarodnih konvencija te Ministarstvu bezbjednosti, odnosno Komisiji za suzbijanje zloupotrebe opojnih droga uputili Nacrt odluke o izmjeni i dopuni liste opojnih droga.

– Takođe, postupajući u skladu sa svojim nadležnostima i obavezama, preduzeli smo potrebne korake i, prepoznajući značaj dostupnosti potrebnih lijekova pacijentima, jasno iznijeli stav da je upotreba kanabisa, kao lijeka za liječenje određenih dijagnoza, u medicinske svrhe opravdana – rekli su u Agenciji i napomenuli da se ne radi generalno o legalizaciji, odnosno dekriminalizaciji kanabisa, već izričito o mogućnosti upotrebe u medicinske svrhe.

Oni su pojasnili da bi se, nakon prebacivanja konoplje u tabelu dva, sa takvom vrstom proizvoda postupalo u legalnom lancu snabdijevanja.

– Isto kao što se postupa sa sličnim lijekovima kao što su “morfin”, “heptanon”, “fentanil” i drugi koji se nalaze na listi opojnih droga – takođe tabela dva. Na ovaj način bi postojala kontrola, kako odgovarajućih dozvola, tako i kontrola kvaliteta takvih proizvoda te bi pacijenti bili sigurni da koriste provjeren lijek – naveli su u Agenciji za lijekove.

Priča o procesu legalizacije kanabisa u medicinske svrhe u BiH traje godinama. Komisija za sprečavanje zloupotreba opojnih droga još u septembru 2016. godine dala je pozitivno mišljenje za upotrebu kanabisa u medicinske svrhe. Član te komisije tada je bila i republički koordinator za maligne bolesti Zdenka Gojković koja kaže da je kreiranju pomenute odluke prethodio dug put.

– Procedure su vrlo složene, zahtijevale su mišljenja brojnih stručnjaka, ali i usaglašenost više pravnih akata. Vjerujem da će procedure za izmjenu odluke biti odobrene – rekla je Gojkovićeva. Dodala je da su lijekovi na bazi konoplje legalizovani u velikom broju zemalja.

– Pacijenti u BiH uzimaju takve preparate, ali ko zna kakve i u kakvim uslovima jer ovdje nije legalizovan. Kada su u pitanju onkološki pacijenti, lijekovi na bazi kanabisa su dobar izbor za tretman bola kada analgetici ne postižu željeni efekat. Ti lijekovi mogu pomoći i onima koji teško podnose hemoterapiju, da se simptomi ublaže – rekla je ona.

Obaveza

U Agenciji za lijekove i medicinska sredstva BiH kažu da je, imajući u vidu da je Zakon o sprečavanju i suzbijanju zloupotrebe opojnih droga donesen radi sprovođenja međunarodnih konvencija o opojnim drogama, odnosno međunarodnih konvencija o kontroli nad opojnim drogama, obaveza BiH da se izvrši svako usklađivanje po listama. Na koji način to treba da bude urađeno, usaglašeno je na sjednici Komisije Ujedinjenih nacija za opojne droge održanoj krajem 2020. godine.

Sve više građana u Srbiji žali se na iritantan, uporni kašalj koji kod nekih traje i do dva mjeseca. Doktori, specijalisti pulmolozi nisu sigurni o čemu se radi, niti koji je uzrok kašlju, ali zna se da nije alergijski.
U Gradskom zavodu za plućne bolesti i tuberkulozu, pulmologinja dr. Vesna Radulović, za Nova.rs kaže da ovaj kašalj ne sprječavaju ni antibiotici, različiti sirupi, ni antihistaminici te da nema lijeka, već da pacijenti jednostavno moraju pričekati da kašalj prođe. Ako, ipak, potraje duže od 15 dana, neka se svakako jave svojem doktoru.

‘Što god da dajemo od terapije – ne pomaže. Ljudi masovno dolaze s kašljem, bez ikakvih drugih simptoma i nisu alergični. Pokušavamo smiriti taj kašalj antibioticima, antihistaminicima, različitim sirupima za kašalj, ali on ne prestaje, a kod pojedinih pacijenata potraje šest do osam nedjelja‘, kaže dr. Radulović.

Pacijentima savjetuje da odu na pregled, naprave snimke, a ako su svi nalazi dobri, neka sačekaju da kašalj prođe.

‘Zvuči nevjerojatno, ali taj uporni kašalj, uglavnom zaista prođe sam od sebe, ali tek nakon više od mjesec dana.

Razumljivo je da su ljudi preplašeni, da pomisle na svakakve dijagnoze. Međutim, u najvećem broju slučajeva, kada kad napravimo snimku pluća i kompletne preglede, ispostavi se da je sve u redu, da su svi nalazi čisti.

Pacijenti nemaju temperaturu, imaju apetit, nema malaksalosti, povraćanja, bolova, nikakvih drugih simptoma, osom kašljanja‘, kaže liječnica.

Takođe objašnjava da ovaj kašalj nema veze s koronavirusom, prenosi Jutarnji.hr