Svijet
OKREĆE SE KOLO SREĆE… Ko je Fridrih Merc, novi kancelar Njemačke: Merkelova ga izbacila iz CDU, sad je najmoćniji
Lider koalicije CDU/CSU Fridrih Merc je novi kancelar Nemačke. On je izabran u drugom krugu, nakon što je u prvom doživeo debakl. Evropskoj javnosti je poznat kao političar kog je Angela Merkel izbacila iz vrha stranke, a sad se vraća na političku, ali ga čekaju teški zadaci.
Fridrih Merc (69) je tako postao najstariji kancelar u trenutku preuzimanja dužnosti od vremena Konrada Adenauera, koji je 1949. godine, kao prvi kancelar nove Savezne Republike Nemačke, preuzeo ovu funkciju sa 73 godine.
I Olaf Šolc i Merc su pravnici, ali potpuno su različiti tipovi. Visoki političar CDU odmah upada u oči kada uđe u prostoriju ili izađe na binu. U direktnom kontaktu deluje pristupačno i čak duhovito. Međutim, kada se, što često radi, previše okomi na sagovornike, to ne ostavlja uvek povoljan utisak.
Dva politička života
Merc je, u suštini, imao dva politička života – jedan pre Angele Merkel i jedan posle nje. Kada je Merkelova 2002. preuzela vlast u demohrišćanskom poslaničkom klubu, a potom 2005. postala kancelarka, znatno konzervativniji Merc se povukao. Godinama je bio daleko od politike.
Još 2001. godine sam je sebe u razgovorima istakao kao kandidata za kancelara na izborima 2002. godine. Međutim, demohrišćani su se tada odlučili za bavarskog političara Edmunda Štojbera, koji se suprotstavio socijaldemokratskom kancelaru Gerhardu Šrederu i izgubio. Merc se postepeno udaljio od političke scene i ponovo radio kao pravnik. Od 2009. nije se više kandidovao za Bundestag.
Merc je iz brdskog područja Vestfalije na zapadu Nemačke. Katolik je i pravnik, kao i njegov otac. Do danas živi nedaleko od mesta gde je rođen. Sa 33 godine, on je 1989. godine ušao u Evropski parlament kao poslanik CDU, gde je ostao pet godina. Potom je prešao u Bundestag, gde je brzo stekao reputaciju dobrog i oštrog govornika. Njegove reči u poslaničkom klubu CDU/CSU imale su težinu.
Mercov izlazak iz politike bio je odskočna daska u poslovnom svetu. Od 2005. do 2021. radio je u jednoj međunarodnoj advokatskoj kancelariji i preuzimao vodeće pozicije u nadzornim i upravnim odborima. Od 2016. do 2020. bio je predsednik Nadzornog odbora nemačkog ogranka najveće svetske kompanije za upravljanje imovinom – “Blekrok”.
Nakon što je Merkel najavila svoje povlačenje iz politike 2021. godine, Merc se vratio i postepeno napredovao. Tek u trećem pokušaju, demohrišćani su ga 2022. izabrali za predsednika stranke. Do tada je izgradio reputaciju ekonomsko-liberalnog predstavnika konzervativnog krila CDU-a.
“Problemi sa strancima” i “male paše”
Još devedesetih se Merc u Bundestagu izjašnjavao protiv liberalizacije zakona o pobačaju i protiv preimplantacione dijagnostike. Kada je parlament 1997. godine odlučio da se silovanje u braku zakonski tretira kao i svako drugo silovanje, Merc je glasao protiv te mere.
Kao poslanik CDU, uvek je bio za korišćenje nuklearne energije. Zalagao se za liberalniju ekonomsku politiku i smanjenje birokratije. Još pre 25 godina kritikovao je nemačku migracionu politiku, govoreći o “problemima sa strancima” i insistirajući na konceptu “vodeće kulture”.
Neke od tih tema sada ponovo pokreće, u izmenjenim političkim i društvenim okolnostima. Početkom 2023. godine govorio je o nedostatku integracije stranaca u Nemačkoj. U emisiji Markus Lanc na Drugom programu nemačke televizije (ZDF) rekao je:
“Postoje ljudi koji u Nemačkoj zapravo nemaju šta da traže, koje već duže vreme tolerišemo, koje ne vraćamo i ne deportujemo, a onda se čudimo što dolazi do ovakvih ekscesa”.
Takođe je tvrdio da očevi oduzimaju nastavnicima i profesorima, naročito profesorkama, svaki autoritet nad njihovom decom, koja su zapravo “male paše”.
Koketiranje sa desnicom
Nemački parlament je u januaru uprkos oštrom protivljenju aktuelnog kancelara Olafa Šolca, usvojio restriktivan predlog opozicionih demohrišćana o migraciji i azilu.
Predlog je usvojen uz pomoć glasova desničarske Alternative za Nemačku, sa 348 poslanika koji su glasali za, 345 protiv i 10 uzdržanih.
Merc je zbog ovog bio na meti kritika mnogih, uključujući i nekadašnju kancelarku Angelu Merkel, prenosi DW.
Svijet
DVA ČAJA I DVIJE TOPLE ČOKOLADE PLATIO ČAK 50 EVRA! Račun iz kafića u Istanbulu zapalio mreže, reagovalo i Ministarstvo trgovine!
Dva čaja i dvije tople čokolade koštale su gosta u jednom kafiću u Istanbulu čak 50 evra. Ta informacija izazvala je burne reakcije na društvenim mrežama te je reagovao i Bekir Kaplan, savjetnik za odnose s javnošću turskog Ministarstva trgovine.
Tako su dva čaja iznosila ukupno 1.000 lira (18 evra), a dvije tople čokolade 1.800 lira (32,40 evra), prenosi b92.
Na računu je prikazan i porez na dodatu vrijednost od 10 odsto, u iznosu od 254,55 lira (4,58 evra), koji je uračunat u konačan iznos, prenose Nezavisne.
Identitet mušterije i naziv lokala nisu objavljeni, jer su podaci koji bi mogli da otkriju ime ugostiteljskog objekta na fotografiji računa prekriveni. Poznato je da se kafić nalazi u Bejogluu, jednom od prometnijih i turistički posjećenijih dijelova Istanbula.
Objava je izazvala brojne komentare, a korisnici društvenih mreža kritikovali su visoke cijene u ugostiteljskim objektima, posebno u turističkim zonama, i pozivali na kontrolu cjenovnika.
Na slučaj je reagovao i Bekir Kaplan, savjetnik za odnose s javnošću turskog Ministarstva trgovine. On je ispod objave pozvao mušteriju da podnese prijavu putem sistema CİMER, preko kojeg građani mogu da se obrate državnim institucijama.
“Možete li, molim vas, da kažete svom pratiocu koji je doživio ovaj šok, našem cijenjenom građaninu, da podnese prijavu putem CİMER-a? Izvinjavamo se što vas opterećujemo, ali imamo jednu molbu”, napisao je Kaplan.
Kako prenose turski mediji, podnošenje prijave omogućilo bi da se provjeri da li je ugostiteljski objekat poštovao propise o isticanju cijena i cjenovnicima.
Još uvijek nema zvanične potvrde da je protiv lokala pokrenut postupak ili da mu je izrečena kazna.
Svijet
Iranska ambasada prijeti američkim oficirima! “NAĆI ĆEMO VAS”
Ambasada Irana u Južnoj Africi zaprijetila je dvojici oficira američke mornarice porukom: “Pronaći ćemo vas”, objavljenom na internetu, dok se njihov ratni brod vraćao u San Dijego, nakon 357-dnevnog angažovanja koje je uključivalo i borbena dejstva protiv iranskih snaga, javio je danas Foks njuz.
Optužbe za napad “tomahavkom” i smrt 168 djece
Ambasada Irana u Južnoj Africi je i ranije izdvojila ovu dvojicu oficira u objavi od 28. marta, optužujući ih da su naredili lansiranje raketa “tomahavk” u napadu u kojem je poginulo 168 djece u osnovnoj školi u iranskom gradu Minabu.
“Zapamtite ova dva kriminalca”, navodi se u toj objavi i postavlja pitanje da li oni imaju svoju djecu.
Najnovija prijetnja iz Irana uslijedila je dan nakon što je američki predsjednik Donald Tramp upozorio Teheran da ne pokušava atentate na visoke američke zvaničnike.
Svijet
ČLANICE EU ODBIJAJU DA FINANSIRAJU UKRAJINU: Berlin prijeti blokadom evropskog budžeta zbog novog zajma
Evropska komisija planira da predloži novi zajam od 45 milijardi evra za pomoć Ukrajini, dok njemački kancelar Fridrih Merc prijeti blokadom zajedničkog budžeta EU ako sve članice ne učestvuju u finansiranju.
Evropska komisija namjerava da predloži novi zajam od 45 milijardi evra za pomoć Ukrajini, koji bi bio osiguran garancijama iz zajedničkog budžeta Evropske unije. Prijedlog dolazi u trenutku kada se Kijev priprema za najtežu zimu od početka ruske invazije, piše Financial Times.
Procjenjuje se da će ukrajinskom budžetu iduće godine nedostajati 70 milijardi evra. Evropska komisija obavezala se da pokrije dvije trećine tog iznosa i pozvala je ostale zapadne saveznike da takođe pojačaju svoju podršku.
Prema informacijama četiri osobe upućene u plan, Komisija će u srijedu državama članicama predstaviti prijedlog zaduživanja na teret budžeta EU. Model finansiranja bio bi jednak onome koji je korišćen za postojeći zajam Kijevu od 90 milijardi evra.
Ta sredstva bila su namijenjena za potrebe Ukrajine tokom ove i iduće godine, ali su sve veća ratna razaranja stvorila dodatni finansijski manjak. Kod prethodnog zajma od 90 milijardi evra, tri države – Češka, Slovačka i Mađarska – dobile su izuzeće od plaćanja troškova kamata.
Njemačka uslovljava budžet pomoći Ukrajini
Za novi zajam od 45 milijardi evra potrebna je saglasnost svih 27 država članica. Međutim, iste tri zemlje, kojima se pridružila i Bugarska, već su najavile da ne namjeravaju da učestvuju u budućem finansiranju Ukrajine.
Takav stav podstakao je njemačkog kancelara Fridriha Merca da prošle nedjelje zaprijeti blokadom dogovora o budžetu Unije za period od 2028. do 2034. godine. Svoj pristanak uslovljava učestvovanjem svih članica u finansiranju Ukrajine iduće godine i u budućnosti.
Njemačka je najveći uplatilac u budžet EU i najveći evropski bilateralni donator Kijeva. S druge strane, četiri zemlje koje se protive učestvovanju u finansiranju redom su neto primaoci sredstava iz budžeta Unije.
Strategija povezivanja odluka
Nakon Mercove prijetnje, odluke o pomoći Ukrajini i o zajedničkom budžetu Unije postale su čvrsto povezane, potvrdile su tri osobe upoznate sa pregovorima. Lideri EU raspravljaće o oba pitanja na sastanku u Briselu 26. i 27. novembra, a cilj je da se dogovor postigne do kraja godine.
Povezivanje ovih tema smatra se načinom da se osigura buduće finansiranje Ukrajine i zaštiti od mogućih veta. Zemlje koje zavise od sredstava iz EU budžeta tako će morati da biraju između podrške Kijevu i rizika od gubitka evropskog novca.
“Time ulozi postaju veći, ali to ujedno znači da nema šanse da se ova pitanja rješavaju odvojeno. Sve je dio jednog velikog paketa”, rekao je jedan od izvora upućenih u situaciju.
Portparol Evropske komisije nije želio da komentariše ove informacije. Brisel i Berlin strahuju da će obezbjeđivanje sredstava za Ukrajinu postati sve teže s obzirom na predstojeće izbore u Španiji, Francuskoj, Italiji i Poljskoj. Liderka francuske desnice Marin le Pen, koja prema anketama vodi uoči predsjedničkih izbora u aprilu, već je najavila da će obustaviti podršku Ukrajini ako postane predsjednica.
Zabrinutost među članicama
Ipak, neki upozoravaju da bi ovakva taktika mogla imati suprotan efekat ako države steknu utisak da ih ucjenjuju.
Češki premijer Andrej Babiš u pismu predsjedniku Evropskog savjeta Antoniju Košti napisao je da “dogovor o budućem finansiranju Ukrajine ne smije biti preduslov za usvajanje idućeg višegodišnjeg finansijskog okvira”.
U pismu u koje su mediji imali uvid Babiš dodaje:
“Unija mora da zadrži sposobnost definisanja i finansiranja sopstvenih dugoročnih politika i prioriteta, bez obzira na razvoj situacije”.
Određenu zabrinutost izrazile su i zemlje koje podržavaju Ukrajinu, poput Irske.
“Neke zemlje to sada povezuju sa pregovorima o budžetu EU, što me donekle brine. Ipak, razumijem zašto to rade jer su neke države dale veoma značajne doprinose”, izjavio je irski premijer Mihol Martin na prošlonedjeljnom samitu lidera EU.
-
Politika3 dana agoSTANIVUKOVIĆ NAJAVIO KRIVIČNE PRIJAVE ZBOG „PAPAKA“: Pokretni bilbord svakodnevno će ići od njegove kuće do Narodne skupštine!
-
Politika2 dana agoMINIĆEV PREDSJEDNIČKI BUDŽET OD 100 MILIONA KM? „Kum Mile“ navodno predložio povećanje, a u planu i vrtić nazvan po Dodiku!
-
Politika3 dana ago“NEK SVE OSTANE U PORODICI”! Dodik potvrdio da je njegov sin Igor kandidat za premijera Srpske
-
Politika16 sati agoOD NEKADAŠNJEG REVOLUCIONARA DO DODIKOVOG IGRAČA! Punica u SNSD-u i rukovodstvu Skupštine, zet u Domu naroda PSBiH
-
Politika3 dana agoVRH SDS-a DOŠAO NA VRATA ĆOPIĆU: Vrati mandat stranci!
-
Politika3 dana ago“JADNI POSLANICI”: Stanivuković tvrdi da je Dodik stavio “GAĆE MILE RADIŠIĆA” ispred NS RS
-
Svijet3 dana agoOTKRIVEN UZROK NEZAPAMĆENE OBUSTAVE LETOVA U AMERICI: Svi avioni prizemljeni tokom noći, zemlja bila u vazdušnoj blokadi
-
Politika19 sati ago„KO ULOVI VIŠE POSLANIKA, IMAĆE VEĆU FUNKCIJU“!! Vukomanović poručila da PSS neće podržati reizbor Stevandića
