Connect with us

Svijet

ON JE POSLJEDNJI LOVAC NA KITOVE U EVROPI: Potapali su mu i brodove, ali on se ne predaje

Lov na kitove je i dalje unosan biznis na Islandu, ali uglavnom za Kristjana Loftsona koji ima veliki broj protivnika i kritičara.

Kristjan Loftson, vremešni osamdesetogodišnjak, poslednji je lovac na kitove u Evropi. Njegova kompanija “Hvalur” je se prijavila za dozvolu za lov na kitove i to na neodređeno vrijeme.

To je veoma razljutilo udruženja za zaštitu životinja i životne sredine koja su zatražila od zvaničnika Islanda da reaguju prije izbora koji se održavaju krajem mjeseca.

“Hvalur” je prethodno dobio dozvolu u trajanju od godinu dana da ubije više od 100 kitova perajara uprkos tome što je ova surova praksa suspendovana 2023. godine. Građani su pomislili da se sa lovom na kitove tada konačno prestalo, ali su se prevarili. Ankete pokazuju da većina Islanđana ne odobrava ovu vrstu lova čime je i to pitanje postalo vrlo značajno tokom predizbornih kampanja.

Poslanik Jon Gunarson iz Nezavisne partije bio je jedan od najvećih kritičara privremene zabrane lova na kitove. Suspenzija je uslijedila nakon izvještaja koji je pokazao da lov, sproveden 2022, nije ispunio zakon o dobrobiti životinja jer su se kitovi mučili – umirali su i po dva sata.

Ipak, zabranu je na kraju parlamentarni ombudsman proglasio neustavnom.

Islandom od 2021. vlada koalicija konzervativne Nezavisne partije, Napredne stranke desnog centra i ljevičarski Levo-Zeleni pokret. Politički savez se raspao početkom oktobra nakon raznih neslaganja.

Iako je davanje dozvola za lov na kitove birokratsko pitanje, proširilo se i na druge sfere.

Kitovi perajari su drugi najveći sisari na svetu, a nalaze se na crvenoj listi ugroženih vrsta kojima prijeti izumiranje. Broj im se povećao kada su prije nekoliko decenija države počele da zabranjuju njihov lov.

Međutim, i to se stalno mijenja, pa je Japan ovog maja saopštio da je sada ponovo dozvoljeno ubijati ih.

Ko je Loftson, islandski lovac na kitove?
Kristjan Loftson je kompaniju “Hvalur” nasledio od oca Loftura 1974. godine.

Karijeru su mu sedamdesetih i osamdesetih obilježili i sukobi sa aktivistima koji su u novembru 1986. uspjeli da mu potope dva broda.

Nedavno je i holivudski glumac Leonardo Dikaprio pozvao na zabranu lova na kitove.

“Nisam zabrinut. Poznajem ljude ovde i poznajem politiku bolje od većine. Mislim da to neće biti problem. Vrlo sam uvjeren da ćemo loviti kitove naredne godine”, rekao je prošle jeseni i bio je u pravu.

Loftson važi za jednog od najbogatijih ljudi Islanda, a svoja poslovanja je objedinio u velikoj investicionoj kompaniji koja ima dionice u bankama, ribarskom sektoru i IT firmama. Iz svega toga se može zaključiti da njemu lov na kitove nije ni potreban već to čini iz nekih drugih ubjeđenja.

Prema njegovim riječima, lov na kitove nije ništa suroviji od lova na jelene kakav postoji u Velikoj Britaniji. Iako je priznao da ima i “propusta”, Loftson tvrdi da većina sisara gubi svijest “gotovo odmah”.

Kako aktivisti tvrde, Islanđani čak ni ne jedu toliko kitovog mesa već ga izvoze u Japan gdje se smatra specijalitetom.

“Hvalur” 90 odsto svojih proizvoda prodaje upravo Japanu.

Iako je ušao u devetu deceniju, Loftson kaže da ne namjerava da se penzioniše.

“U vodama Islanda ima oko 40.000 kitova perajara, tako da možemo da ih lovimo vječno”, zaključio je.

(EUpravo zato/Guardian)

Related Topics:

Svijet

“IRAN PRISTAO DA PREDA URANIJUM, RAT MOŽE DA SE ZAVRŠI”: Oglasio se Tramp, evo kada bi mogli da počnu pregovori

Teheran je, prema tvrdnjama Trampa, pristao da preda obogaćeni uranijum, dok bi novi pregovori mogli početi već za vikend. Iran se zasad nije oglasio.

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da je Teheran pristao da preda obogaćeni uranijum, jedno od ključnih spornih pitanja u pregovorima, te dodao da bi novi krug razgovora mogao početi već ovog vikenda. Govoreći na događaju u Las Vegasu, Tramp je ocijenio da rat ide “izvrsno” i da bi uskoro mogao da se završi.

Ranije je u Bijeloj kući rekao da je Iran pristao da ne razvija nuklearno oružje i da preda ono što je nazvao “nuklearnom prašinom”, odnosno obogaćeni uranijum za koji tvrdi da je skriven pod zemljom nakon prošlogodišnjih američko-izraelskih napada.

Iran se zasad nije oglasio o tim tvrdnjama. Tramp je dodao i da nije siguran da li će biti potrebno produžiti primirje, koje ističe za pet dana.

Nastavi čitati

Svijet

LOŠA VIJEST ZA PUTNIKE! Avio-kompanije dižu cijene letova

Rast cijena mlaznog goriva, koji je u posljednjim nedjeljama skočio sa oko 85–90 na 150–200 dolara po barelu, primorao je veliki broj avio-kompanija širom svijeta da podižu cijene karata, uvode dodatne takse i revidiraju poslovne prognoze, prenio je Rojters.

Među najpogođenijima su Er Frans, koja planira poskupljenje dugolinijskih karata, Delta erlajns, koja smanjuje kapacitete i povećava naknade za prtljag, kao i Junajted erlajns, koji smanjuje neprofitabilne letove i povećava takse za prtljag.

Er Indija uvodi novu strukturu doplata za gorivo, dok Er Nju Zeland smanjuje broj letova i suspenduje godišnje prognoze zarade. Lufthanza i njen partner Turkiš erlajns (San Ekspres) uvode dodatne takse na evropskim rutama, dok Britiš ervejz (IAG) za sada odlaže poskupljenja.

U Aziji, Kataj Pacifik, IndiGo i Čajna Istern erlajns uvode doplate za gorivo ili povećavaju postojeće, dok SAS i Izi džet upozoravaju na dalji rast cijena karata i moguće dodatne rezove u mreži letova.

Avio-kompanije širom svijeta upozoravaju da bi dugotrajan rast cijena goriva mogao dodatno da smanji profitabilnost i ubrza nova poskupljenja avionskih karata.

Nastavi čitati

Svijet

PONOVO IZBORI U BUGARSKOJ! Čeka se deveta vlada za pet godina

U Bugarskoj se u nedjelju (19. aprila) održavaju parlamentarni izbori. Građani će glasati za devetu vladu u posljednjih pet godina.

  • Građani biraju deveti put za pet godina
  • Izbori nakon ostavke vlade i protesta
  • Socijalisti bi mogli ostati bez mandata
  • Neizvjestan sastav nove Skupštine
  • Moguća nova fragmentacija parlamenta

Izbori su raspisani nakon što je vlada Rosena Željaskova podnijela ostavku u decembru prošle godine, čemu su prethodili masovni protesti.

Prema istraživanjima, donedavno vladajuća Socijalistička partija mogla bi da ostane van parlamenta.

Od 2021. godine u Bugarskoj je održano više od 10 nacionalnih izbora, a država je potrošila gotovo 560 miliona evra na organizaciju parlamentarnih, predsjedničkih, lokalnih i evropskih izbora.

I opet, 19. aprila, Bugarska će ponovo glasati za 52. Narodnu skupštinu.

Ostavka vlade u decembru prošle godine

Ovi izbori su raspisani nakon što je vlada Rosena Željaskova podnijela ostavku u decembru prošle godine, poslije masovnih protesta.

Ubrzo nakon toga, Rumen Radev je podnio ostavku na mjesto predsjednika Bugarske i formirao koaliciju koja će učestvovati na izborima.

Na početku kampanje, Radevljeva koalicija je snažno startovala sa podrškom od oko 33 do 35 odsto, ali neka istraživanja već su zabilježila blagi pad u odnosu na početni zamah.

“Svi govorimo o 5 plus 2 partije u parlamentu. Podaci različitih agencija su prilično slični, iako se neznatno razlikuju u vremenskom okviru”, rekao je Julij Pavlov iz Centra za analize i marketing.

Prema istraživanjima, donedavno vladajuća Socijalistička partija može ostati van parlamenta, prenosi Euronews.

“Prije svega, primjećujemo porast spremnosti građana da glasaju. Sada, međutim, vidimo još viši nivo mobilizacije, koji bi mogao dostići i do rekordnih 3,4 miliona ljudi”, kaže Borjana Dimitrova iz Alfa istraživanja.

Rezultati izbora takođe će odrediti mogućnosti za formiranje vlade, devete za pet godina.

Nastavi čitati

Aktuelno