Connect with us

Svijet

NEGDJE JE ZAPELO! Pentagon očitao lekciju Kijevu, pa dao jasne INSTRUKCIJE

Zvaničnici administracije američkog predsjednika Džoa Bajdena otvoreno su razgovarali sa Kijevom o tome šta vide kao “naučene lekcije” zbog sporog napretka Ukrajine u kontraofanzivi.

Zaključak Bajdenove administracije je: rat će vjerovatno ući u sljedeću godinu, a Sjedinjene Države i njihovi saveznici moraju da ostanu nepokolebljivi u pomaganju Ukrajini, piše Vašington post.

Prema riječima novinara Posta, ovaj sentiment se posljednjih dana čuo na svim nivoima američke vlade. Bilo je to frustrirajuće i razočaravajuće ljeto za Ukrajinu i njene zapadne pokrovitelje.

Ali umjesto da traži brz diplomatski izlaz iz nezgodne situacije, većina visokih američkih zvaničnika i dalje je ubijeđena u potrebu da se čvrsto podrži Kijev. Prema njihovom mišljenju, Sjedinjene Države ne smiju da napuste svog saveznika.

“Ukrajina sistematski oslobađa svoju teritoriju”

– Ne očekujemo zamrznuti sukob. Vidimo Ukrajinu kako nastavlja da metodično i sistematski oslobađa svoju teritoriju – rekao je Bajdenov savjetnik za nacionalnu bezbijednost Džejk Salivan novinarima u srijedu.

Jasna posvećenost kontinuiranoj podršci Kijevu ne znači da američki zvaničnici nemaju kritike na način na koji su ukrajinski komandanti vodili kontraofanzivu. Oni su svojim kolegama pružili detaljna uputstva, istovremeno priznajući da nijedan trenutno aktivni američki oficir nije vodio vrstu nemilosrdne, brutalne borbe u stilu Prvog svjetskog rata sa kojom se Ukrajina sukobljava.

“Ukrajinci neće stići do Azovskog mora prije zime”
Polazna tačka u ovoj procjeni je da je malo vjerovatno da će ukrajinske snage stići do Azovskog mora i presjeći rusku kopnenu rutu do Krima prije nego što nastupi zima, kao što su se nadali.

Američki zvaničnici i dalje smatraju da Ukrajinci ove godine mogu značajno da prodru u ruske položaje, odnosno preko prve i druge utvrđene linije odbrane Rusije. Isto tako, Amerikanci vjeruju da bi kijevske mobilne jedinice tada mogle da se kreću brzo u više pravaca, zbunjući ruske snage.

Ali malo je vjerovatno da će Ukrajina zadati odlučujući udar prije kraja godine. To znači nastavak ovog iscrpljujućeg rata 2024. godine i dalje, ali i nastavak teških gubitaka i emocionalnih trauma za obje strane. Američki zvaničnici vjeruju da strateško strpljenje ostaje najbolje oružje protiv ruskog predsjednika Vladimira Putina.

Šta savjetuju ukrajinskim kolegama u Pentagonu?
Zvaničnici Pentagona pozvali su svoje ukrajinske kolege da bolje odrede prioritete i koncentrišu svoje snage na potencijalne tačke proboja duž fronta dugog 1.000 kilometara. Ukrajina je u početku podjednako naglašavala tri ose, umjesto da se koncentriše na glavni pravac – jug kroz Zaporožje ka Azovskom moru.

Amerikanci navode i da je Ukrajina konačno pozitivno odgovorila na tu sugestiju i pomjerila dio trupa južno od Bahmuta i drugih oblasti na istoku gdje su, uprkos američkim argumentima, dugo ostale ukopane.

Američki komandanti dugo su vjerovali da Ukrajinci rasipaju artiljerijske metke na napade koji oponašaju sovjetsku taktiku. Prema jednoj američkoj procijeni, Ukrajinci su od početka rata ispalili oko dva miliona metaka kalibra 155 mm, što je skoro iscrpilo zapadne zalihe.

Američki zvaničnici ohrabruju Ukrajinu da umjesto toga usmjere svoju artiljerijsku vatru na najvažnije ciljeve i koristi ih za brzo napredovanje ka svojim ciljevima.

“Manje se oslanjajte na dronove, a više na ljude”
Zvaničnici Pentagona su takođe ohrabrili Ukrajinu da se manje oslanja na dronove kako bi stekla bolju sliku o liniji fronta, a više na izviđačke jedinice, koje mogu bolje da procijene ruske položaje.

Pored toga, izvršili su pritisak na Kijev da mlađim oficirima da više slobode da iskoristi prilike na ogromnom frontu. Na sve ove tačke, američki zvaničnici vjeruju da Ukrajinci reaguju pozitivno. Ali debata je bila žestoka posljednjih nedjelja.

Dok zvaničnici Bajdenove administracije procjenjuju vjerovatnoću da će se rat prebaciti u sljedeću godinu, a možda i duže, oni razmatraju nekoliko važnih novih pojačanja podrške Zapada.

Podrška za raketne kasetne bombe raste
Podrška u Vašingtonu raste za slanje raketnih kasetnih bombi, koje bi mogle da pogode dublje od artiljerijskih verzija, koje su Sjedinjene Države počele da isporučuju prošlog mjeseca.

Sjedinjene Države takođe užurbano planiraju ukrajinsku “snagu budućnosti” koja bi mogla da odvrati nastavak ruske agresije. Borbeni avioni F-16 koji će početi da stižu za nekoliko mjeseci biće dio toga, ali američki zvaničnici rade sa saveznicima na mnogim drugim sistemima naoružanja i obuka.

Ukrajina i njeni podržavaoci nastavljaju da traže rakete dugog dometa (poznate kao ATACMS), koje bi moglo da pogode duboko iz ruskih linija. Ali Pentagon nastavlja da se opire, uglavnom zato što je zvaničnici plaše da Sjedinjene Države nemaju dovoljno ATACMS-a da snabdijevaju Ukrajinu bez potkopavanja sopstvene snage za bilo kakav budući sukob sa Kinom.

Amerika ne podržava napade na rusku teritoriju, ali ih očekuje
S obzirom na to da su ukrajinske snage u velikoj mjeri zaustavljene u napredovanju, američki zvaničnici vjeruju da će predsjednik Volodimir Zelenski sve više prebacivati borbu na rusku teritoriju i okupirani Krim. Posljednji ukrajinski napadi – sa 42 bespilotne letjelice lansirane na Krim i raketom usmjerenom na Moskvu, prema ruskim izvještajima – su nagovještaj stvari koje dolaze.

Stav Bajdenove administracije je da ona ne podstiče i ne omogućava ukrajinske napade na rusku teritoriju, ali zvaničnici očekuju više njih.

Američka revolucija je možda, piše Post, najbolji istorijski primjer dugotrajne krvave borbe protiv jake sile koja se završila konačnom pobjedom. Na tom putu bilo je mnogo perioda demoralizacije, međusobnih optužbi, pritužbi na nedovoljnu podršku spolja i, povremeno, očaja. Ali pobunjenici su ostali na bojnom polju, a Britanci su se na kraju povukli.

Ukrajina je ušla u sezonu nezadovoljstva, sa optužbama sa svih strana, zbog tromog kontranapada. Ali ovaj rat je daleko od kraja, zaključuje Vašington Post, prenosi Index.hr.

Related Topics:

Svijet

KRIZA SE PRODUBLJUJE: Hezbolah odbio prekid vatre sa Izraelom, Trump otkrio pod kojim uslovom neće napasti Iran

Hezbolah je zvanično odbacio američki prijedlog o prekidu vatre sa Izraelom, dok Donald Trump uslovljava primirje sa Iranom američkim žrtvama.

Situacija na Bliskom istoku dodatno se komplikuje na nekoliko frontova. Dok militanti u Libanu odbijaju međunarodne diplomatske napore za zaustavljanje sukoba sa Izraelom, iz Vašingtona stižu informacije o tajnim i strogo uslovljenim pozicijama Bijele kuće u pogledu direktnog konflikta sa Teheranom.

Hezbolah rekao „ne“ američkom planu

Hezbolah je zvanično odbacio prijedlog o prekidu vatre sa Izraelom koji je imao punu podršku Sjedinjenih Američkih Država. Ova militantna skupina je o svojoj odluci i zvaničnom stavu saopštenjem izvijestila libanskog predsjednika Džozefa Auna (Joseph Aoun).

Iz Hezbolaha, organizacije koju podržava Iran, poručuju da neće pristati na djelimične kompromise na terenu.

„Svaki prihvatljiv dogovor mora započeti potpunim izraelskim povlačenjem sa cjelokupne libanske teritorije“, navodi se u saopštenju.

Kasnije se kao ključni i nezaobilazni uslovi za bilo kakav budući sporazum navode:

  • Potpuno povlačenje izraelske vojske,
  • Bezbjedan povratak cjelokupnog raseljenog stanovništva,
  • Finansijski i logistički napori za obnovu zemlje,
  • Hitno oslobađanje svih libanskih zatvorenika.

Zanimljivo je da ova militantna skupina uopšte nije direktno učestvovala u pregovorima o prekidu vatre. Sam nacrt sporazuma bio je primarno uslovljen time da Hezbolah obustavi sve napade na Izrael, čija vojska trenutno izvodi najdublji kopneni prodor na teritoriju Libana još od 2000. godine.

Trumpov uslov

Istovremeno, američki predsjednik Donald Trump iza zatvorenih vrata postavio je jasnu „crvenu liniju“ kada je riječ o odnosima sa Teheranom. Kako prenosi The Wall Street Journal, Trump je privatno saopštio svojim saradnicima da neće prekinuti trenutno primirje sa Iranom, osim u slučaju da u napadima koje direktno naredi Teheran poginu američki vojnici.

Ovo oklijevanje predsjednika SAD-a da ponovo pokrene sveopšti rat sugeriše da je Vašington spreman sedmicama, pa čak i mjesecima, tolerisati manje provokacije i eskalacije niskog intenziteta kako bi se izbjegao širi sukob u regiji.

Ove informacije dolaze u sedmici kada su Sjedinjene Države i Iran razmijenili neke od najžešćih udara od stupanja primirja na snagu početkom aprila.

Nastavi čitati

Svijet

RUBIO PROTVRDIO: SAD podržavaju Landija za novog visokog predstavnika

Na saslušanju u Odboru za spoljne poslove američkog Predstavničkog doma, Marko Rubio, američki državni sekretar, podržao je Italijana Antonija Zanardija Landija za visokog predstavnika u BiH.

Time su potvrđena pisanja više bh. medija, uključujući i Nezavisne, da SAD podržavaju italijanskog kandidata na ovu funkciju.

Evropljani žele drugog kandidata

Nezavisne su pisale da su većina evropskih zemalja, predvođenih Njemačkom i Francuskom, žele da Kristijana Šmita na funkciji visokog predstavnika zamijeni kandidat kojeg bi imenovali evropski članovi Savjeta za provođenje mira, uz objašnjenje da Evropa izdvaja najviše sredstava za rad OHR-a i da je to u skladu s dogovorom SAD i Evrope da Evropa treba da preuzme više odgovornosti za svoje susjedstvo. Kako smo saznali, to ne mora biti Evropljanin, ali bi morala biti osoba koju podržava Evropa.

Amerikanci, s druge strane, smatraju da je Landi najbolji kandidat koji može obezbijediti stabilnost i očuvanje BiH.

Na pitanje kongresmena kako vidi situaciju u BiH, Rubio je rekao da podržavaju Landija.

“Postoji kandidat kojeg ćemo mi podržati. Radi se o italijanskom gospodinu za kojeg smatramo da bi obavio dobar posao u obezbjeđenju stabilnosti te pozicije”, naglasio je Rubio.

SAD žele stabilnost BiH

Podsjećanja radi, Tejmi Brus, američka predstavnica u UN-u, je na sjednici Savjeza bezbjednosti UN-a posvećenoj BiH rekla da kandidat za visokog predstavnika mora biti u stanju da razgovara sa svim stranama u BiH.

Rubio je pojasnio da osim oko izbora visokog predstavnika, SAD žele da ostanu angažovani na temi BiH, uključujući i privatno.

“Zadnja stvar koju želimo da vidimo je bilo kakav sukob tamo, bilo kakve podjele, dijeljenja, ili bilo šta u tom smislu što bi dovelo do daljih sukoba”, rekao je Rubio.

Kritika u Senatu zbog Dodika

Prethodnog dana, Rubio je pred Odborom za spoljne poslove Senata bio suočen s kritikama Dženin Šehin, potpredsjednice Odbora iz Demokratske stranke, koja je izrazila protest što Stejt department nije pružio objašnjenje Odboru zašto su Miloradu Dodiku, predsjedniku SNSD-a, ukinute sankcije.

Iako nije odgovorio na ovo pitanje direktno, Rubio je rekao da ambasadori i otpravnici poslova Ambasada SAD u svijetu imaju samo jedan posao – da štite interese SAD-a, te da otvaraju poslovne prilike za američke kompanije za investicije na partnerskoj osnovi uz uvažavanje suvereniteta zemlje domaćina.

Upravni odbor PIC-a, kao što su Nezavisne već pisale, nema usaglašen stav, pa je teško očekivati da će doći do brzog dogovora oko Šmitovog nasljednika.

Nastavi čitati

Svijet

ZAKLJUČALI RADNIKE U AUTO, PA IH ŽIVE ZAPALILI: Kamere snimile horor na pumpi u Italiji

Četvorica stranih poljoprivrednih radnika nastradala su u jezivom požaru u Amendolari na jugu Italije, dok je jedan Avganistanac uspeo da se spase razbivši prozor vozila.

Četvorica stranih poljoprivrednih radnika živa su spaljena juče u automobilu u Amendolari, a policija je uhapsila dvojicu osumnjičenih Pakistanaca. Tri žrtve su avganistanski državljani, a četvrta je iz Pakistana.

Jedini preživjeli, Avganistanac koji se spasio razbivši prozor, ključni je svjedok u istrazi koja se fokusira na sukobe oko poslova u poljoprivredi, pišu italijanski mediji.

Požar je izbio juče oko 13 časova tik uz pumpe za gorivo na benzinskoj stanici, a stub crnog dima bio je vidljiv kilometrima unaokolo.

Kada su vatrogasci stigli na lice mjesta, njihov prvi zadatak bio je da spriječe da se vatra proširi na rezervoare sa gorivom i izazove još veću katastrofu. Tek nakon gašenja požara u automobilu su otkrivena tijela.

Sumnje istražitelja da su radnici živi spaljeni potvrdili su snimci nadzornih kamera sa benzinske stanice. Na snimku se vidi kako dvije osobe, jedna za drugom, spolja rukama blokiraju vrata automobila dok se, prema svemu sudeći, sa zadnje strane sipa zapaljiva tečnost. Ubrzo nakon toga vozilo je planulo, a napadači su pobjegli.

Istraga usmjerena na sukobe radnika

Državno tužilaštvo u Kastrovilariju naložilo je hapšenje dvojice pakistanskih državljana zbog teškog ubistva. Uhapšeni su nakon višesatnog ispitivanja u Kozenci, a istražitelji su im ušli u trag upravo zahvaljujući snimcima sa benzinske stanice.

Ključnu ulogu u rekonstrukciji događaja imao je i preživjeli Avganistanac, koji je u razgovoru za kalabrijski informativni program TGR potvrdio nacionalnost žrtava.

Od 20. aprila on i njegova četvorica kolega radili su na berbi jagoda na farmi u Skancano Joniku. Svakog jutra na posao su ih vozila ista dvojica pakistanskih posrednika. Prvih dana navodno su bili plaćani u gotovini. Kasnije su postigli dogovor o dnevnoj nadnici od 45 evra.

“Na kraju su nam dali smještaj, ali ne i platu. Takođe su od nas tražili pet evra dnevno za odlazak i povratak sa posla”, rekao je svjedok.

Objasnio je da su dvojica muškaraca osumnjičenih za ubistvo tražila novac za prevoz koji žrtve nisu željele da plate. Kada su to shvatili, navodno su najprije polili unutrašnjost vozila benzinom, a zatim ubacili upaljač.

“To je mafija, mafija”

Avganistanac je takođe rekao da su pakistanski državljani njemu i ostalima prijetili noževima i pištoljima kako bi ih primorali na rad, kao i da nisu bili plaćeni.

“Nisu nam dali nikakav novac. Davali su nam hranu, dali su nam smještaj, ali novac nisu. To je mafija, mafija… To su pakistanski mafijaši”, rekao je.

Istražitelji se fokusiraju na sukobe između grupa migranata koji rade na širem području ravnice Sibari i Metaponto. Jučerašnji zločin nastavak je niza nasilnih djela. U posljednjih nekoliko mjeseci zabilježeno je čak 14 podmetnutih požara na automobilima i kombijima poljoprivrednih radnika, naročito na području Koriljano-Rosana.

Borba se, kako navode mediji, ne vodi samo za poslove, već i za sve što je povezano sa boravkom stranaca, od dozvola do smještaja, a posrednici pri zapošljavanju često su i sami migranti.

Nastavi čitati

Aktuelno