Connect with us

Svijet

ON JE POSLJEDNJI LOVAC NA KITOVE U EVROPI: Potapali su mu i brodove, ali on se ne predaje

Lov na kitove je i dalje unosan biznis na Islandu, ali uglavnom za Kristjana Loftsona koji ima veliki broj protivnika i kritičara.

Kristjan Loftson, vremešni osamdesetogodišnjak, poslednji je lovac na kitove u Evropi. Njegova kompanija “Hvalur” je se prijavila za dozvolu za lov na kitove i to na neodređeno vrijeme.

To je veoma razljutilo udruženja za zaštitu životinja i životne sredine koja su zatražila od zvaničnika Islanda da reaguju prije izbora koji se održavaju krajem mjeseca.

“Hvalur” je prethodno dobio dozvolu u trajanju od godinu dana da ubije više od 100 kitova perajara uprkos tome što je ova surova praksa suspendovana 2023. godine. Građani su pomislili da se sa lovom na kitove tada konačno prestalo, ali su se prevarili. Ankete pokazuju da većina Islanđana ne odobrava ovu vrstu lova čime je i to pitanje postalo vrlo značajno tokom predizbornih kampanja.

Poslanik Jon Gunarson iz Nezavisne partije bio je jedan od najvećih kritičara privremene zabrane lova na kitove. Suspenzija je uslijedila nakon izvještaja koji je pokazao da lov, sproveden 2022, nije ispunio zakon o dobrobiti životinja jer su se kitovi mučili – umirali su i po dva sata.

Ipak, zabranu je na kraju parlamentarni ombudsman proglasio neustavnom.

Islandom od 2021. vlada koalicija konzervativne Nezavisne partije, Napredne stranke desnog centra i ljevičarski Levo-Zeleni pokret. Politički savez se raspao početkom oktobra nakon raznih neslaganja.

Iako je davanje dozvola za lov na kitove birokratsko pitanje, proširilo se i na druge sfere.

Kitovi perajari su drugi najveći sisari na svetu, a nalaze se na crvenoj listi ugroženih vrsta kojima prijeti izumiranje. Broj im se povećao kada su prije nekoliko decenija države počele da zabranjuju njihov lov.

Međutim, i to se stalno mijenja, pa je Japan ovog maja saopštio da je sada ponovo dozvoljeno ubijati ih.

Ko je Loftson, islandski lovac na kitove?
Kristjan Loftson je kompaniju “Hvalur” nasledio od oca Loftura 1974. godine.

Karijeru su mu sedamdesetih i osamdesetih obilježili i sukobi sa aktivistima koji su u novembru 1986. uspjeli da mu potope dva broda.

Nedavno je i holivudski glumac Leonardo Dikaprio pozvao na zabranu lova na kitove.

“Nisam zabrinut. Poznajem ljude ovde i poznajem politiku bolje od većine. Mislim da to neće biti problem. Vrlo sam uvjeren da ćemo loviti kitove naredne godine”, rekao je prošle jeseni i bio je u pravu.

Loftson važi za jednog od najbogatijih ljudi Islanda, a svoja poslovanja je objedinio u velikoj investicionoj kompaniji koja ima dionice u bankama, ribarskom sektoru i IT firmama. Iz svega toga se može zaključiti da njemu lov na kitove nije ni potreban već to čini iz nekih drugih ubjeđenja.

Prema njegovim riječima, lov na kitove nije ništa suroviji od lova na jelene kakav postoji u Velikoj Britaniji. Iako je priznao da ima i “propusta”, Loftson tvrdi da većina sisara gubi svijest “gotovo odmah”.

Kako aktivisti tvrde, Islanđani čak ni ne jedu toliko kitovog mesa već ga izvoze u Japan gdje se smatra specijalitetom.

“Hvalur” 90 odsto svojih proizvoda prodaje upravo Japanu.

Iako je ušao u devetu deceniju, Loftson kaže da ne namjerava da se penzioniše.

“U vodama Islanda ima oko 40.000 kitova perajara, tako da možemo da ih lovimo vječno”, zaključio je.

(EUpravo zato/Guardian)

Related Topics:

Svijet

ŽESTOKI NEREDI U TIRANI: Demonstanti zapalili dva policajca (UZNEMIRUJUĆI VIDEO)

Situacija na ulicama Tirane u jednom trenutku gotovo je potpuno izmakla kontroli, a policija je pokušavala da potisne demonstrante i uspostavi red. Međutim, pripadnici policije naišli su na veliki otpor i teško su uspijevali da napreduju, dok su sukobi postajali sve intenzivniji, piše Top Channel.

Policajci su pokušavali da se probiju kroz masu, ali su ih u tome spriječili demonstranti koji su na njih bacali Molotovljeve koktele. U jednom trenutku plamen je zahvatio dvojicu pripadnika specijalne policijske jedinice „Škorpioni“, koji su se našli usred vatrene stihije.

Sukobi su nastavljeni i napadima kamenicama. Dvojica policajaca primijećena su kako hramlju nakon što su pogođena kamenjem koje su bacali demonstranti, dok je na snimcima zabilježen i jedan krvavi pripadnik policije, prenosi “Telegraf.rs”.

Prema dostupnim navodima, u napadu demonstranata povrijeđeno je nekoliko policajaca.

Zbog čega se održavaju protesti?

Protesti u Albaniji izbili su zbog nezadovoljstva studenata i građana radom državnih institucija, a u središtu njihovih zahtjeva nalaze se odgovornost vlasti i postupanje policije. Okupljanja su prerasla u šire demonstracije, praćene sve oštrijim sukobima između učesnika protesta i bezbjednosnih snaga.

Nezadovoljstvo je prvobitno pokrenuto zbog kontroverznog projekta izgradnje luksuznog turističkog kompleksa na zaštićenom dijelu albanske obale, povezanog sa Džaredom Kušnerom, zetom Donalda Trampa.

Protestima su se potom masovno pridružili studenti, nezadovoljni visokim troškovima školovanja, lošim uslovima na univerzitetima, nezaposlenošću i korupcijom. Demonstranti sada zahtijevaju ostavku premijera Edija Rame, formiranje tehničke vlade i raspisivanje prijevremenih izbora, dok Rama odbija da se povuče sa funkcije.

Nastavi čitati

Svijet

RUBIO: Tramp će dva mjeseca procjenjivati ekonomski uticaj ODLAGANJA SANKCIJA RUSIJI

Američki državni sekretar Marko Rubio izjavio je da će predsjednik SAD Donald Tramp iskoristiti period od najviše 60 dana kako bi procijenio ekonomski uticaj sankcija i carina povezanih sa Rusijom, čiju je primjenu suspendovao dan ranije, prenosi Rojters.

Tramp je potpisao izvršnu uredbu kojom se odlaže primjena novog, sveobuhvatnog paketa sankcija protiv Rusije, uz obrazloženje upućeno Kongresu da je ta odluka u nacionalnom interesu.

Odlukom od petka nije precizirano koliko će odlaganje trajati, ali je Rubio rekao da se Tramp opredijelio za period „preispitivanja“ od 60 dana.

Cilj paketa sankcija bio je da se ruski predsjednik Vladimir Putin liši resursa koji su Moskvi potrebni za nastavak rata u Ukrajini, kao i da se uvedu sankcije ruskim zvaničnicima i bankama te omete rad „flote tankera iz sjenke“, kojima ruski energenti nastavljaju da stižu do svojih odredišta.

Tramp je prošle sedmice postigao iznenadni sporazum prema kojem će Rusija odmah isporučiti više od 300.000 tona dizela, nakon čega će u novembru uslijediti dodatnih 500.000 tona, a „odmah zatim“ još milion tona.

Trampov dogovor o dizelu sa Putinom naišao je na oštre kritike i republikanaca i demokrata, koji smatraju da će to pomoći Rusiji u vođenju rata protiv Ukrajine.

Nastavi čitati

Svijet

Volkswagen opoziva hiljade vozila: OVO SU UGROŽENI MODELI

Volkswagen priprema opoziv nekoliko hiljada električnih vozila u Njemačkoj zbog neispravnih ćelija visokonaponskih baterija koje u ekstremnim slučajevima mogu izazvati požar.

Internim kontrolama kvaliteta utvrđeno je da pojedine baterijske ćelije u određenim vozilima iz porodice ID modela ne ispunjavaju propisane standarde zbog grešaka u proizvodnji kod dobavljača.

Problem u rijetkim slučajevima može da dovede do prekomjernog zagrijavanja baterije, a u najgorem scenariju i do požara.

Koji modeli Volkswagena su obuhvaćeni opozivom?
Prema pisanju njemačkog lista Handelsblat, među pogođenim vozilima su modeli “ID.3”, “ID.4”, “ID.7” i “ID. Buzz”, kao i model Cupra Born koji proizvodi španski SEAT u okviru VW grupe.

Opoziv je već pokrenut u Velikoj Britaniji i Sjedinjenim Američkim Državama, a kompanija priprema odgovarajuće akcije u Njemačkoj i na drugim tržištima, u saradnji sa nadležnim institucijama.

Šta treba da urade vlasnici pogođenih automobila?
Kao privremenu bezbjednosnu mjeru, Volkswagen ograničava punjenje pogođenih automobila na najviše 80 odsto kapaciteta baterije.

Dio vozila biće upućen u ovlašćene servise radi provjere visokonaponskih baterija, a ograničenje punjenja biće ukinuto tek kada se utvrdi da je baterija ispravna. Kompanija će obavijestiti pogođene vlasnike putem pisma, sa informacijama o postupku i daljim koracima.

Nastavi čitati

Aktuelno