Politika
Može li Srpska od CIK preuzeti ORGANIZACIJU IZBORA

Predsjednik SNSD, Milorad Dodik, najavio je donošenje zakona o izborima u Republici Srpskoj koje bi provodila Republička izborna komisija, a ne „uzurpatorska“ CIK BiH.
Tragom ove ideje, istraživali smo koliko je to realno, šta piše u sadašnjim izbornim zakonima i kako bi hipotetički izgledalo kada bi CIK provodila jedne izbore, a RIK druge.
Da li će ovo biti još jedna od neuspješnih priča, slična onoj o vraćanju nadležnosti Srpskoj?
Šta piše u zakonu
U Izbornom zakonu RS, koji je posljednji put mijenjan u martu 2020. godine, piše da se ovim zakonom uređuje izbor predsjednika i potpredsednika Republike Srpske, poslanika Narodne skupštine Republike Srpske i delegata Vijeća naroda, odbornika gradske skupštine, odbornika skupštine opštine, gradonačelnika grada, načelnika opštine, članova savjeta mesne zajednice, imenovanje organa za sprovođenje izbora i finansiranje izbora i izborne kampanje.
Dakle, formalni zakonski uslov već postoji. Međutim, u Republičkoj izbornoj komisiji smo saznali da se nikada nije postupilo po ovom članu zakona, odnosno prije donošenja Izbornog zakona BiH radilo se pod patronatom Privremene izborne komisije za cijelu BiH, koju je kontrolisao OEBS.
Istovremeno, u članu 1.1. Izbornog zakona BiH se navodi da se ovim zakonom uređuje izbor članova i delegata Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine i članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine, te samo utvrđuju principi koji važe za izbore na svim nivoima vlasti u BiH. Naizgled, ovaj član ide na ruku Republici Srpskoj, ali ne i ostali njegovi članovi.
– Dobro pročitajte član 1. izbornog zakona BIH! Obratite pažnju za šta je CIK nadležan u RS! Oni koji se razumiju imalo u pravo znaju šta to znači, ja ovaj put neću objašnjavati, ostaviću to za neko drugo vrijeme – napisao je na Tviteru Milan Tegeltija, savjetnik srpskog člana Predsjedništva BiH.
Добро прочитајте члан 1. изборног закона БИХ!! “Овим законом уређује се избор чланова и делегата ПС БиХ и чланова Предсједништва БИХ, те УТВРЂУЈУ ПРИНЦИПИ који важе за изборе на свим нивоима власти у Босни и Херцеговини.” Обратите пажњу за шта је ЦИК надлежан у РС! pic.twitter.com/Edfw4jnPam
— Милан Тегелтија (@Milan_Tegeltija) October 21, 2022
U praksi, podijeljenu nadležnost CIK i RIK u Srpskoj smo već vidjeli. Primjera radi, RIK nadzire postupak opoziva načelnika opština i gradova u RS, dok se oni biraju prema Izbornom zakonu BiH i pod „kapom“ CIK.
Ideja bez podrške
Međutim, ako bi zaživjelo ono što traži Dodik, to znači da bi RIK bila zadužena za provođenje kompletnog izbornog procesa u RS, a vjerovatno bi novim zakonom dobila i još neka ovlaštenja.
Bivši predsjednik CIK BiH, Branko Petrić, tvrdi da je on taj koji je ovu ideju zagovarao više od deset godina, kao predsjednik Interresorne radne grupe za izmjenu izbornog zakonodavstva BiH. Međutim, tvrdi Petrić, nije dobio podršku ni od jedne strukture iz RS koja je bila u vlasti u Sarajevu, a neki od njih su ga, kako priča, samo „tapšali po leđima“.
S druge strane, od bošnjačkih političara, u liku i djelu Šefika Džaferovića, uvijek je dobijao jasan odgovor da oni to nikada neće prihvatiti, jer je navodno „protiv države BiH“.
A Petrić tvrdi da nije i poziva se na Ustav BiH u kome piše da su nadležnosti BiH samo one koje su u njemu navedene, plus one o kojima se eventualno dogovore entiteti.
Petrić tvrdi da je potrebno podnijeti apelaciju Ustavnom sudu BiH za ocjenu ustavnosti odredbi Izbornog zakona BiH koje regulišu izbor institucija Republike Srpske. I koje su u suprotnosti sa članom 1.1. istog zakona, te sa Ustavom BiH.
U redu je da taj zakon uređuje samo principe koji su preko međunarodnih konvencija prihvaćenih u Ustavu BiH. To su, primjera radi, jedan čovjek – jedan glas, zastupljenost muškaraca i žena na listama, tajnost glasanja… Tih principa nema mnogo. Međutim, treba zatražiti ocjenu ustavnosti ostalih članova Izbornog zakona BiH. Dok sam bio u CIK nisam dao da se zloupotrebljava i svi su uljuljkano spavali. A sada, kada je došlo to što je došlo i kada hoće da zloupotrijebe moć koju CIK ima, jer su tamo postavljeni ljudi da kao protočni bojler provedu odluke koje su na drugim mjestima donesene, sada su se digli svi i hoće da vrate nadležnost. E, pa, prvo je trebalo odredbe Izbornog zakona BiH proglasiti neustavnim – kaže Petrić za Srpskainfo.
“CIK sve radi”
On podsjeća da Federacija nikada nije htjela da donese svoj izborni zakon, a izbornu komisiju, koja nikada nije zaživjela, formirala je prije 15 godina.
– Postoje u Izbornom zakonu BiH i kantonalne izborne komisije. Znači, za kantonalne i lokalne izbore bi trebalo da provode kantonalne komisije, tako je u Rusiji, u Austriji, Njemačkoj, tako je u svim saveznim državama… Sada je to postalo aktuelno, međutim to je sada kasno – tvrdi Petrić.
Podsjećamo, nakon što je Parlamentarna skupština BiH 2001. usvojila Izborni zakon Bosne i Hercegovine, koji je stupio na snagu 28. septembra 2001. godine, prestala je sa radom Privremena izborna komisija (PIK), a utemeljena je Izborna komisija BiH, koja je u Centralnu izbornu komisiju preimenovana 2006.
Predsjednik Republičke izborne komisije RS, Oliver Blagojević, kaže da se zagovornici vraćanja izbornih nadležnosti Srpskoj pozivaju na već pomenuti član 1.1. Izbornog zakona BiH, ali da zanemaruju ostale članove tog zakona koji nisu u saglasnosti s njim.
Tako CIK sve radi: raspisuje izbore, dodjeljuje i uzima mandate, potvrđuje rezultate… – kaže Blagojević.
Prema njegovim riječima, RIK radi od 2009. godine, kada su izabrani članovi. Do sada su radili samo tri stvari – poslove nadzora postupka opoziva načelnika od 2013. godine, izbor članova savjeta mjesnih zajednica od 2013. i od 2012. raspodjelu novčanih sredstava za predizbornu kampanju.
Odbrambeni mehanizam
Na najave da bi Srpska izborni proces mogla da uzme u svoje ruke, kaže da je to političko pitanje.
– Naravno da nadležni organi RS mogu ići u tu priču. To je sada po meni politička odluka zakonodavnih i izvršnih organa. Mi je samo izvršavamo ako nam se da u nadležnost kao takva. Davno sam rekao da bismo mi trebali mijenjati Izborni zakon RS. Ne u kontekstu posljednjih dešavanja, nego zbog činjenice da je zakon nedorečen, konfuzan. U 20-30 članova on se poziva na Izborni zakon BiH. Ili imamo zakon, ili nemamo. Pa na kraju i da se prepišu odredbe Izbornog zakona BiH, samo se nemojte pozivati na njegove odredbe – dodaje Blagojević.
Reakcije političara i stranaka iz Srpske vidi kao neku vrstu odbrambenog mehanizma na „samovolju članova CIK“ sa izuzetkom Vlade Rogića, koji je jedini glasao protiv spornih naredbi.
– Ovo što je uradila CIK je flagrantno kršenje Izbornog zakona BiH. Otud i reakcije političara i partija. Imamo situaciju da su izmislili kontrolno brojanje. Ukoliko oni to sve prebroje za nivo predsjednika i utvrde rezultate, jer ih još nisu utvrdili, a potom objave preliminarne rezultate, opet političke stranke, posmatrači, građani mogu da podnose prigovore i da traže otvaranje vreća. Pa se postavlja pitanje kako će CIK na to odgovoriti, a sama je brojala glasove. Hoće li opet brojati ili će odbaciti prigovore. Ušli su u konfuziju – zaključuje Blagojević.
Politika
ZAMJENICA TUŽILA MINISTRA za ljudska prava zbog mobinga i diskriminacije

Zamjenica ministra za izbjeglice i ljudska prava BiH Duška Jurišić podnijela je tužbu protiv ministra za ljudska prava Sevlida Hurtića.
Odlučila je da pravdu potraži na sudu zbog, kako tvrdi, kontinuiranog institucionalnog zlostavljanja kojem je bila izložena od strane ministra .
U javnoj Fejsbuk objavi naslovljenoj „Dokazaću zlostavljanje, ali neću biti žrtva“, Jurišić iznosi lično i profesionalno iskustvo, uključujući i zdravstvene izazove koje je paralelno s pravnom bitkom prolazila zajedno sa svojom advokaticom.
– Bilo je to u decembru 2024. godine. Advokatica je kazala da elemenata za dokazivanje mobinga ima više nego dovoljno, ali i da je bolesna. Rekla sam da ćemo, ukoliko ona to želi i može, zajedno ići u obje bitke. Redale su se terapije, prvo njena, puno teža, a onda i moja iznenadna bolest, nimalo bezazlena, ali lakša i kratkotrajnija u odnosu na njen izazov. Ova hrabra žena nije govorila o drugom iskušenju s kojim se nosila zajedno s bolešću. Pobijedila je. Na svijet je donijela zdravu bebu. Ako je to sve što smo izvukle iz naše poslovne saradnje, ja sam sretna i zadovoljna – navela je Jurišić.
Jurišićeva kaže da je “kontinuirano zlostavljanje ministra za ljudska prava i izbjeglice BiH Sevlida Hurtića odlučila dokazivati na sudu”.
– Sud može donijeti samo dvije odluke. Jedna je politička odluka kako bi zaštitio funkciju ministra BiH. Druga je, u pravom smislu riječi, u korist moje štete. Od početka mi je jasno da je šteta nenadoknadiva. Ipak, ova presuda može biti snažna, ohrabrujuća i nedvosmislena podrška ženama političarkama, ali i svima, koji se nađu u poziciji kontinuiranog onemogućavanja u obavljanju posla i zlostavljanja. To može kreirati novi obrazac ponašanja između ministara i njihovih zamjenika i zamjenica. U suprotnom, u pravu je moj prethodnik, zamjenik ministra Dževad Mahmutović, koji je rekao da funkciju zamjenika ministra treba ukinuti. Značajno je istaći da je to kazao kada više nije bio zamjenik – dodala je.
Kako kaže, bila je u dilemi da li tužbu za mobing i diskriminaciju za koju je, kako kaže, imala osnov već u prvim mjesecima mandata 2023. godine, podnositi protiv sekretarke kao jedne od najodgovornijih za rad Ministarstva.
– Advokatica, koja ima istu medicinsku dijagnozu, oko toga nije imala dileme. Šokirana sam da Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH njenu dijagnozu, strogo povjerljiv i intiman podatak, upućuje Sudu. To samo govori da je zloupotreba i zlostavljanje, direktno i indirektno, uobičajena i opšteprisutna pojava – navodi ona, prenosi Kliks.
Požalila se i da nije imala političku zaštitu u prethodnom periodu.
– Što se političke zaštite tiče, nemam nažalost ništa reći. Ne bih tražila sudsku da ima političke zaštite, solidarnosti i dovoljne podrške među kolegicama političarkama, te da sam minimum podrške dobila od Agencije za ravnopravnost polova, koja je, da ironija bude veća, sastavni dio Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH – kazala je.
Kaže da je svjesna da će sudski proces biti dodatni teret.
– Jer, ma šta dio javnosti, medija i ministar govorili, u mom kabinetu se svakodnevno radi na pitanjima zaštite ljudskih prava i sloboda, od slobode izražavanja i zaštite novinara, zaštite radnika i radnica u trgovini do zaštite žena i djece od nasilja u porodici, te zaštite marginalizovanih grupa. Za to imamo i vidljive rezultate, ma koliko možda neki podcjenjivali doprinos mog tima. Za početak, jer ovo je samo početak, prikazaću nekoliko ministrovih javnih istupa, svjesna da najveći dio javnosti u tome neće vidjeti ništa sporno. Biće čak i jedan dio javnosti, koji će likovati – kazala je.
Dodaje da su činjenice i dokazi, izneseni u tužbi, neoborivi.
– Sudski proces me neće spriječiti da radim, ali i da javno govorim o zloupotrebi funkcije i položaja. Skoro dvije i po godine sam strpljivo štitila viši interes, državnu instituciju. Međutim Sevlid Hurtić jeste ministar, ali nije institucija. Tužbu može shvatiti kao priliku. Ruka saradnje uvijek je bila i ostaje ispružena – zaključila je Jurišić.
Politika
NIŠTA OD KAZNE! Odbačena krivična prijava protiv Komšića za govor mržnje

Tužilaštvo BiH donijelo je naredbu o nesprovođenju istrage protiv hrvatskog člana Predsjedništva BiH Željka Komšića koji je prijavljen za izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti zbog govora koji je održao prošle godine.
Riječ je o govoru upriličenom povodom otvaranja spomenika Mehmedu Alagiću na Vlašiću, a informacija o nesprovođenju istrage potvrđena je za Detektor.
Krivičnu prijavu protiv Komšića podnio je zamjenik ministra odbrane BiH Slaven Galić, zbog sumnje da je počinio više krivičnih djela – izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti, nezakonitu upotrebu resursa Oružanih snaga BiH, te zloupotrebu položaja, potvrđeno je za Detektor iz Galićevog kabineta.
Komšić je prijavljen da je 4. avgusta prošle godine na lokalitetu Ljuta greda na planini Vlašić svečano otvorio spomenik Mehmedu Alagiću, generalu Armije BiH protiv kojeg je Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) podigao optužnicu za ratne zločine te je tom prilikom održao govor u kojem je veličao generala Alagića. Prijavljen je da je iz budžeta Predsjedništva BiH finansirao izgradnju tog spomenika.
– Danas govorimo o generalu Alagiću, koji je nekako kao ova Bosna naša, njegovom djelu koje je bilo veliko i veličanstveno, a budimo ljudi pa priznajmo da mu je sudbina bila tragična. Svi znamo da mu je u suštini srce puklo zbog nepravde, izdaje, s one strane s koje nije očekivao, i to treba reći. I danas ima nekih drugih generala koji su se našli u poziciji u kojoj je bio i general Alagić. Misli li iko o Dudakoviću, misli li iko o tom čovjeku? Misli li iko o ljudima koji su nepravedno optuženi za Dobrovoljačku? Nemojte da čekamo da i njima srce pukne od toga pa da se okupimo i kažemo: „Bili su veliki ljudi“ – rekao je, između ostalog, Komšić.
Iz Galićevog kabineta su potvrdili da su dobili rješenje Tužilaštva BiH o neprovođenju istrage.
Politika
STANIVUKOVIĆ “Odbornici iz Tel Aviva bi bolje glasali u Teheranu NEGO SNSD U BANJALUCI”

Gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković oštro je kritikovao odbornike skupštinske većine predvođene SNSD-om, nakon što su na današnjoj sjednici odbili niz prijedloga koji su, kako navodi, bili od ključnog značaja za građane.
– Kada bi odbornici iz Tel Aviva imali priliku da glasaju u gradskoj skupštini Teherana, donijeli bi bolje odluke nego što su to danas uradili odbornici SNSD-a u Banjaluci. Vjerujem da čak ni najveći neprijatelji ovog grada ne bi glasali ovako – izjavio je Stanivuković.
Na sjednici je odbijena odluka da se omoguće besplatni placevi za mlade bračne parove i višečlane porodice, što je, prema riječima gradonačelnika, udar na budućnost Banjaluke.
– Glasali su protiv toga da mladima damo temelj da ostanu ovdje. Glasali su protiv mjere koja zadržava budućnost u našem gradu – rekao je Stanivuković.
Takođe, izglasana je odluka da Banjaluka i u narednim mjesecima ne naplaćuje parking, čime, kako navodi, grad nastavlja da trpi milionske gubitke koji su mogli biti preusmjereni u infrastrukturu, škole, vrtiće i parkove.
Još jedan u nizu, kako kaže, poraznih poteza bio je i otpor većine da se kladionice udalje od škola.
– Protive se udaljavanju kladionica od škola kako bismo zaštitili djecu i porodice od poroka koji razara živote. Kao razlog odbijanja naveli su “diskriminaciju” poslovnih subjekata. Ko brani kocku, taj ne štiti omladinu – istakao je gradonačelnik.
Skupštinska većina odbila je i prijedlog o uvođenju neradne, porodične nedjelje, kao i regulacioni plan za izgradnju kolektora otpadnih voda na rijeci Vrbas.
Ipak, Stanivuković naglašava da borba nije bila uzaludna. Usvojene su tri važne odluke:
– Rekordne stipendije za deficitarna zanimanja, program razvoja sporta sa najvećom novčanom podrškom klubovima do sada, kao i odluka o ponovljenom javnom uvidu, kojom se približavamo izradi Urbanističkog plana – naveo je gradonačelnik.
Na kraju je poručio da neće odustati od borbe za odgovornu, zdravu i perspektivnu Banjaluku.
-
Svijet3 dana ago
AMERIKA NAPALA IRAN: Tramp dao zeleno svjetlo, SAD gađale 3 nuklearna postrojenja
-
Politika2 dana ago
DODIK TVRDI “Grupa iz Konjica UCIJENILA MOJU GLAVU na milion evra!”
-
Zanimljivosti1 dan ago
TURISTIČKI BUM SKUPO KOŠTA: Hoteli u Dubaiju jeftiniji nego u BiH
-
Svijet2 dana ago
MEDVEDEV “ZATRESAO” SVIJET! “Postoje zemlje spremne da isporuče nuklearno oružje Iranu”
-
Svijet2 dana ago
Ako Iran blokira Ormuski moreuz, POČEĆE HAOS U CIJELOM SVIJETU
-
Svijet14 sati ago
IZRAEL POTVRDIO PRIMIRJE S IRANOM! Netanjahu: “Snažno ćemo odgovoriti na svako kršenje”
-
Svijet1 dan ago
AMERIČKA AMBASADA U KATARU poručila svojim građanima “NE IZLAZITE IZ KUĆA”
-
Politika1 dan ago
SRPSKA DOBIJA POMOĆNI SASTAV POLICIJE, evo šta planira Federacija