Prosječna plata u Srpskoj ne pokriva osnovne životne troškove. Istovremeno, sezonski radnici u turizmu u Hrvatskoj zarađuju mjesečno dosta više od radnika u Srpskoj, čak i onih koji imaju diplomu fakulteta.

U aprilu je prosječna neto plata u Republici Srpskoj iznosila 1.473 KM, što je oko 750 evra. Prosječna neto plata u Hrvatskoj u februaru 2025. iznosila je 1.416 evra, skoro duplo više. Međutim, još izraženija razlika vidi se kada se u obzir uzmu konkretna zanimanja, posebno u sektoru ugostiteljstva.

U Srpskoj, prosječna plata u hotelijerstvu i ugostiteljstvu iznosi oko 1.200 KM, dok konobar u Hrvatskoj tokom ljetne sezone može zaraditi od 1.200 do 2.000 evra, i to uz plaćen smještaj i obroke.

Šankeri u Hrvatskoj zarađuju i više – od 1.400 do 1.900 evra, uz bakšiš koji mjesečno zna donijeti dodatnih 300 do 500 evra.

Kuvari u Srpskoj imaju nešto veću platu od konobara, ali i dalje daleko ispod prosjeka svojih kolega u Hrvatskoj, gdje se plata za ovu poziciju penje i do 2.500 evra.

Možda i najporazniji podatak je činjenica da neki visokoobrazovani kadrovi u Srpskoj, često zarađuju manje od sezonskih radnika na Jadranu.

Na primjer, hostese u Hrvatskoj zarađuju 1.000 do 1.500 evra, nerijetko i bez prethodnog radnog iskustva. Recepcioneri, takođe sezonski radnici, imaju platu između 1.200 i 1.600 evra, što nadmašuje prihode većine početnika u struci u Srpskoj. Dodatna pogodnost je plaćen smještaj i prijava od prvog dana na poslu.

Nekada je sezonski rad bio rezervisan za studente i mlade koji žele da „zarade nešto preko ljeta“, ali danas na more odlaze i kvalifikovani radnici, majstori, pravnici, inženjeri, novinari. I to zbog jednostavne računice.

Za 3 mjeseca sezonskog rada u Hrvatskoj mogu uštedjeti više nego što bi kod kuće zaradili za pola godine, pa i više.

Srpskainfo

Ministar prosvjete Srbije Dejan Vuk Stanković izjavio da se, s obzirom na situaciju na univerzitetima, ne zna datum upisa novih studenata i da on neće biti isti na svim fakultetima.

“Nisu svi istovremeno krenuli sa nadoknadom. Različiti fakulteti imaju različite planove i mehanizme nadoknade, jer imaju i različite tipove nastave. Kod teorijske je lakše nadoknaditi propušteno, a kod praktične je to mnogo teže”, rekao je Stanković.

On je istakao da će sigurno biti izmjene univerzitetskog kalendara i da je Ministarstvo spremno da ponudi svoje usluge svim Univerzitetima u Srbiji i stručno uputstvo za realizaciju upisa.

“Propuštena nastava mora da se nadoknadi, a država svakako neće nasesti na bilo kakve trikove, poput samoproglašenih ilegalnih štrajkova ili maštarija o mirovanju godine i statusa studenata bez stvarnog pokrića”, rekao je Stanković za “Politiku”.

On je istakao da blokaderi različitih političkih “boja” nikako da shvate da je univerzitet jednako ozbiljan posao kao politika, samo što ima drugačije zahtjeve, zaplet i epilog.

Stanković je naveo i da je zahtjev za izborima politički, odnosno da ovo nije priča samo o studentima i njihovom buntu već da neko želi vlast i da je spreman da se do posljednjeg atoma studentske energije bori da bi došao do privilegija vlasti i statusa moći.

Željeznička stanica u Novom Sadu, sa koje se 1. novembra 2024. godine srušila nadstrešnica i usmrtila 16 osoba, moraće da prođe ispitivanje statike, nakon čega će biti odlučeno hoće li biti srušena, rekonstruisana ili djelimično korišćena – izjavila je ministarka građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Aleksandra Sofronijević.

„Kako je javnost već upoznata, Viši sud u Novom Sadu zatražio je dopunu optužnice, pa je dopunjeni istražni postupak još u toku. Istovremeno je izdata zabrana ulaska u zgradu stanice, kao i nalog za ispitivanje njene statike“, rekla je Sofronijevićeva za Tanjug.

Dodala je da ispitivanje još nije fizički moguće sprovesti upravo zbog zabrane pristupa objektu.

„Zgrada će do daljnjeg ostati u statusu kvo – bez pristupa i bez mogućnosti da se ispita stanje statike“, navela je.

Razmatraju se privremena rješenja kako bi se uspostavio putnički saobraćaj, a to uključuje i mogućnost djelimične upotrebe bezbjednih dijelova stanice.

„Postoje prijedlozi da se koristi peronski dio sa podzemnim prolazom, jer se taj dio smatra bezbjednim. Sve zavisi od nalaza stručnjaka, a kada dobijemo zvaničan izvještaj, znaćemo da li zgrada ide u rušenje, rekonstrukciju ili djelimičnu upotrebu“, objasnila je.

Brza pruga Novi Sad – Subotica uskoro u funkciji?

Upitana o otvaranju brze pruge između Novog Sada i Subotice, ministarka je rekla da su građevinski radovi na pruzi – uključujući donji i gornji stroj – završeni 100 odsto. Pruga će biti puštena u rad kada se okonča provjera svih staničnih zgrada, ili ako se odluči da se pusti samo pruga, bez svih stanica.

„Otvaranje zavisi i od Mađarske, koja treba da završi svoju deonicu. Tragedija u Novom Sadu je, razumljivo, usporila proces“, rekla je Sofronijevićeva.

Naglasila je da je završena nova stanica Vrbas Nova, opremljena za prijem putnika, dok se ostale stanice još provjeravaju.

„Ništa neće biti pušteno dok se ne izda upotrebna dozvola, što znači da su radovi izvedeni po tehničkoj dokumentaciji i da je sve bezbjedno“, istakla je.

Tri sata do Budimpešte: carina i pasoška kontrola u vozu

Ministarka je najavila i da se radi na rješenju za pasošku i carinsku kontrolu tokom vožnje ili u polaznim i dolaznim stanicama, kako bi se skratilo vrijeme putovanja između Beograda i Budimpešte na oko tri do tri i po sata.

Na pitanje da li će pruga biti puštena do 7. jula, što je ranije najavljivano, Sofronijevićeva je rekla da se na tome intenzivno radi, ali da uspjeh zavisi i od mađarske strane, jer se radi o zajedničkom projektu.