Connect with us

Svijet

UZBUNA U LONDONU! Iran sprema napade na Veliku Britaniju?

Islamska Republika Iran sposobna je za “široko rasprostranjene, uporne i nepredvidive” napade na Veliku Britaniju, navodi predsjednik Odbora za obavještajne i bezbjednosne poslove.

Pokušaji atentata uglavnom su usmjereni na disidente koji žive na britanskom tlu, a direktor MI5 ser Ken Mekalum otkriva da se iranske operacije uglavnom vrte oko “očuvanja režima, disidenata i medijskih organizacija”.
Izvještaj navodi kao potencijalne mete: iranske disidente, novinare, osobe osuđene za terorizam u Iranu, aktiviste, bivše državne službenike, ekološke aktiviste, izbjeglice, studente i zaposlene u međunarodnim nevladinim organizacijama.

Britanski državni službenici bili su meta iranskih sajber napada koji su pokušavali da dođu do informacija o britanskoj vladi preko njihovih ličnih mejl adresa. Vjeruje se i da iranske bezbjednosne službe prisluškuju sve pozive iz i ka Iranu u cilju podrške špijunskim operacijama.

Ser Ken je otkrio da Iranci pokušavaju da regrutuju mlade ljude koji trenutno nemaju pristup povjerljivim informacijama, ali bi ih u budućnosti mogli imati.
Teheran cilja svakoga koga vidi kao “problematičnog po režim”.
“Strpljivi su i spremni da sprovode dugoročne operacije, njegujući odnose s ljudima koji su možda naivni ili tek na početku karijere, s ciljem da ih kasnije pretvore u dugoročne izvore informacija”, rekao je Mekalum, prenosi Kurir.

MI5 je takođe otkrio da su izraelski ili jevrejski subjekti u Velikoj Britaniji mete potencijalnih napada.

Iranske obavještajne službe su “voljne i sposobne” da pokušaju ubistva i otmice na teritoriji Ujedinjenog Kraljevstva sa najmanje 15 pokušaja atentata ili otmica između 2022. i avgusta 2023. godine.

U maju su trojica navodnih iranskih špijuna – od kojih su dvojica stigla u Veliku Britaniju čamcem – optužena da su ciljali novinare sa sjedištem u Britaniji kako bi “izveli ozbiljno nasilje.” Mostafa Sepahvand (39), Farhad Džavadi Maneš (44) i Šapur Kalehali Kani Nuri (55) navodno su bili fokusirani na zaposlene u Iran Internešenelu, nezavisnoj medijskoj kući sa sjedištem u Londonu.

Izvještaj Odbora za obavještajne i bezbjednosne poslove, koji ima 246 strana, prestao je da prikuplja podatke u avgustu 2023, pa ne obuhvata Hamasove napade od 7. oktobra niti novije prijetnje od strane iranskih državnih aktera. U njemu se takođe navodi da bi razvoj iranskog nuklearnog programa predstavljao prijetnju po britanske državljane u regionu, ali i po samu Britaniju. Odbor je u avgustu 2023. zaključio da Iran tada još uvijek nije razvio nuklearno oružje niti donio odluku da ga proizvodi.

U junu ove godine, Donald Tramp, američki predsjednik, je pokrenuo napad na iranska nuklearna postrojenja, šaljući desetine bombi za razbijanje bunkera na planinsku tvrđavu u Fordou.

Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) upozorila je da bi Iran mogao ponovo da počne sa obogaćivanjem uranijuma u roku od nekoliko mjeseci.

Teheran je priznao da su zajedničke američko-izraelske operacije nanijele “ozbiljnu i prekomjernu štetu”. Takođe se navodi da Iran želi da izgradi “duboku alijansu” sa Rusijom, uprkos “naslijeđu nepovjerenja i sumnji”, prenosi Kurir.

Svijet

PONOVO IZBORI U BUGARSKOJ! Čeka se deveta vlada za pet godina

U Bugarskoj se u nedjelju (19. aprila) održavaju parlamentarni izbori. Građani će glasati za devetu vladu u posljednjih pet godina.

  • Građani biraju deveti put za pet godina
  • Izbori nakon ostavke vlade i protesta
  • Socijalisti bi mogli ostati bez mandata
  • Neizvjestan sastav nove Skupštine
  • Moguća nova fragmentacija parlamenta

Izbori su raspisani nakon što je vlada Rosena Željaskova podnijela ostavku u decembru prošle godine, čemu su prethodili masovni protesti.

Prema istraživanjima, donedavno vladajuća Socijalistička partija mogla bi da ostane van parlamenta.

Od 2021. godine u Bugarskoj je održano više od 10 nacionalnih izbora, a država je potrošila gotovo 560 miliona evra na organizaciju parlamentarnih, predsjedničkih, lokalnih i evropskih izbora.

I opet, 19. aprila, Bugarska će ponovo glasati za 52. Narodnu skupštinu.

Ostavka vlade u decembru prošle godine

Ovi izbori su raspisani nakon što je vlada Rosena Željaskova podnijela ostavku u decembru prošle godine, poslije masovnih protesta.

Ubrzo nakon toga, Rumen Radev je podnio ostavku na mjesto predsjednika Bugarske i formirao koaliciju koja će učestvovati na izborima.

Na početku kampanje, Radevljeva koalicija je snažno startovala sa podrškom od oko 33 do 35 odsto, ali neka istraživanja već su zabilježila blagi pad u odnosu na početni zamah.

“Svi govorimo o 5 plus 2 partije u parlamentu. Podaci različitih agencija su prilično slični, iako se neznatno razlikuju u vremenskom okviru”, rekao je Julij Pavlov iz Centra za analize i marketing.

Prema istraživanjima, donedavno vladajuća Socijalistička partija može ostati van parlamenta, prenosi Euronews.

“Prije svega, primjećujemo porast spremnosti građana da glasaju. Sada, međutim, vidimo još viši nivo mobilizacije, koji bi mogao dostići i do rekordnih 3,4 miliona ljudi”, kaže Borjana Dimitrova iz Alfa istraživanja.

Rezultati izbora takođe će odrediti mogućnosti za formiranje vlade, devete za pet godina.

Nastavi čitati

Svijet

MAKRON PORUČIO TINEJDŽERIMA “Isključite telefone i čitajte”

Francuski predsjednik Emanuel Makron pozvao je srednjoškolce da isključe telefone i čitaju, zalažući se za jedan “dan bez ekrana” mjesečno i potpunu zabranu društvenih mreža za mlađe od 15 godina.

On je dodao da bi dan bez telefona mogao da se iskoristi za čitanje naglas, pozorište ili druge aktivnosti.

Nakon što je Australija prošle godine uvela revolucionarnu zabranu društvenih mreža za djecu, sve veći broj evropskih zemalja razmatra slična ograničenja, budući da raste zabrinutost zbog uticaja društvenih mreža na zdravlje i bezbjednost maloljetnika.

U Francuskoj nacrt zakona prolazi kroz Parlament s ciljem da se uspostavi zabrana za osobe mlađe od 15 godina.

Donji dom je glasao za opštu zabranu, ali članovi Senata žele da blokiraju pristup samo platformama koje se smatraju štetnim za djecu.

Do sada je najmanje 12 evropskih zemalja, uključujući države koje nisu članice EU, Veliku Britaniju i Norvešku, usvojilo ili razmatra zakone kojim se postavljaju minimalne starosne granice za korištenje društvenih mreža.

EU priprema aplikaciju za utvrđivanje starosti korisnika.

Nastavi čitati

Svijet

Zbog požara u turskim školama UHAPŠENE 162 OSOBE!

Turska policija danas je saopštila da je privela 162 osobe zbog objava na društvenim mrežama u kojima su pozdravljane dvije pucnjave u školama u Turskoj koje su se dogodile ove sedmice i u kojima je ubijeno najmanje devet osoba.

Turski ministar pravde Akin Gurlek rekao je da je 95 osoba uhapšeno zbog dijeljenja snimaka na internetu koji se odnose na napad, uprkos zabrani emitovanja, kao i zbog dijeljenja sadržaja koji bi mogao da stvori strah, podstakne prestupe i širi dezinformacije.

Gurlek je naveo da je 67 osoba privedeno zbog objava koje ukazuju na to da će napadi biti izvršeni u drugim školama.

On je istakao da su ograničenja uvedena na 1.104 naloga na društvenim mrežama.

Najmanje 16 osoba je povrijeđeno u pucnjavi u srednjoj školi na jugoistoku Turske u utorak, a najmanje devet je ubijeno u pucnjavi u drugoj školi u gradu Kahramanmaraš u srijedu.

Nastavi čitati

Aktuelno