Connect with us

Politika

Može li Srpska od CIK preuzeti ORGANIZACIJU IZBORA

Predsjednik SNSD, Milorad Dodik, najavio je donošenje zakona o izborima u Republici Srpskoj koje bi provodila Republička izborna komisija, a ne „uzurpatorska“ CIK BiH.

Tragom ove ideje, istraživali smo koliko je to realno, šta piše u sadašnjim izbornim zakonima i kako bi hipotetički izgledalo kada bi CIK provodila jedne izbore, a RIK druge.

Da li će ovo biti još jedna od neuspješnih priča, slična onoj o vraćanju nadležnosti Srpskoj?

Šta piše u zakonu
U Izbornom zakonu RS, koji je posljednji put mijenjan u martu 2020. godine, piše da se ovim zakonom uređuje izbor predsjednika i potpredsednika Republike Srpske, poslanika Narodne skupštine Republike Srpske i delegata Vijeća naroda, odbornika gradske skupštine, odbornika skupštine opštine, gradonačelnika grada, načelnika opštine, članova savjeta mesne zajednice, imenovanje organa za sprovođenje izbora i finansiranje izbora i izborne kampanje.

Dakle, formalni zakonski uslov već postoji. Međutim, u Republičkoj izbornoj komisiji smo saznali da se nikada nije postupilo po ovom članu zakona, odnosno prije donošenja Izbornog zakona BiH radilo se pod patronatom Privremene izborne komisije za cijelu BiH, koju je kontrolisao OEBS.

Istovremeno, u članu 1.1. Izbornog zakona BiH se navodi da se ovim zakonom uređuje izbor članova i delegata Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine i članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine, te samo utvrđuju principi koji važe za izbore na svim nivoima vlasti u BiH. Naizgled, ovaj član ide na ruku Republici Srpskoj, ali ne i ostali njegovi članovi.

– Dobro pročitajte član 1. izbornog zakona BIH! Obratite pažnju za šta je CIK nadležan u RS! Oni koji se razumiju imalo u pravo znaju šta to znači, ja ovaj put neću objašnjavati, ostaviću to za neko drugo vrijeme – napisao je na Tviteru Milan Tegeltija, savjetnik srpskog člana Predsjedništva BiH.

U praksi, podijeljenu nadležnost CIK i RIK u Srpskoj smo već vidjeli. Primjera radi, RIK nadzire postupak opoziva načelnika opština i gradova u RS, dok se oni biraju prema Izbornom zakonu BiH i pod „kapom“ CIK.

Ideja bez podrške
Međutim, ako bi zaživjelo ono što traži Dodik, to znači da bi RIK bila zadužena za provođenje kompletnog izbornog procesa u RS, a vjerovatno bi novim zakonom dobila i još neka ovlaštenja.

Bivši predsjednik CIK BiH, Branko Petrić, tvrdi da je on taj koji je ovu ideju zagovarao više od deset godina, kao predsjednik Interresorne radne grupe za izmjenu izbornog zakonodavstva BiH. Međutim, tvrdi Petrić, nije dobio podršku ni od jedne strukture iz RS koja je bila u vlasti u Sarajevu, a neki od njih su ga, kako priča, samo „tapšali po leđima“.

S druge strane, od bošnjačkih političara, u liku i djelu Šefika Džaferovića, uvijek je dobijao jasan odgovor da oni to nikada neće prihvatiti, jer je navodno „protiv države BiH“.

A Petrić tvrdi da nije i poziva se na Ustav BiH u kome piše da su nadležnosti BiH samo one koje su u njemu navedene, plus one o kojima se eventualno dogovore entiteti.

Petrić tvrdi da je potrebno podnijeti apelaciju Ustavnom sudu BiH za ocjenu ustavnosti odredbi Izbornog zakona BiH koje regulišu izbor institucija Republike Srpske. I koje su u suprotnosti sa članom 1.1. istog zakona, te sa Ustavom BiH.

U redu je da taj zakon uređuje samo principe koji su preko međunarodnih konvencija prihvaćenih u Ustavu BiH. To su, primjera radi, jedan čovjek – jedan glas, zastupljenost muškaraca i žena na listama, tajnost glasanja… Tih principa nema mnogo. Međutim, treba zatražiti ocjenu ustavnosti ostalih članova Izbornog zakona BiH. Dok sam bio u CIK nisam dao da se zloupotrebljava i svi su uljuljkano spavali. A sada, kada je došlo to što je došlo i kada hoće da zloupotrijebe moć koju CIK ima, jer su tamo postavljeni ljudi da kao protočni bojler provedu odluke koje su na drugim mjestima donesene, sada su se digli svi i hoće da vrate nadležnost. E, pa, prvo je trebalo odredbe Izbornog zakona BiH proglasiti neustavnim – kaže Petrić za Srpskainfo.

“CIK sve radi”
On podsjeća da Federacija nikada nije htjela da donese svoj izborni zakon, a izbornu komisiju, koja nikada nije zaživjela, formirala je prije 15 godina.

– Postoje u Izbornom zakonu BiH i kantonalne izborne komisije. Znači, za kantonalne i lokalne izbore bi trebalo da provode kantonalne komisije, tako je u Rusiji, u Austriji, Njemačkoj, tako je u svim saveznim državama… Sada je to postalo aktuelno, međutim to je sada kasno – tvrdi Petrić.

Podsjećamo, nakon što je Parlamentarna skupština BiH 2001. usvojila Izborni zakon Bosne i Hercegovine, koji je stupio na snagu 28. septembra 2001. godine, prestala je sa radom Privremena izborna komisija (PIK), a utemeljena je Izborna komisija BiH, koja je u Centralnu izbornu komisiju preimenovana 2006.

Predsjednik Republičke izborne komisije RS, Oliver Blagojević, kaže da se zagovornici vraćanja izbornih nadležnosti Srpskoj pozivaju na već pomenuti član 1.1. Izbornog zakona BiH, ali da zanemaruju ostale članove tog zakona koji nisu u saglasnosti s njim.

Tako CIK sve radi: raspisuje izbore, dodjeljuje i uzima mandate, potvrđuje rezultate… – kaže Blagojević.

Prema njegovim riječima, RIK radi od 2009. godine, kada su izabrani članovi. Do sada su radili samo tri stvari – poslove nadzora postupka opoziva načelnika od 2013. godine, izbor članova savjeta mjesnih zajednica od 2013. i od 2012. raspodjelu novčanih sredstava za predizbornu kampanju.

Odbrambeni mehanizam
Na najave da bi Srpska izborni proces mogla da uzme u svoje ruke, kaže da je to političko pitanje.

– Naravno da nadležni organi RS mogu ići u tu priču. To je sada po meni politička odluka zakonodavnih i izvršnih organa. Mi je samo izvršavamo ako nam se da u nadležnost kao takva. Davno sam rekao da bismo mi trebali mijenjati Izborni zakon RS. Ne u kontekstu posljednjih dešavanja, nego zbog činjenice da je zakon nedorečen, konfuzan. U 20-30 članova on se poziva na Izborni zakon BiH. Ili imamo zakon, ili nemamo. Pa na kraju i da se prepišu odredbe Izbornog zakona BiH, samo se nemojte pozivati na njegove odredbe – dodaje Blagojević.

Reakcije političara i stranaka iz Srpske vidi kao neku vrstu odbrambenog mehanizma na „samovolju članova CIK“ sa izuzetkom Vlade Rogića, koji je jedini glasao protiv spornih naredbi.

– Ovo što je uradila CIK je flagrantno kršenje Izbornog zakona BiH. Otud i reakcije političara i partija. Imamo situaciju da su izmislili kontrolno brojanje. Ukoliko oni to sve prebroje za nivo predsjednika i utvrde rezultate, jer ih još nisu utvrdili, a potom objave preliminarne rezultate, opet političke stranke, posmatrači, građani mogu da podnose prigovore i da traže otvaranje vreća. Pa se postavlja pitanje kako će CIK na to odgovoriti, a sama je brojala glasove. Hoće li opet brojati ili će odbaciti prigovore. Ušli su u konfuziju – zaključuje Blagojević.

Politika

DODIK NAKON USVAJANJA REZOLUCIJE “Nakon ovoga nemamo razloga da ostanemo zajedno”

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik rekao je, nakon što je u Generalnoj skupštini UN usvojen nacrt rezolucije o Srebrenici, da nisu uspjeli da imaju ni natpolovičnu većinu, što, kako kaže, govori da je ovo propala rezolucija.

– Blizu 110 zemalja nije glasalo ili je bilo protiv ili uzdržano. Ovo je propala rezolucija i to znači da UN nisu to podržale.

Njihov naum da Srbima nametnu genocidnost i moralnu diskvalifikaciju nije uspio – kaže Dodik, javlja RTRS.

Naveo je da će Amerikanci reći da je 84 glasa “za” dovoljno, ali ih je upitao, “po kojem principu je to dovoljno”.

– Da li je to po demokratskom? Pa nas na zapadu uče da je demokratska većina ona koja je natpolovična od ukupnog broja. Oni to nemaju. Zašto lažu – kaže Dodik.

On je istakao da je njihov naum da Srbima prikače da su genocidan narod – propao.

– Vlada je pokrenula, nakon ovoga, pitanje mirnog razdruživanja. Nakon ovoga nemamo razloga da ostanemo zajedno – poručio je Dodik.

RTRS

Nastavi čitati

Politika

DOK SU sve oči bile uprte u rezoluciju o Srebrenici, ISPOD RADARA RUDNICI LITIJUMA dobili zeleno svjetlo!

Dok su srpski hramovi zvonili “za spas srpskog naroda i države” i dok su sve oči bile uprte u Rezoluciju o Srebrenici, tiho je prošla prijetnja koja bi mogla ozbiljno ugroziti Republiku Srpsku: rudnici litijuma.

Načelnik opštine Lopare Rado Savić danima je čekao da pred poslanicima Narodne skupštine RS pročita Deklaraciju o zabrani otvaranja rudnika litijuma, koja je, ustvari, vapaj njegovih zemljaka sa Majevice za spas od ekološke katastrofe, piše Srpskainfo.

Deklaraciju je juče konačno izložio, ali ona nije usvojena, što znači da je Narodna skupština RS prećutno dala zeleno svjetlo rudnicima litijuma.

To, međutim, skoro niko nije primetio, jer se glasanje o rudnicima litijuma dešavalo upravo u trenutku kada je počinjala sjednica Generalne skupštine UN, na kojoj se raspravljalo o Rezoluciji o Srebrenici.

Ispod radara je prošla i činjenica da su protiv rudnika litijuma u Srpskoj glasali samo opozicionari, dok su se poslanici vladajuće kaolicije pravili da nisu tu.

Posebno je pitanje zašto je litijum, koji je već mjesecima vruća tema ne samo u Republici Srpskoj, nego i u regionu i EU, na dnevnom redu bio upravo u paketu sa Rezolucijom od Srebrenici, koja je okupirala cjelokupnu pažnju javnosti i temperaturu srpskog “patriotizma” podigla na najviši nivo.

Vladajući poslanici su ćutali kada je Rado Savić apelovao da Skupština usvoji deklaraciju protiv rudnika litijuma, a da Vlada RS ne izda koncesije za rudarenje ovog metala i srodnih elemenata.

Foto: BN

– To je jedini način da se stanovništvo zadrži, da dijaspora ne okrene leđa zavičaju, da spasimo ne samo Majevicu nego i Republiku Srpsku. Mi želimo poljoprivredu, i turizam, želimo park prirode, a ne rudnik, koji će zagaditi naše reke, koje su pritoke Save i Drine – apelovao je Savić.

Dodao je da su, već isprepadano stanovništvo Majevice, dodatno uznemirile kontroverzne poruke iz nadležnih institucija, piše Srpskainfo.

U Loparama i okolini su, naime, od 2000. godine obavljana tri istraživanja o potencijalnim rezervama litijuma. Prva dva su pokazalo da ove vrijedne sirovine nema.

Tek treće istraživanje, koje je, kako tvrdi Savić, obavljeno uz podršku Ministarstva energetike i rudarstva RS, a bez saglasnosti lokalne zajednice, pokazalo je da bi rudnik litijuma bio dobra investicija.

– Nijedan stručnjak nije jasno i javno rekao da bi to bilo bezbedno po prirodu i po zdravlje stanovništva – rekao je Savić.

Foto: Agencije

Dodatno je narod zbunjen najavama da se neće rudariti litijum nego magnezijum, te priča premijera Radovana Viškovića o “zelenom rudarstvu”.

Na sjednici Skupštine niko od poslanika vladajuće koalicije nije o ovoj temi izgovorio ni riječ.

Među opozicionarima, naročito glasna je bila Tanja Vukomanović iz PDP. Ona je poručila da je kristalno jasno kome je litijum “bijelo zlato, a za koga bi on bio ubitačna ekološka bomba”.

– Kopanje litijuma bi vršila privatna firma, dakle, građani kao ni Republika Srpska od toga neće imati ništa, jer su koncesione naknade mizerne.

Rudnici litijuma su u svijetu ostavilivelike ekološke posljedice, čak su vođeni i građanski ratovi zbog toga. Rudnici postoje i Australiji, Čileu, Kini ali se često obrada vrši u pustinjama, što dalje od stanovništva.

Uostalom, Evropa ima nekoliko mjesta za iskopavanje litijuma, ali još se nisu upustili u to, još provjeravaju sve – rekla je Vukomanovićeva.

Ona je poručila da nikom ne treba Republika Srpska sa narandžastim rijekama, otrovanom vodom, bolesnom stokom i nezadovoljnim narodom koji odlazi.

Foto: Bloomberg

A upravo to bi se moglo dogoditi, ne samo na Majevici, gdje su za iskopavanje litijuma zainteresovani švajcarski Arkor i kanadski Rok Teh, nego na još najmanje osam lokaliteta u BiH.

Većina potencijalnih rudnika, gde su započeta ili su najavljena istraživanja, nalaze se u RS. Kako saznaje Srpskainfo, u pitanju su Prosara i Motajica u blizini Srpca, lokaliteti kod Jezera, Jajca i Mrkonjić Grada, te okolina Srebrenice, Čajniča, Foče i Goražda.

– Mada niko ne spominje litijum, bar ne javno, mještani su ubijeđeni da su investitori u potrazi upravo za njim – kaže izvor Srpskainfo blizak eko pokretu.

Profesor sa Rudarsko-geološkog fakulteta u Tuzli, Elvir Babajić, potvrdio je ranije za N1 da upravo ova područja obiluju magmatskim kiselim stijenama, što ih čini potencijalim nalazištima litijuma.

Slučaj litijum nije prvi primjer iz prakse, da se, dok mediji bruje o zapaljivim izjavama Milorada Dodika i drugih spasilaca nacije, u tišini donose odluke od kojih zavisi život građana.

Foto: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA

Politička analitičarka Tanja Topić kaže da je teško povjerovati da je sve to slučajnost.

– Previše se stvari poklopilo na čudan način, pa nam ne ostaje ništa drugo nego da, poučeni dugogodišnjim političkim iskustvom, iskažemo priličnu dozu nepovjerenja u dobre namjere vlasti – kaže Topićeva za Srpskainfo.

Ona dodaje da su i ranije nacionalne teme sa velikim emotivnim nabojem, često mobilisale sve resurse i snage i bacile ispod radara raspravu o bitnim životnim pitanjima.

– Tako je i rudarenje litijuma i uopšte devastiranje životne sredine gotovo neopaženo prošlo u Narodnoj skupštini RS. Dok se ljudi osvijeste šta je sve usvojeno, biće kasno- kaže Topićeva.

Ona podsjeća da je isti metod skretanja pažnje primenjen i kad je u pitanju Izborni zakon RS, tako da se koristi dobro oprobani recept umrtvljvanja građana i javnosti i podizanja nacionalnog naboja dok život prođe mimo njih.

Srpskainfo

Nastavi čitati

Politika

ZAŠTO GRAĐANI SRPSKE O JELENI TRIVIĆ NEMAJU LIJEPE RIJEČI? Veze sa strancima, sumnjiv novac i SUJETA…

Jelena Trivić, lider Narodnog Fronta sastavljenog od ljudi za koje se do juče klela da sa njima ni kafu ne bi popila, kao i onih koje je kupila “živim kešom” kojem se ne zna porijeklo pala je u očima naroda daleko ispod linije koja bi mogla da joj omogući makar i najmanju nadu da ima ikakvu šansu u trci za gradonačelnika Banjaluke.

JECA REKORDERKA! Ko kaže da nema para, TRIVIĆ IMA DONATORE kakve svijet vidio nije!

Trivić je ionako vrlo često kritikovano zbog nedostatka iskustva u izvršnoj vlasti, a neki smatraju da joj nedostaje konkretno iskustvo u vođenju institucija i upravljanju kompleksnim administrativnim sistemima. Takođe ona je previše kritična bez konkretnih rešenja, a fokus joj se svodi samo i isključivo na čovjeka koji joj je do juče bio saborac Draška Stanivukovića. Ipak Jelena samo kritikuje, najčešće bez osnova jer ni sama dovoljno ne poznaje materiju, te nikada ne nudi konkretna rješenja za probleme koje navodi, jer ih ni nema.

Ovakav pristup se doživljava kao destruktivan i neproduktivan.Mimo svega navedenog Trivić je po svjedočenju njenih saradnika nevjerovatno sujetna i tvrdoglava nesklona bilo kakvom kompromisu, što otežava postizanje dogovora i saradnje sa drugim političkim akterima.
Njena nerealna obećanja kao i “mutan novac” koji samo pristiže kod javnosti su stvorili sliku žene koja nije u stanju da ispuni ni prvo obećanje (ono o tranpsrentnosti finansiranja stranke), niti da održi riječ.

GRADONAČELNIK O TRIVIĆEVOJ “Sujeta je otišla toliko daleko, da kod nje sada imamo RUŠILAČKI FAKTOR svih oko sebe”

Trivić je takođe imala nekoliko sukoba sa medijima, što je izazvalo negativnu percepciju o njenom odnosu prema slobodi medija, a svi sukobi uzrokovani su njenom netransparentnošću i sklonosti da kontroliše informacija. Uz sve to Jelena personalizuje političke sukobe, te joj svakako nisu u fokusu ni suštinski problemi ni interes građana.

Banjaluka24

Nastavi čitati

Aktuelno