Connect with us

Zdravlje

MNOGI UTJEHU TRAŽE U HRANI! Kako smanjiti apetit uzrokovan stresom?

Da li vam se dešava da poželite da pojedete čokoladu nakon stresnog dana na poslu? Ili da navalite na kesicu čipsa? Niste jedini! Stresni događaji aktiviraju reakcije u tijelu koje povezuju metabolizam i doživljaj nagrade i utjehe.

Hronični stres u ljudima budi apetit koji dovodi do emocionalnog prejedanja. Ima tu i psiholoških, ali i fizioloških razloga. Nivo kortizola, hormona stresa, pojačan duži period vremena, dovodi do povećanog apetita, kao i povećanja tjelesne težine i skladištenja masti u naslagama.

Istraživači Medicinskog fakulteta ,,Džon Hopkins” potvrđuju da je najveći rizik od prejedanja kasno popodne i uveče. Zato je važno da svi koji su skloni ovoj navici imaju unaprijed isplaniran i pripremljen lagan obrok, sačinjen od zdravih namirnica. U suprotnom, navalićete na brzu hranu.

Ako ste ljubitelj slatkog, možete da kombinujete jabuku sa orašastim plodovima, što će vas zasititi i obezbediti neophodne nutrijente, a ako više volite slano, potrudite se da uvijek imate humus i krekere, kao i tvrdo kuvana jaja.

Tokom jela ostavite po strani sve drugo. Nemojte da se zabavljate gledanjem televizije ni čitanjem vijesti na telefonu. Posvetite se isključivo hrani i jedite polako.

Kontrolišite svoje porcije. Odvojite samo dnevnu porciju, a ostalo vratite u frižider. Ako ste još gladni kad završite obrok, sačekajte barem pola sata i na taj način dopustite mozgu da primi informaciju o sitosti, prenosi NajženaAlo.

Zdravlje

NAJVIŠE ZARAŽENIH IZ BANJALUKE: U Srpskoj 13 osoba oboljelo od morbila, a 101 od velikog kašlja

U Republici Srpskoj trenutno je prijavljenoi 13 oboljelih od morbila (od toga 10 je potvrđenih i tri sumnjiva slučaja), dok je od velikog kašlja oboljela 101 osoba, od kojih najviše iz Banjaluke.

Iz Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske kažu da su oboljeli od morbila uglavnom nevakcinisani ili nepotpuno vakcinisani.

“Najbolja zaštita od ovih bolesti je redovna vakcinacija djece. Za primarnu prevenciju postoje efikasne kombinovane vakcine, petovalentna i četverovalentna, koje sadrže komponentu protiv pertusisa (DTaP – IPV – HiB i DTaP – IPV) a koje se djeci daju u okviru obaveznog kalendara imunizacije u Republici Srpskoj, kao i MRP vakcina koja se daje protiv morbila, rubele i parotitisa”, kažu iz Instituta za MONDO.

Preporučuju da svaka osoba koja nije vakcinisana ili je nepotpuno vakcinisana vakcinama prema kalendaru imunizacije, treba izvršiti nadoknadu vakcine, a u skladu sa uzrastom.

Iz Instuituta dodaju da prema podacima sa kojima raspolaže Evropski centar za kontrolu bolesti i Svjetska zdravstvena organizacija, aktivnost akutnih respiratornih infekcija i oboljenja sličnih gripi nastavlja da raste u evropskom regionu.

“I dalje je u pitanju porast cirkulacije virusa influence u odnosu na SARS-CoV-2 i RSV (respiratorni sincicijalni virus), koji su oba u opadanju, a veliki broj zemalja prijavljuje raširenu geografsku rasprostranjenost virusa influence i intenzitet. Od testiranih uzoraka, zasad su detektovani svi tipovi/podtipovi virusa influence A(H1)pdm09 koji dominira, ali tu su H3 i B virus influence. Kretanje gripe i broja uzoraka pozitivnih na gripu u Republici Srpskoj je na niskom nivou”, poručili su oni.

(MONDO)

Nastavi čitati

Zdravlje

UPALA KIČMENE MOŽDINE I NEUROLOŠKI POREMEĆAJ! Otkrivene nuspojave vakcine protiv korone

Studija sprovedena na više od 99 miliona ljudi i iz Australije, Argentine, Kanade, Danske, Finske, Francuske, Novog Zelanda i Škotske potvrdila je neke nove detalje o vakcinama protiv kovida 19.

Kako prenosi Gardijan, radi se o najvećoj studiji dosad u kojoj je ustanovljeno da postoje dve nuspojave, neurološki poremećaj i upala kičmene moždine, ali su one i dalje jako rijetke, te su dobrobiti vakcine još uvijek daleko iznad rizika od komplikacija.

Istraživači koji rade kao dio Globalne mreže podataka o cjepivima upotrijebili su anonimne elektronske zdravstvene podatke kako bi uporedili stope 13 bolesti mozga, krvi i srca kod ljudi nakon što su primili cjepivo Fajzer, Moderna ili AstraZeneka sa stopom koja bi se očekivala od tih stanja u stanovništvu pre pandemije.

Studija je s visokim nivoom tačnosti potvrdila poznate veze između cepiva mRNA (Fajzer i Moderna) i rijetkih nuspojava miokarditisa (upala srčanog mišića) i perikarditisa (upala tanke opne koja prekriva srce). Takođe je potvrdila Giljem-Bareov sindrom, prilikom kog imunološki sistem napada nerve, i trombozu cerebralnog venskog sinusa (vrsta krvnog ugruška u mozgu) kao rijetke nuspojave povezane s cjepivom AstraZeneka.

Ali nova rijetka nuspojava, akutni diseminirani encefalomijelitis, upala i oteklina u mozgu i kičmenoj moždini, takođe je identifikovana u analizi podataka kao povezana s cepivom AstraZeneka. Nalazi su objavljeni u međunarodnom časopisu Vaccine.

Profesor Džim Bateri, jedan od voditelja Globalne mreže podataka o cjepivima, rekao je da je otkriće podstaklo istraživače da nezavisno potvrde nuspojavu dovršetkom druge studije, ovaj put analizirajući zaseban skup podataka od 6.8 miliona Australijanaca koji su primili cjepivo AstraZeneka.

Ta studija je potvrdila pretpostavku i otkrila i drugu komplikaciju, upalu kičmene moždine.

Oni su naglasili da za retke nuspojave svakako niko ne može da zna dok se vakcina ne isproba na milionima ljudi.

Rizik od miokarditisa i dalje mnogo veći nakon infekcije kovidom

Dokle je dovelo odlaganje imunizacije?

Podsjetimo, naša zemlja je na pragu epidemija velikog kašlja i morbila. U Beogradu je prijavljena epidemija morbila, ali je situacija i dalje pod kontrolom.

Za vrijeme trajanja pandemije kovida u skoro četvrtini zemalja svijeta je prekidana ili odlagana imunizacija MMR vakcinom, a u velikom broju zemalja došlo je do značajnog pada obuhvata. Tokom 2020. i 2021. godine u Srbiji su registrovane najniže vrijednosti obuhvata MMR vakcinom u posljednjih 20 godina. Obuhvat ovom vakcinom u drugoj godini života u 2020. godini iznosio je 78,1%, a u 2021. godini svega 74,8%. Obuhvat drugom dozom, prije upisa u prvi razred osnovne škole, u 2021. godini iznosio je 85,8%.

Obuhvat ovom vakcinom u drugoj godini života u 2022. godini je bio 81,3%, a prije upisa u prvi razred osnovne škole 89,5%. Prikupljaju se podaci o obuhvatu MMR vakcinom u 2023. godini. Ciljne vrijednosti obuhvata treba da iznose 95%, kako bi se spriječila cirkulacija uzročnika u populaciji i obolijevanje, prenosi B92.

Nastavi čitati

Zdravlje

NE SHVATAJTE OLAKO! Ovaj lijek protiv bolova može izazvati srčani i moždani udar

Mnogi se oslanjaju na lijekove protiv bolova za razne bolesti i povrede.
Uobičajeni problemi poput glavobolje, bolova u leđima i temperature mogu se ublažiti uzimanjem tableta poput paracetamola i ibuprofena.

Iako su sigurni za korištenje u skladu s uputstvima na pakovanju, istraživanja su pokazala da postoji rizik od njihovog redovnog uzimanja.

Donedavno se smatralo da je paracetamol potpuno siguran lijek za pacijente s visokim krvnim pritiskom. Međutim, studija iz 2022. pokazala je da dugotrajna upotreba paracetamola može povećati rizik od srčanih bolesti i moždanog udara među osobama s hipertenzijom.

Učinak na krvni pritisak sličan je učinku nesteroidnih protivupalnih lijekova (NSAID), poput ibuprofena, rekli su istraživači.

Kao dio studije koju je sproveo tim s Univerziteta u Еdinburgu, 110 pacijenata s istorijom visokog krvnog pritiska dobijao je ili jedan gram paracetamola četiri puta dnevno ili odgovarajući placebo tokom dvije sedmice.

Četiri grama paracetamola dnevno rutinski je propisana doza u bolesnika s hroničnim bolovima. Svi pacijenti su primili oba tretmana. Oni kojima je propisan paracetamol zabilježili su značajan porast krvnog pritiska u poređenju s onima koji su uzimali placebo.

Ovaj porast bio je sličan onom uočenom kod nesteroidnih protivupalnih lijekova i moglo bi se očekivati da će povećati rizik od srčanih bolesti ili moždanog udara za oko 20 odsto.

Stoga je tim rekao da pacijentima koji imaju dugoročni recept za lijekove protiv bolova treba dati najnižu efektivnu dozu kroz najkraće moguće vrijeme.

Profesor Džejms Dir, šef kliničke farmakologije na Univerzitetu u Еdinburgu, objasnio je:

“Ova studija jasno pokazuje da paracetamol, najkorišteniji lijek u svijetu, povećava krvni pritisak, jedan od najvažnijih faktora rizika za srčani i moždani udar”.

Profesor Dir je rekao da bi ljekari i pacijenti trebali zajedno razmotriti rizike u odnosu na koristi, posebno kada su pacijenti u opasnosti od kardiovaskularnih bolesti.

“Ukratko, pokazali smo da dvonedjeljno liječenje paracetamolom povećava krvni pritisak kod pacijenata koji imaju hipertenziju”, rekao je.

Međutim, glavni istraživač i ljekar Jan Mekintur, konsultant za kliničku farmakologiju i nefrologiju, rekao je da ljudi koji s vremena na vrijeme koriste paracetamol ne bi trebali brinuti.

Nastavi čitati

Aktuelno